Arhiva za kategoriju Obavijesti

Iako je Hrvatska geografski na idealnom mjestu koje povezuje srednju i jugoistočnu Europu s ostatkom kontinenta, čini se da prometni i logistički potencijal nije do kraja iskorišten. Stvari se polako mijenjaju, a velikim ulaganjima u željeznicu i luke, Hrvatska bi se u budućnosti mogla prometnuti u vodeće prometno čvorište u ovom dijelu Europe

Nakon godina ulaganja u autoceste, pred Hrvatskom je desetljeće ulaganja u željeznicu. Planirane su investicije veće od šest milijarda eura za obnovu i revitalizaciju željezničkih pravaca, a projekti će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije.

Ključni građevinski projekt bit će izgradnja nizinske pruge od Rijeke do Zagreba što će, uz otvaranje novog kontejnerskog terminala u Rijeci, omogućiti Hrvatskoj da postane novi logistički hub ovog dijela Europe. U tome svoju ulogu imaju logističke tvrtke ENNA grupe – ENNA Transport i ENNA Logic.

ENNA Transport je prvi hrvatski privatni željeznički cargo prijevoznik koji trenutno pokriva više od 20 posto tržišta teretnog prijevoza u Hrvatskoj, dok ENNA Logic nudi potpunu logističku uslugu. Predsjednik uprave obiju tvrtki Gregor Glušič otkrio nam je može li Hrvatska postati važno europsko željezničko čvorište i hoće li riječka luka s projektom Rijeka Gateway, nakon godina zaostajanja, prestići Koper i Trst.

Hrvatska nije koristila svoj položaj

Koristi li Hrvatska dovoljno svoj geostrateški položaj? Nekako je dojam da zasad služimo samo kao tranzitno čvorište. Treba li mijenjati takvu percepciju, pogotovo u smislu razvoja gospodarstva u cjelini?

Hrvatska u prošlosti možda i nije dovoljno koristila svoj položaj, ali u zadnje vrijeme se to promijenilo. Bitno je da je u reviziji TEN-T pravaca (Transeuropska prometna mreža), Hrvatska od 2024. umjesto na dva, a to su Mediteranski i koridor Rajna – Dunav, sada pozicionirana na još dva koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

Još bitnije, s novom revizijom su luke Ploče i Split postale osnovne luke mreže. To je osnova za daljnji razvoj transporta. Ovdje postoji mogućnost za razvoj svih vrsta transporta, a posebno riječnog i željezničkog u koje će EU najviše ulagati do 2050. godine. Po svemu ovome, Hrvatska je tranzitno čvorište i to je pozitivno, te takvu percepciju ne treba mijenjati. Naime, sama ta činjenica stvara šire prilike za razvoj u logistici, a što može i treba privući i veća ulaganja.

Očekujete li daljnji napredak svog poslovanja kad i ako budu realizirane sve najavljene investicije u željezničku mrežu sukladno revidiranom planu EU o TEN-T pravcima?

Kratki odgovor je – da. Malo duži, kad završe ulaganja, svim željezničkim operaterima će se optimizirati poslovanje. Vlakovi će voziti brže, s istom lokomotivom na istoj relaciji moći ćemo prevesti više vlakova veće duljine. S time ćemo klijentima uštedjeti vrijeme i troškove, što će opet dovesti do veće potražnje.

Kako gledate na stanje željezničke mreže u Hrvatskoj? Do Istre se dolazi kroz Sloveniju, do Ploča kroz BiH, a do Luke Rijeka prugom koja odavno ne može zadovoljiti potrebe teretnog prijevoza. Oslanjanju li se zbog toga logističke tvrtke više na mrežu autocesta?

Generalno stanje na infrastrukturi bi moglo biti bolje, ali to je posljedica prošlosti i neulaganja u infrastrukturu, što nije slučaj samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji. Stanje s ulaganjima se mijenja i u Hrvatskoj pa i u regiji. Neki projekti se već rade, neki i dolaze. Najavljena su ulaganja u iznosu većem od šest milijardi eura, što ohrabruje sve nas u sektoru. Željeli bismo da se na tim stvarima ponekad i brže radi, ali bitno je da se radi.

