Arhiva za kategoriju Obavijesti

Željeznički promet na dionici Dugo Selo – Križevci – Koprivnica od utorka bi se ponovno trebao normalizirati.

Zbog radova na modernizaciji spomenute dionice, promet je obustavljen još 7. travnja, a dio vlakova koji na toj relaciji nije otkazan, zamijenili su autobusi. Bio je to “veliki zatvor pruge”, kako ga zovu u HŽ-u. Kažu da je zadnji.

Autobusi koji voze umjesto vlakova uobičajen su prizor još otkako je HŽ Infrastruktura 29. travnja 2016. godine potpisala ugovor za izvođenje radova od Dugog Sela do Križevaca s rokom završetka do 2020. godine kada je potpisan i ugovor o izvođenju radova na trasi od Križevaca do granice s Mađarskom s rokom završetka radova do kraja ove godine.

VIŠE NEĆE BITI ZATVORA

Svi predviđeni rokovi završetka radova za prvi dio trase opetovano su probijani, no iz HŽ Infrastrukture uvjeravaju da će se vlakovi na prugu najzad vratiti do kraja ove godine.

Dodali su i kako do konačnog završetka radova više neće biti većih zatvora željezničkog prometa, no kraći se zatvori mogu očekivati, a o čemu će javnost, naravno, biti pravovremeno obaviještena.

Što se tiče završetka radova od Križevaca do mađarske granice, iz HŽ-a nismo dobili konačan odgovor odnosno datum, no naglasili su kako će radovi na kolodvoru u Koprivnici s novim pothodnikom i liftom na izlazu u Zagrebačkoj ulici biti gotovi u drugoj polovici godine.

Voditelj projekta Tihomir Lažeta iz HŽ Infrastrukture krajem ožujka je rekao kako je novi kolosijek između Dugog Sela i Križevaca uređen u cijelosti te se na njega „trenutno postavlja nova signalno-sigurnosna i pružna oprema“.

Iz HŽ-a nam, međutim, na pitanje kada bi spomenuta oprema konačno trebala biti postavljena, također nisu odgovorili.

POJAVIO SE NOVI NATJEČAJ

I tek što se na trenutak činilo kako je beskrajnoj priči radova na željeznici nakon deset godina došao kraj, pojavio se novi natječaj HŽ Infrastrukture za dodatne radove na 20 kilometara starog kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca, a koji bi od trenutka potpisivanja ugovora trebali trajati osam mjeseci.

To znači da pruga neće biti gotova do druge polovice 2027. godine i to nakon projekta vrijednog više od 164 milijuna eura, a sve zato što HŽ – kasni.

Naime, postojeći kolosijek od Dugog Sela do Križevaca posljednji je put renoviran 2003. godine, a projektanti su onomad zaključili kako će ga biti potrebno obnoviti samo u zoni kolodvora i mostova, ali ne i na otvorenoj pruzi.

RENOVACIJA RENOVIRANOG KOLOSIJEKA

Ipak, nakon deset godina radova, i renovirani postojeći kolosijek ipak mora u novu renovaciju, a iz HŽ Infrastrukture danas su potvrdili kako je postupak javne nabave za nove radove u tijeku.

– Procijenjena vrijednost radova je 25 milijuna eura. Radovi će se izvoditi na više međusobno nepovezanih dionica između Dugog Sela i Križevaca, ukupne duljine oko 20 kilometara kolosijeka te obuhvaćaju: gornji i donji ustroj pruge, zamjenu tračnica i pragova, uređenje pružnog tijela i zaštitnih slojeva, odvodnju, servisne ceste željezničko-cestovni prijelaz u Prikraj – pojasnili su.

Uz spomenute je radove predviđena i rekonstrukcija elektroenergetskog sustava odnosno kontaktne mreže napona 25 kilovolta, uz zamjenu dijela stupova i prilagodbu sustava za sigurno odvijanje prometa tijekom izvođenja radova.

