Posts Tagged obavijesti

S Tajanom Kesić Šapić iz HGK razgovarali smo uoči današnjeg B2B susreta s članovima ‘Klastera za željeznice Jugoistočne Europe’.

Osim B2B susreta, HGK organizira i panel na temu ‘Važnost željeznica za proizvodnu industriju regije’ na kojem, kako tumači Kesić Šapić, žele razgovarati prvenstveno o budućim investicijama u željezničku industriju regije, tvrtkama koje mogu surađivati na natječajima u inozemstvu kao i dobiti odgovore o tome na koji način država može sudjelovati u oporavku hrvatske željezničke industrije.

Kakvo je stanje u hrvatskoj željezničkoj industriji?
Ona i dalje proizvodi veliki broj uređaja, dijelova, sklopova i velikih komponenti te zapošljava oko 6000 ljudi. Vodeći proizvođači u državnom su vlasništvu, a privatne tvrtke uglavnom izvoze. Industrija se suočava s brojnim problemima. Investicije djelomično financirane EU sredstvima u RH zadnjih godina pokazale su se lošima, jer se korištenjem istih, premalo zapošljavaju domaći tehnološki isporučitelji. Visoko inovativni proizvodi ne nailaze na potporu države u smislu prve ugradnje koja bi tvrtkama pomogla u dobivanju referenci za izvoz. K tome, Hrvatski željeznički proizvodi su potisnuti na domaćem tržištu stranom konkurencijom. Ipak, dobar primjer uposlenosti domaće industrije je tvrtka Altpro koja je sa tvrtkama TŽV Gredelj, RŽV Čakovec i RPV Slavonski Brod dobila posao isporuke i ugradnje auto-stop uređaja za vozila posebne namjene u vlasništvu HŽ Infrastrukture no takvih poslova bi trebalo biti puno više.

Kako članstvo u Klasteru može pomoći?
To je prilika za bolju promociju unutar povezanih kompatibilnih tvrtki u regiji. Možemo imati koristi od razmjene informacija i pokrivenosti većeg dijela tržišta. Zajedničko sudjelovanje na tenderima u zemljama regije, ali i šire.

Svrha klastera

Koji je cilj B2B susreta s članovima “Klastera za željeznice Jugoistočne Europe”?
Klaster za željeznicu JI Europe je poslovno neprofitno udruženje u kojem sudjeluje preko 50 tvrtki iz ukupno 10 zemalja regije, a osnovan je na inicijativu privatnog sektora, uz savjetodavnu pomoć Bavarskog klastera željeznica. (samo u našoj regiji aktivno je oko 900 tvrtki iz sektora željeznica op.a.). Cilj klastera je povezivanje i suradnja tvrtki zajedničko nastupanje, marketing članica i zastupanje pred institucijama, a nekoliko hrvatskih tvrtki već je član klastera.

IZVOR

Dan socijalnog partnerstva u Hrvatskoj se obilježava 21. siječnja jer je na današnji dan 1994. godine osnovano prvo Gospodarsko socijalno vijeće u Republici Hrvatskoj. Osnivanjem tog tijela Vlada i socijalni partneri opredijelili su se za socijalni dijalog kao jednu od najvažnijih vrednota društva i ključni uvjet održivog i uravnoteženog društvenog razvoja.

Tripartitno pregovarnje odnosi se na sindikate, poslodavce i Vladu na državnoj razini, a 2001. godine temeljem odluke državnog gospodarsko socijalnog vijeća ustrojena su i vijeća na lokalnoj razini. 2007. godine kada je Hrvatska intenzivirala pregovore za ulazak u Europsku uniju, Sabor RH donio je odluku da se Danom socijalnog partnerstva proglasi 21. siječanj.

Sindikati očekuju povećanje minimalne plaće na području Hrvatske, poboljšanje rado – pravnih odnosa te na taj način poboljšanje statusa radnika, a u konačnici i države. Socijalni dijalog nije prepreka reforamama i povećanju konkurentnosti, kao što se često nastoji prikazati, već suprotno, on ima potencijal postati jednim od ključnih razvojnih alata. To dokazuje činjenica da je socijalni dijalog najrazvijeniji u ekonomski i socijalno najnaprednijim europskim državama, poručuju iz Sindikata.

Na Dan socijalnog partnerstva, kojeg se sve Vlade samo prigodno sjete, želimo naglasiti kako Hrvatska, njeni građani, radnici i poduzetnici trebaju, ali i zaslužuju efikasan i sadržajan socijalni dijalog, a ne formu bez sadržaja, poručuju sindikalisti.