U ovom je trenutku potrebno odrediti prioritete, a pravac iz Rijeke je sigurno prioritet. U ovoj godini dolazi novi terminal za kontejnere, a koliko čujem i ostali terminali u Rijeci planiraju ulaganja i širenje te investicije u željeznicu moraju pratiti ulaganja u Rijeku, jer ne želimo da taj teret završi na autocestama čime se dodatno zagušuje cestovni promet.

Što se tiče pitanja o Istri i Pločama, geografski su vjerojatno to bile najbolje mogućnosti za te pruge. Podsjećam da te pruge nisu bile međudržavne kada su se gradile, ali sada to jesu. No, Hrvatska i Slovenija su dio Europske unije, u budućnosti će to biti i BiH te bismo umjesto gradnje obilaznih pravaca trebali raditi na zajedničkom ulaganju u te pruge jer će koristiti svim državama koje povezuju.

Posao budućnosti

Čini se da se o željeznici kao važnom faktoru u pokretanju gospodarstva u Hrvatskoj razmišlja sa zakašnjenjem. Primjećujete li to na svome poslovanju? Ometa li vas više loša infrastruktura ili veliki, dugotrajni radovi na njoj?

Mislim da nije iznenađenje da su u prošlosti prednost imali drugi infrastrukturni projekti, a slično je bilo u svim zemljama u susjedstvu; prvo napravimo autoceste pa onda ostalo. Bitno je da se to prepoznalo i da se sad ulaže i u željeznicu koja je prijevoz budućnosti. Radovi na željeznici sigurno ometaju normalno poslovanje i, još gore, povećavaju troškove koje nitko ne pokriva, osim samih operatera. Generalno, u svim zemljama u okruženju se događaju investicije u željeznicu, a ja to ne vidim kao problem, nego kao razvoj. Za šest-sedam godina imat ćemo pruge koje će omogućavati brži i učinkovitiji prijevoz, kako tereta, tako i putnika.

Kako se nosite s manjkom radne snage? Sve je više tvrtki koji se bave željezničkim prijevozom, ali i sve manje đaka koji žele biti strojovođe, mehaničari ili logističari…

…Što je na kraju šteta. Željeznica se percipira kao ‘stari’ zanat, ali u biti je to zanat budućnosti. Europska komisija potiče ulaganja u željeznicu jer je prihvatljiva za okoliš. Zeleni plan EU predviđa da se željeznički teretni promet u EU poveća za 50 posto do 2030. godine, odnosno udvostruči do 2050., u usporedbi s 2015. godinom. Dakle, zaista je riječ o sektoru pred kojim je svijetla budućnost.

Mislim da svi pritom radimo grešku, jer željeznice ne predstavljamo kao posao budućnosti, tako da uz sva silna ulaganja u infrastrukturu, možda ne ulažemo dovoljno u marketing samog posla. Treba to promijeniti i pokazati djeci u osnovnoj školi koliko je to dobar posao. Mi kao ENNA Transport već godinama nudimo stipendije učenicima koji se školuju za strojovođe, no interes je malen. S druge strane, strojovođe zarađuju sve više zbog sve veće potražnje za njima.

Profitiranje kroz suradnju

Što Grad Rijeka, a što Hrvatska dobivaju s otvaranjem Rijeka Gatewayja? Može li time Rijeka postati najznačajnija luka na Jadranu?

Rijeka sigurno dobiva novi kontejnerski terminal, koji će imati godišnji promet veći od 600 tisuća TEU-a. Rijeka će dobiti i više od 300 novih, dobrih radnih mjesta koja nisu bazirana na minimalnoj plaći i imaju multiplikativni faktor 5. To znači da će, ako terminal zaposli 300 ljudi, na povezanim radnim mjestima u drugim tvrtkama i institucijama biti zaposleno 1500 ljudi, što je ogroman značaj za Rijeku i okolicu. Uz terminal Rijeka Gateway, Hrvatska se prepoznaje kao novi logistički hub što će privući nova ulaganja i s time nova radna mjesta.

Nakon proširenja u drugoj fazi, Rijeka će imati mogućnost pretovariti više od milijun TEU-a, što je sigurno bitno za Jadran, ali treba reći da su Koper i Trst blizu ili preko milijuna već sada. No, smatram da se ne smije gledati na Trst i Koper kao konkurenciju, jer je pravac kroz sjeverni Jadran konkurencija pravcu kroz sjeverne luke (Bremerhaven, Hamburg, Rotterdam), i tu će svi terminali, odnosno sve luke na Jadranu profitirati kroz suradnju, a ne kroz natjecanje.