S obzirom na dosadašnji poveći dosje koji HŽ ima kada je riječ o kašnjenju radova, i novi najavljeni radovi bi se lako mogli otegnuti još koju godinu iza predviđenog roka, a žitelji Podravine i Prigorja mogli bi se početi kladiti hoće li prije dobiti prugu ili brzu cestu koju čekaju već desetljećima, a čiji je novi rok završetka radova 2030. godina.

IZVOR

HŽ Infrastruktura raspisala je natječaj za dodatne radove na pruzi Dugo Selo-Križevci procijenjen na 25 milijuna eura, no potencijalni ponuditelji upozoravaju da je realna cijena gotovo dvostruko veća i da zbog toga prijeti propast natječaja.

Riječ je o dodatnom natječaju za radove na preostalom dijelu postojećeg kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca, projektu koji već traje deset godina. Rok za dostavu ponuda je 30. travnja, ali prije toga počeli su stizati upiti ponuditelja koji otkrivaju ozbiljne razlike u procjeni troškova.

Jedan od potencijalnih izvođača radova detaljno je analizirao cijene radova na temelju natječaja objavljenih 2024. godine i zaključenih ugovora s izvođačima. Prema tim podacima, samo za gornji ustroj (tračnice, pragovi) realno je 17,65 milijuna eura, za donji ustroj (nasip, slojevi ispod kolosijeka) 18,1 milijun eura, za servisne ceste i prijelaze 770 tisuća eura, a za kontaktnu mrežu 5,06 milijuna eura.

Ukupno to iznosi 41,58 milijuna eura. Uz inflaciju od približno šest posto za godinu i pol, cijena raste na 44,07 milijuna eura. A kad se uračuna i poskupljenje materijala zbog krize na Bliskom istoku, ponuditelj procjenjuje da bi projekt trebao koštati oko 46 milijuna eura.

HŽ Infrastruktura razmotrila je primjedbu, ali ostala je pri svojoj procjeni od 25 milijuna eura. U odgovoru na upit stoji samo: “Naručitelj je uzeo u obzir sve navode iz pitanja, ali potvrđuje da ostaje pri ranije objavljenoj procijenjenoj vrijednosti nabave.”

Zbog razlike u cijeni od 21 milijun eura postaje upitno hoće li se natječaj uspjeti. Ako sve ponude budu znatno iznad procijenjene vrijednosti, HŽ bi mogao ponoviti postupak, što bi dodatno prolongiralo projekt koji ionako već kasni šest godina u odnosu na prvotni rok.

Podsjetimo, novi natječaj obuhvaća radove na oko 20 kilometara kolosijeka raspoređenih na više nepovezanih dionica. Cilj je osposobiti postojeći kolosijek za brzine do 160 kilometara na sat, a rok za izvođenje je osam mjeseci od uvođenja u posao.

Projekt izgradnje drugog kolosijeka i modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci započeo je 2016. godine s rokovima završetka u 2020. Sada se, uz ovaj dodatni natječaj, konačni završetak očekuje tijekom 2026. ili 2027. godine.

IZVOR

Vrijednost ugovora iznosi 278.849.960,28 eura (+PDV), koji se sufinanciraju bespovratnim sredstvima iz programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskome razdoblju 2021. – 2027.

HŽ Infrastruktura je danas sa španjolskom tvrtkom COMSA S.A. potpisala ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac duge 44 kilometra, koja je dio željezničke pruge Zagreb – Rijeka, javili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Bespovratna sredstva

– Vrijednost ugovora iznosi 278.849.960,28 eura (+PDV), koji se sufinanciraju bespovratnim sredstvima iz programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskome razdoblju 2021. – 2027. Predviđeni rok završetka radova je tri godine (2029.). Ciljevi projekta su povećanje kapaciteta pruge, brzine do 160 km/h i sigurnosti prometovanja – navode iz Ministarstva.