IZVOR

ETUC/NHS – Europska konfederacija sindikata (ETUC) upozorava Europsku komisiju kako Europska unija ima posljednju priliku za rješavanje ogorčenosti građana prema EU.
Idućeg će ponedjeljka, 23. siječnja, Europska komisija objavit svoja najnovija razmišljanja o socijalnoj politici i zakonodavstvu na konferenciji „Europski stup socijalnih prava: zajedno naprijed“ s predsjednikom Junckerom i povjerenicom Thyssen.

“Europski parlament izabrao je predsjednika Junckera temeljem obećanja o pravednijoj i socijalnoj Europi. Dugo očekivani Stup socijalnih prava daje mu priliku da ispuni obećano“, izjavio je Luca Visentini, glavni tajnik ETUC-a.

“Očekujemo ambiciozan pristup Europske komisije u kojem se socijalna prava promiču i brane jednako hitno i predano kao ekonomske i fiskalna pravila.”

ETUC očekuje ambiciozne prijedloge koji
• uključuju provediva prava kao i mjerila i preporuke,
• poboljšavaju socijalna prava i standard života,
• ulažu u snažne javne usluge, radna mjesta i kvalitetno zapošljavanje i održivi rast,
• promiču socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje i povećanje plaća kako bi se podržala ekonomska potražnja i riješile nejednakosti,
• idu šire od eurozone i minimalnih standarda.

Europski sindikati procijenit će i prihvatiti prijedloge Komisije jedino ako donesu stvarne i pozitivne promjene za radnike i njihove živote.

Ključni zahtjev ETUC-a odnosi se na zakonodavne prijedloge koji promiču kvalitetan rad i zaustavljaju pretjerane pomake prema fleksibilizaciji i nestandardnom zapošljavanju kroz, npr. bolje reguliranje rada putem on-line platformi i bolju primjenu postojećih prava zajedno sa pravima samozaposlenih. Prijedlozi bi trebali jamčiti socijalni model izgrađen na sindikalnim pravima i zaštiti kolektivnih ugovora, posebice što se tiče slobode kretanja, uvođenju boljih ekonomskih pravila kako bi radnici mogli pregovarati o povećanju plaće i poticanju ulaganja u toliko nužne jave službe kao što su prijevoz i briga o djeci.

Očekuje se kako će Europska komisija u ožujku objaviti Bijeli papir o Stupu socijalnih prava.

IZVOR

Poštovani gospodine Plenkoviću,

na današnjoj 15. sjednici Vlada RH usvojila je Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva koji obuhvaća 104 mjere. Iz obrazloženja proizlazi kako Akcijski plan predstavlja dio reformskog paketa iz Nacionalnog plana reformi u okviru Europskog semestra, a njegova je svrha stvoriti poticajnu investicijsku klimu, jednostavnije uvjete poslovanja i osigurati lakši pristup tržištu usluga.

Mjere administrativnog rasterećenja koje su tablično priložene Akcijskom planu obuhvaćaju brojna područja, između ostalih, područje zaštite na radu te se u tom smislu planira intervencija, kako u brojne pravilnike iz područja zaštite na radu, tako i u sam Zakon o zaštiti na radu. Mjerama administrativnog rasterećenja gospodarstva obuhvaćen je i Pravilnik o sadržaju i načinu voclenja evidencija o radnicima, kao i Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. Nabrojeni propisi odnose se na radnike i njihova prava i stoga nesumnjivo predstavljaju područje od posebnog interesa za sindikate, odnosno sindikalne središnjice. Medutim, iz točke 4. Akcijskog plana ne razaznajemo namjeru Vlade RH u radne skupine za provedbu mjera uključiti i predstavnike sindikata, odnosno sindikalnih središnjica, jer se izrijekom navode isključivo predstavnici strukovnih organizacija i poslovnih udruženja.

Zbog svega navedenog, od Vlade RH očekujemo i tražimo da u radne skupine za provedbu mjera iz resora Ministarstva rada i mirovinskog sustava budu uključeni predstavnici sindikata, a sve kako bi se osigurao učinkovit trostrani socijalni dijalog u pitanjima od posebnog interesa za radnike. Bilo kakav razgovor o navedenim propisima, koji ne bi uključivao sindikate, predstavljao bi poraz socijalnog dijaloga, kojem smo prečesto svjedočili. Vaša se vlada obvezala na socijalni dijalog i zbog toga očekujemo punu posvećenost toj obvezi, jer samo zajedničkim djelovanjem Vlade, sindikata i poslodavaca možemo donijeti provediva i održiva rješenja.

S poštovanjem
Predsjednik Krešimir Sever

PISMO

Iza nas je razdoblje vrlo intenzivnog sindikalnog rada na zaštiti radnopravnog i materijalnog položaja radnika u društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. Mi u Sindikatu infrastrukture HŽ-a svjesni smo da su ključni potencijal poduzeća upravo radnici.

Izazov koji je bio pred nama zahtijevao je prije svega našu odgovornost i spremnost da izborimo novi Kolektivni ugovor i maksimalno u što većoj mjeri zaštitimo prava svih radnika.

Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora predstavljaju područje isključive ovlasti i prava sindikata, sindikalnog ekskluziviteta.

Za ovlast sindikalnog ekskluziviteta bitna je činjenica sindikalne spremnosti i sposobnosti predstavljanja interesa i zastupanja radnika, članova sindikata te da sredstvima pritiska štiti i promiče interese svojih članova prilikom pregovaranja o sklapanju kolektivnog ugovora. To je bit reprezentativnosti.

Dok se pregovaralo o novom Kolektivnom ugovoru svjesni smo bili da to neće biti lagan zadatak i zahtijevao je od nas da u njega uđemo potpuno spremni.

Trebalo je dobro procijeniti sve činjenice i posljedično razmotriti sve mogućnosti koje su se nametale tijekom pregovaračkog procesa o novom Kolektivnom ugovoru. Ovim putem posebno ukazujem na činjenicu da je postojala velika opasnost da u slučaju da se nije uspjelo u roku ispregovarati novi Kolektivni ugovor, poslodavac jednostranim aktom, Pravilnikom o radu drastično umanji materijalna prava radnika.

Upravo svjesni svega navedenoga najavili smo zato i industrijske akcije, prosvjed i štrajk, koje su u konačnici rezultirale upravo mirnim rješenjem spora nastalog zbog sklapanja novog kolektivnog ugovora i u kojem je i potpisan Sporazum sa sadržajem pravnih pravila unesenim u novi Kolektivni ugovor, te je time sklopljen i potpisan novi Kolektivni ugovor čiji su potpisnici Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat infrastrukture HŽ-a.

Kolektivni ugovor HŽ Infrastrukture d.o.o. je potpisan na razdoblje od tri godine s produženom primjenom pravnih pravila u razdoblju od šest mjeseci.

U narednom periodu pred nama je intenzivan nastavak rada na rješavanju preuzetih obveza iz Kolektivnog ugovora i poboljšanje radnopravnog i materijalnog položaja radnika.

Ključni napori sindikata osim gore navedenog biti će u budućnosti usmjereni prema svim relevantnim čimbenicima i sa našim dodatnim zahtjevima:

• za strateško planiranje temeljeno na objektivnoj analizi situacije i konsenzusu sa socijalnim partnerima , te da takvo planiranje služi kao glavni mehanizam za usmjeravanje strateških razvojnih investicija na svim razinama, na temelju Operativnih programa u kojima će biti definirana prioritetna područja financiranja, jasno definiranje i planiranje ciklusa kratkoročne i dugoročne strategije sa stabilnim mehanizmima financiranja, koji podupiru razvoj i djelotvorno održavanje željezničkog sektora,
• za definiranje pravovremenog provođenja procesa restrukturiranja, kako bi se spriječile socijalne posljedice i kako bi se spriječio gubitak ljudskog kapitala, pri tome ćemo zahtijevati da taj proces mora biti definiran politikama i strategijama koje moraju biti usmjerene na povećanje zapošljivosti radne snage.

Proces restrukturiranja neće se moći realizirati bez prioritetnih ulaganja u željezničku infrastrukturu. Projekti za željezničku infrastrukturu koji su predviđeni za financiranje iz Europskih fondova su dugoročni projekti i donijeti će rezultate za nekoliko godina.

Proces restrukturiranja mora biti temeljen na strukturnim reformama u smjeru daljnjih investicija u željezničku infrastrukturu.
Naša poruka upućena prema svim relevantnim čimbenicima je razvoj, sigurnost i učinkovitost željezničke infrastrukture.

Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Organizacijske promjene biti će definirane i svakako uvjetovane izradom i novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. To će zahtijevati provođenje kontinuiranog socijalnog dijaloga sa socijalnim partnerima.

Socijalno partnerstvo pretpostavlja najviši stupanj suradnje, suodlučivanja i uzajamne odgovornosti poslodavca i predstavnika sindikata, važnih za proces donošenja i provedbe programa, akata vezanih uz položaj radnika.

Osnovni cilj socijalnog dijaloga i partnerstva je promoviranje izgradnje konsenzusa i demokratskoga uključivanja socijalnih partnera u svrhu rješavanja pitanja važnih za gospodarsko socijalni status radnika.

Nužno je jačati partnerske odnose i sve oblike učinkovitog socijalnog dijaloga s ciljem ekonomskog jačanja željezničkog sektora, kreiranja kvalitetnih radnih mjesta.

Koristim ovim putem prigodu da svim članicama, članovima sindikata i njihovim obiteljima, radnicama i radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o, njihovim obiteljima, sindikalnim kolegicama i kolegama, kao i svim poslovnim suradnicima, zaželim
sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu 2017. godinu!

Predsjednik SIHŽ-a
Slavko Proleta