Iako pokrivate prostor od Njemačke i Poljske, preko srednje Europe, Italije, pa sve do Bugarske, vaše se poslovanje temelji na regiji, odnosno susjednim nam državama. Na koji način ćete u budućnosti razvijati svoje poslovanje i o čemu će ovisiti širenje vaše mreže i na regiju?

ENNA Transport trenutno ima oko 200 zaposlenika, imamo 16 lokomotiva i 200 intermodalnih vagona za prijevoz kontejnera i pokrivamo više od 20 posto cargo tržišta u Hrvatskoj. Pored matične tvrtke u Hrvatskoj imamo otvorenu i aktivnu tvrtku u Srbiji ENNA Transport BGD. Prije tri mjeseca dobili smo dozvolu za obavljanje prijevoza u Sloveniji, gdje smo u fazi zapošljavanja i počet ćemo s vlastitim prijevozima brzo. Isto tako smo u procesu otvaranja tvrtke u Mađarskoj.

Naša ponuda bazira se na interoperabilnosti što znači da naši vlakovi s lokomotivama mogu prelaziti u sve zemlje i tako isporučujemo teret našim klijentima s manje čekanja na granici. Sve te navedene države smo definirali kao našu regiju, a izvan toga planiramo suradnju s partnerima.

Naš sektor transporta i logistike ima svijetlu budućnost, velika su ulaganja u tijeku i vjerujemo da ćemo iskoristiti prilike za razvoj našeg poslovanja u Hrvatskoj i šire.

IZVOR

Ovaj sustav trebala bi imati svaka iole napredna željeznička mreža unutar EU. Riječ je o GSM-R odnosno FCRSM sustavu za koji je HŽ Infrastruktura ove godine pokrenula dosad najveći postupak nabave vrijedan 450 milijuna eura. No, naručitelj se našao pred problemom nakon što je i najpovoljnija pristigla ponuda premašivala ionako astronomski procijenjeni iznos. Budući da je zajednica ponuditelja Končar, Dalekovod i Kontron radove ponudila provesti za 40 milijuna eura više od predviđene cifre, ugovor nije sklopljen, a natječaj je poništen.

U ožujku ove godine, naručitelj HŽ Infrastruktura pokrenuo je dosad najveći postupak nabave. Riječ je o projektiranju i izgradnji Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) i migraciju na FRMCS (Budući željeznički komunikacijski sustav). Projekt je procijenjen na 450 milijuna eura, no HŽ bi mogao biti u problemu jer je predmet netom poništen zbog nevaljanosti pristigle ponude.

Podsjećamo, predmet projektnog zadatka podijeljen je u tri faze. Prva faza odnosi se na projektiranje, a druga na izgradnju Globalnog sustava pokretnih komunikacije za željeznički promet. Treća pak faza podrazumijeva migraciju GSM-R mreže u FRMCS mrežu.

Postupak nabave pokrenut je ove godine, a proveden ljetos. No prema odluci donesenoj 28. studenog 2024., zbog nedostatka valjanih ponuda, taj postupak je poništen. Naime, najpovoljnija ponuda bila je ona zajednice gospodarskih subjekata Končar, Dalekovod i Kontron u iznosu od 493.319.795,71 eura, a koja je odbijena iz dva razloga. Smatrana je neprihvatljivom temeljem Zakona o javnoj nabavi jer je prelazila planirana odnosno osigurana novčana sredstva Naručitelja, odnosno jer su postale poznate okolnosti zbog kojih bi, da su bile poznate ranije, došlo do znatno drugačije obavijesti o nadmetanju ili dokumentacije o nabavi.

Napominjemo, određen integrirani GSM-R sustav omogućava govorne i podatkovne komunikacije svim zainteresiranim korisnicima. Takva komunikacija odvija se između zemaljskih terminala, vučnih vozila i terminala koji se nalaze u vlaku, zemaljske pokretne komunikacije pružnog osoblja, osoblja postaja, depoa i ŽAT korisnika, no i javne mreže te željezničke administracije.