U prisustvu potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ugovor su potpisali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić i direktor Ugovaranja Comse Pedro Miguel Rivero Moya. Potpisivanju su nazočili i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, predstavnik Zagrebačke županije Ivica Horvatinović i predstavnik Veleposlanstva Španjolske u Zagrebu de Borja Morales Pérez.

Jedna od najvećih investicija

– Radi se o jednoj od najvećih investicija u hrvatsku željezničku infrastrukturu te značajnom iskoraku prema modernizaciji i usklađivanju željezničkog sustava Republike Hrvatske s europskim standardima interoperabilnosti. Željeznica je sektor koji je dugo vremena bio zapostavljen, ali u ovom desetogodišnjem razdoblju planiramo uložiti gotovo 6 milijardi eura u njezinu obnovu. Modernizacija ove dionice značajna je za izgradnju nizinske pruge koja ima stratešku važnost za Republiku Hrvatsku, ne samo u kontekstu teretnog prijevoza, razvoja luke Rijeka, nego i geopolitičke situacije i jačanja položaja naše zemlje na transeuropskim prometnim koridorima – rekao je ministar Oleg Butković.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić rekao je da se početak radova očekuje na ljeto te dodao: „Radovi obuhvaćaju kompletnu rekonstrukciju postojećeg te izgradnju novog kolosijeka, elektrifikaciju, zamjenu signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te obnovu kolodvorskih zgrada u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu. Na trasi su već izgrađeni svi objekti poput nadvožnjaka i podvožnjaka umjesto željezničko-cestovnih prijelaza.“

Važnost za luku Rijeka

Direktor Ugovaranja Comse Pedro Miguel Rivero Moya izjavio je: „Potpisivanjem ovog ugovora učvršćujemo prisutnost u Hrvatskoj, u kojoj već više od desetljeća doprinosimo modernizaciji željezničke mreže. Ovaj projekt jasan je primjer izvrsne suradnje i međusobnog povjerenja. Rekonstrukcija željezničke pruge i izgradnja novoga kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac bit će treći željeznički projekt koji provodimo u Hrvatskoj. Vjerujemo da će naše stečeno iskustvo i predanost zaposlenika omogućiti uspješno savladavanje izazova koji je pred nama.“

Najvažniji rezultat ovog projekta jest povećanje konkurentnosti luke Rijeka, koja će se željeznicom kvalitetnije povezati s tržištima srednje Europe u smislu teretnog prijevoza, a unaprijedit će se i prigradski putnički prijevoz između Zagreba i Karlovca.

IZVOR

Modernizirana željeznica kao temelj industrijskog razvoja i zelene tranzicije

Hrvatske željeznice danas su u najintenzivnijem razdoblju ulaganja u svojoj povijesti. HŽ Infrastruktura u snažnom je investicijskom zamahu te se u željezničku infrastrukturu ulaže više nego ikada do sada. Plan je do 2035. investirati oko šest milijardi eura, čime se željeznička mreža sustavno transformira u moderan i učinkovit sustav

Gotovo da nema kilometra pruge u Hrvatskoj koji nije obuhvaćen nekim oblikom aktivnosti – bilo da je riječ o već završenim radovima, projektima u izgradnji, natječajima ili o fazi pripreme dokumentacije. Najveći dio ulaganja, uz snažnu podršku europskih fondova, usmjeren je na glavne koridorske pravce: od Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj te od Slovenije preko Zagreba prema Srbiji. Istodobno nikada više sredstava nije bilo usmjereno ni u lokalne ni u regionalne pruge, koje se revitaliziraju uz pomoć kredita Europske investicijske banke u iznosu od 900 milijuna eura, osiguranog uz podršku Vlade Republike Hrvatske.

Ovaj investicijski ciklus nije samo infrastrukturni iskorak, nego duboka transformacija koja već danas mijenja način na koji funkcionira prometni sustav Hrvatske.