Kao nužan korak u modernizaciji željezničkih pruga u Republici Hrvatskoj predviđena je izgradnja GSM-R/FRMCS sustava, u tri već navedena koraka.

– Osim što je izgradnja ovog sustava obavezna na novosagrađenim te željezničkim prugama na kojima se nadograđuju i/ili rekonstruiraju postojeći telekomunikacijski uređaji, a od značaja su za međunarodni promet prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge, donesenim temeljem Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, ona je i dio međunarodnih obveza koje je Republika Hrvatska preuzela u okviru pregovora o članstvu u Europskoj uniji, stoji u Elektroničkom sustavu javne nabave (EOJN).

Sukladno takvom zahtjevu, izgradnja sustava trebala bi omogućiti, uz pretpostavku ugradnje Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) postupno uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) na mreži željezničkih pruga u Hrvatskoj.

Ugradnjom GSM-R/PRMCS sustava na željezničkim prugama kojima upravlja HŽ Infrastruktura planiraju se ostvariti ciljevi interoperabilnosti, odnosno nesmetan prekogranični promet između država EU, zamjena postojećeg sustava komunikacije te viša kvaliteta komunikacije između svih skupina korisnika.

Ovom promjenom trebao bi se postići i sigurniji željeznički promet, te nove komunikacijske usluge za ostala željeznički povezana društva. U planu je i bolja iskoristivost željezničkih pruga, kao i u Hrvatskoj prijeko potrebna veća gustoća prometovanja vlakova, no i mogućnost ugradnje Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova.

S tim u skladu, u okviru pregovora o članstvu RH i Europske unije u pregovaračnom poglavlju 21 – Transeuropske mreže određeni su sastavni dijelovi mreže u Hrvatskoj koji su sastavni dio transeuropske mreže. Kao potpisnica EIRENE sporazuma o razumijevanju te EIRENE sporazuma o implementaciji, Hrvatska je suglasna da se kod uvođenja novog željezničkog radio-komunikacijskog sustava u Europi uvede zajednički standard, posebno na utvrđenim dionicama.

IZVOR

Dok su Hrvatska i zemlje europskog jugoistoka i istoka svoja ulaganja proteklih desetljeća usmjerila u izgradnju cestovne infrastrukture – u čemu je Hrvatska, priznajemo, ostvarila ozbiljan napredak – razvijene europske zemlje ulagale su u željeznicu, koja je važnija za gospodarstvo od autocesta

Velika Britanija kreće s nacionalizacijom željeznice, Njemačka najavljuje milijarde eura ulaganja u zapošljavanja u željeznici, nove pruge i vlakove, a hrvatski je vlak i dalje zapeo “u snijegu”. Iz Zagreba u Beč i obratno možete putovati automobilom i autobusom, pa čak i avionom, ali što će se dogoditi ako se odlučite za vlak? U tom slučaju odmah ćete se suočiti s problemima.

Ovo je iskustvo jedne naše studentice, koja je iz Beča odlučila kući u Hrvatsku otputovati vlakom. Kako direktna linija Zagreb – Beč ne postoji, odlučila se za direktnu liniju vlakom do Ljubljane. Vlak je iz Beča krenuo na vrijeme, točno u 7.58, a u Ljubljani je trebao biti u relativno pristojnih 14 sati, što je samo oko pola sata dulje od trajanja putovanja autobusom, a vlak je neusporedivo udobniji i ugodniji od skučenog autobusa. Od Beča do granice sa Slovenijom vlak je stigao prema rasporedu, za samo dva sata i 15 minuta, a onda su počeli problemi. Najprije je na granici u vlak ušlo osoblje Slovenskih željeznica i svim putnicima ponovno su pregledane putne karte. Nakon izlaska iz Celja zastoji su bili sve češći, a kašnjenje sve veće. Vlak je na odredište stigao 45 minuta nakon predviđenog roka. Iako Beč i Graz dijeli gotovo 100 kilometara više nego Maribor i Ljubljanu, putovanje od Maribora do Ljubljane trajalo je pola sata dulje od putovanja od Beča do Graza.

Ovaj primjer pokazuje da još postoji granica koja dijeli europski jugoistok i istok od srednje i zapadne Europe. Ta se granica ogleda u načinu na koji putujemo. I nedavni slučaj vlaka čije se putovanje od Zagreba do Splita pretvorilo u 17-satnu agoniju upućuje na žalosno stanje željeznice u Hrvatskoj. Zato su Hrvati najčešće osuđeni na putovanje automobilima i autobusima, dok naši europski susjedi zapadno i sjeverno od Trsta i Graza uglavnom putuju udobnijim i bržim vlakovima, pogotovo kada treba svladati veće udaljenosti. Vlak je na zapadu Europe najjednostavnija i najbrža opcija prijevoza. Eurostar povezuje London, Pariz i Bruxelles, što ga čini iznimno popularnim izborom kako za poslovne ljude tako i za turiste, premda je nedavno istraživanje organizacije Transport and Environment upravo Eurostar proglasilo najslabijim i najskupljim željezničkim operaterom u Europi.

Dok su Hrvatska i zemlje europskog jugoistoka i istoka svoja ulaganja proteklih desetljeća usmjerila u izgradnju cestovne infrastrukture – u čemu je Hrvatska, priznajemo, ostvarila ozbiljan napredak – razvijene europske zemlje ulagale su u željeznicu, koja je za gospodarstvo važnija od autocesta. Dok se kod nas željezničke linije ukidaju, u Europi se uvode nove. U Europi su vlakovi simbol uspješnosti i povezanosti. Prije nekoliko dana vlakom su povezani Pariz i Berlin, a novi brzi vlak udaljenost od 900 kilometara prelazit će za samo osam sati. Vlakovi su osobito popularni u zemljama poput Njemačke, Francuske, Švicarske, Nizozemske i Belgije.

Za to postoji nekoliko razloga. Zapadna Europa ima jednu od najrazvijenijih i najefikasnijih željezničkih mreža na svijetu, koja uključuje brze vlakove poput francuskog TGV-a, njemačkog ICE-a i španjolskog AVE-a. Ovi vlakovi povezuju glavne gradove i regije brzinom koja konkurira avionima na kratkim udaljenostima. Osim toga, putovanje vlakom udobnije je od letenja, jer nudi više prostora, mogućnost kretanja tijekom putovanja i, što nije nevažno, manje rigorozne sigurnosne provjere. Vlakovi usto najčešće stižu u središte gradova, što smanjuje potrebu za dodatnim prijevozom. Tu je i ekološka dimenzija, koja u vrijeme borbe protiv klimatskih promjena postaje sve važnija.

Vlakovi spadaju u ekološki najprihvatljivija prijevozna sredstva zato što proizvode manje štetnih plinova po kilometru po putniku u usporedbi s automobilima ili avionima. Zato u zemljama poput Francuske i Njemačke, koja ima najveću i jednu od najsloženijih željezničkih mreža u Europi, putovanje vlakovima čini znatan dio domaćeg i regionalnog prometa. Švicarska ima najveću gustoću željezničkih putovanja po glavi stanovnika u svijetu, s obzirom na to da vlakovi pružaju odličnu povezanost čak i u udaljenim područjima. Britanski premijer Keir Starmer ovih dana najavljuje ponovnu nacionalizaciju privatizirane britanske željeznice, želeći tako potaknuti gospodarski rast, a građane da više koriste željeznicu.

IZVOR

Poslije godina radova danas je u Vukovaruje obilježen završetak projekta “Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge Vinkovci – Vukovar”. Riječ o projektu vrijednome 61 milijun euraod kojih je 85 posto osigurano iz sredstava EU, dok je preostali dio osiguran iz državnog proračuna. U sklopu projekta modernizirano je i elektrificirano 19 kilometara pruge između Vinkovaca i Vukovara, čime će se trajanje putovanja vlakom između dva grada smanjiti na 20 minuta. U sklopu projekta rekonstruirani su i kolodvori Vukovar – Borovo Naselje i Vukovar, modernizirani željezničko-cestovni prijelazi ugradnjom signalno-sigurnosnih uređaja, sagrađeni razni potrebni objekti… Ova pruga od sada podržava brzine vlakova do 120 km/h, a istaknuto je i kako je njezino puštanje u promet vrlo važno za gospodarski razvoj istočnog dijela Hrvatske te za bolje i kvalitetnije prometno uključivanje Hrvatske u europski željeznički sustav.