Infrastruktura kao preduvjet razvoja

Među najvažnijim projektima koje provodi HŽ Infrastruktura ističe se modernizacija i gradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci, jednom od ključnih dijelova međunarodnoga koridora prema Mađarskoj. Taj projekt, vrijedan oko 200 milijuna eura, omogućit će povećanje brzine vlakova do 160 km/h i veći kapacitet pruge te će znatno skratiti vrijeme putovanja.

Paralelno se ulaže i u nastavak tog pravca na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, čime se stvara moderna dvokolosiječna veza sa srednjom Europom i dodatno jača međunarodna konkurentnost hrvatskoga prometnog sustava.

Jedan od strateški najvažnijih projekata u pripremi i realizaciji jest dionica Dugo Selo – Novska, najveći željeznički projekt u Hrvatskoj, procijenjene vrijednosti oko 620 milijuna eura, koji predstavlja ključni dio u povezivanju istoka i zapada zemlje te u modernizaciji glavnih teretnih pravaca.

Posebno važan iskorak jest projekt tzv. nizinske pruge Zagreb – Rijeka, uključujući dionice Karlovac – Oštarije i dalje prema Rijeci, koji će dugoročno omogućiti brzu i učinkovitu vezu između kontinenta i jadranskih luka.

Uz velike koridorske projekte provode se brojni projekti modernizacije regionalnih i prigradskih pruga. Kroz takve se projekte željeznica ne modernizira samo tehnički; ona postaje ključna razvojna platforma koja povezuje industriju, logistiku i međunarodna tržišta te izravno doprinosi dugoročnoj konkurentnosti Hrvatske.

Zelena tranzicija

Smanjenje emisija stakleničkih plinova postalo je jedan od ključnih izazova suvremene industrije, ali i društva u cjelini. Emisije stakleničkih plinova, buka, onečišćenje zraka te s tim povezani gubitak bioraznolikosti ozbiljni su izazovi s kojima se suočavaju sve države članice Europske unije. Upravo je zato prometni sektor, kao jedan od većih izvora emisija, u fokusu transformacije.

U borbi protiv klimatskih promjena Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – postići klimatsku neutralnost do 2050. Međutim, bez temeljite promjene u načinu prijevoza robe i putnika, ti ciljevi neće biti ostvarivi. Industrija je sve izloženija regulatornim pritiscima i očekivanjima tržišta da smanji svoj ugljični otisak, a promet postaje ključna karika u tom procesu.

U kontekstu svega toga željeznica se nameće kao najodrživiji oblik kopnenog prijevoza. U usporedbi s cestovnim prometom, generira višestruko manje emisije CO₂ po toni prevezene robe, smanjuje buku i onečišćenje zraka te omogućava znatno veću energetsku učinkovitost. Drugim riječima, željeznica nije samo zelena opcija nego i neophodan preduvjet za ostvarenje klimatskih ciljeva.

U skladu s preporukama Vijeća Europske unije za Hrvatsku, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture aktivno usmjerava ulaganja u održivi gradski i željeznički promet. U procesu programiranja i provedbe europskih programa težište je na upravljanju zelenom i digitalnom tranzicijom te na smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima u prometnome sektoru.

Digitalizacija i sigurnost

Iza svakog vlaka stoji i složena mreža digitalnih rješenja koja omogućava precizno upravljanje prometom, povećava razinu sigurnosti i optimizira korištenje infrastrukture.

Digitalizacija obuhvaća napredne signalno-sigurnosne sustave, automatizirano upravljanje prometom te integraciju podataka u realnom vremenu. Takav pristup podloga je za veću protočnost mreže, smanjuje mogućnost zastoja i povećava pouzdanost prijevoza.

Sigurnost je pritom jedna od temeljnih komponenti održivoga prometnog sustava. U sklopu aktualnih projekata modernizira se ukupno 169 prijelaza diljem Hrvatske ugradnjom automatskih uređaja, signalizacije i polubranika, ali i ukidanjem najrizičnijih prijelaza te njihovom zamjenom podvožnjacima i nadvožnjacima. Takva ulaganja ne samo da povećavaju razinu sigurnosti svih sudionika u prometu nego i doprinose većoj protočnosti i učinkovitosti cijelog sustava.