– Trenutačno smo u velikom investicijskom ciklusu općenito u prometnu infrastrukturu i, ono što je najbitnije, budući da smo cestovnu, autocestovnu, zračnu i pomorsku infrastrukturu uglavnom izgradili, u jeku smo velikog investicijskog ciklusa u željezničku infrastrukturu. Uz ovaj završeni projekt, jedan od većih željezničkih projekata u Hrvatskoj, prošli tjedan otvorili smo i obnovljenu prugu na ulazu u Zagreb, prije toga dionicu Krapina – Zabok.

– Uz europske fondove imat ćemo na raspolaganju i kredit EIB-a ukupne vrijednosti 900 milijuna eura, što će se uglavnom koristiti za obnovu lokalnih i regionalnih pruga – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Dodao je kako se u isto vrijeme paralelno s tim nabavljaju i novi vlakovi te da je iz europskih sredstava nabavljen 21 vlak, a da dolaze i nova dva baterijska vlaka. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić kazao je kako su modernizacija ove pruge te ostali projekti koji se pripremaju i provode na RH1 koridoru, od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, važni za razvoj cijele Vukovarsko-srijemske županije i istočnog dijela Hrvatske.

– U idućih 10 godina uložit ćemo oko 6 milijardi eura te rekonstruirati i modernizirati otprilike pola željezničke mreže. Za rekonstrukcije cijele željezničke mreže u Hrvatskoj trebat će nam 20-ak godina – rekao je Kršić. Govoreći o projektu, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava istaknuo je kako je modernizacija ove pruge od velike važnosti za povezivanje Vukovara s Vinkovcima i ostatkom Hrvatske. – Ovaj projekt od iznimne je važnosti ponajprije zbog najveće hrvatske luke na unutarnjim vodama – Luke Vukovar – koja ima izuzetnu važnost za razvoj vukovarskoga gospodarstva, a pozicionirana je uz samu željezničku prugu. Očekujemo da će moderna željeznička infrastruktura dovesti do jačanja gospodarskog položaja Vukovara – rekao je Penava. 

IZVOR

Novoizgrađeni kolosijek preko novog željezničkog mosta Drava kod Botova pušten je danas u promet, a izgrađen u sklopu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.

Sam most vrijedan 23 milijuna eura i dug je 300 metara. Danas je u promet pušten jedan kolosijek, a rečeno je da će se uskoro početi graditi i drugi. U sklopu današnjeg otvorenja uzvanici su obišli i novoizgrađeni željeznički kolodvor Novo Drnje.

“Jedan od najaktivnijih infrastrukturnih projekata”

Otvorenjem dva i pol kilometra nove pruge približava se dovršenje projekta vrijednog 350 milijuna eura. Do kraja 2025. godine dvotračnom prugom državna granica s Mađarskom trebala bi biti spojena s Dugim Selom.

“Ovo je u trenutno jedan od najaktivnijih infrastrukturnih projekta”, rekao je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek.

Kazao je da će putnici iz Koprivnice, nakon što se projekt privede kraju, biti za manje od sata u Zagrebu.

Govoreći općenito o ulaganjima u željeznicu, rekao je da je Vlada od EIB-a osigurala 900 milijuna eura zajma kojima se rekonstruira željeznička infrastruktura. Raspisan je i javni poziv za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac čija rekonstrukcija počinje odmah po završetku obnove i gradnje pruge državna granica -Dugo Selo.

Traje raspisivanje natječaja za nabavku 15 novih vlakova

“Do kraja godine raspisat ćemo i natječaj za rekonstrukciju dionice Dugo Selo – Novska, što će biti najveći građevinski infrastrukturni projekt u Hrvatskoj vrijedan više od 600 milijuna eura”, riječi su Tušeka koji je dometnuo da će nakon velikih projekta obnavljati i male lokalne dionice.

Na upit o dinamici kupnje novih vlakova, odgovorio je da traje raspisivanje natječaja za nabavku 15 novih vlakova. Dodao je da se godišnje nabavi njih 10 do 15 te je izrazio nadu da će se taj tempo zadržati i idućih godina.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić istaknuo je do danas u promet između Križevaca i državne granice pušteno u promet 38 kilometara nove pruge. Ostalo je za dovršiti još četiri kilometara novog i obnoviti stari kolosijek. Do sada je izvedeno 75 posto projekta.

IZVOR