Hrvatska – logističko čvorište

Važno je istaknuti i zemljopisni položaj Hrvatske koji pruža izniman potencijal za razvoj logistike i transporta. Smještena na spoju Jadranskog mora i srednje Europe, Hrvatska ima priliku postati ključna tranzitna točka za robne tokove između Mediterana i kontinenta.

Posebnu ulogu u tome imaju luke poput onih u Rijeci i Zadru, koje predstavljaju ulazne točke za robu s globalnih tržišta. Njihova učinkovitost uvelike ovisi o kvalitetnoj željezničkoj povezanosti s unutrašnjošću zemlje i europskim tržištima.

Hrvatska se nalazi na čak četiri TEN-T koridora, što dodatno potvrđuje njezin strateški prometni položaj. Riječ je o Mediteranskom koridoru, koridoru Rajna – Dunav, Baltičko-jadranskom koridoru te Zapadnobalkanskom koridoru.

Ti prometni pravci definiraju tokove robe, investicija i industrijskog razvoja unutar Europe. Njihova integracija s hrvatskom željezničkom mrežom omogućava brži i učinkovitiji protok robe od jadranskih luka prema srednjoj i istočnoj Europi, čime se otvara znatan prostor za razvoj logističkih centara, industrijskih zona i izvozne ekonomije.

Vizija budućnosti

U kontekstu globalnih izazova i promjena jasno je da infrastruktura više nije samo tehničko pitanje. Ona postaje strateški resurs. HŽ Infrastruktura koristi dostupne fondove i postojeće projekte kako bi izgradila moderan prometni sustav koji odgovara potrebama 21. stoljeća.

Sadržaj nastao uz suradnju s HŽ Infrastrukturom

IZVOR

Rekao je to ministar gospodarstva Ante Šušnjar na konferenciji Jutarnjeg lista ‘Nova industrijska strategija – Tehnologija, ljudi, kapital‘

Pozdravnim govorima organizatora te predstavnika Vlade, Europske komisije i zagrebačke gradske uprave na Zagrebačkom velesajmu počela je konferencija Jutarnjeg lista ‘Nova industrijska strategija – Tehnologija, ljudi, kapital‘. Konferenciju koja bi trebala odgovoriti na pitanja što donosi nova industrijska strategija države i kakva su očekivanja od strategije vodećih domaćih industrijalaca prati stotinjak dionika poslovnog života, znanosti i stručne javnosti.

– Želimo pokrenuti vrlo ozbiljnu raspravu o tome gdje ide hrvatska industrija. Zato na konferenciji kao sudionike panela imamo vodeće ljude ključnih i najvažnijih domaćih industrija. Želimo odgovoriti na pitanje gdje Hrvatska može rasti, gdje ima potencijal i neiskorištene mogućnosti – naglasio je otvarajući konferenciju glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

Nakon njega se skupu obratila direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša. Ovaj skup, ustvrdila je Renata Suša, dolazi u trenutka kada se i hrvatska i europska industrija nalaze na raskrižju.

– Na Zagrebačkom velesajmu upravo se odvija jedini domaći industrijski sajam posvećen djelatnosti zavarivanja. Kao što kvalitetno zavarivanje drži konstrukciju na okupu, tako partnerstva u domaćoj industriji drže industriju stabilnom – upozorila je direktorica ZV-a. Uslijedilo je obraćanje voditeljice predstavništva Europske komisije u Zagrebu Zrinka Ujević.

– Ponovo smo u svojevrsnoj energetskoj krizi, od početka sukoba na Bliskom istoku svjedočimo rastu cijena energije. Ispred nas je nesigurno razdoblje, razdoblje velikih izazova. Stoga će biti nužna suradnja Komisije i država članica – naznačila je Zrinka Ujević. Energetska sigurnost, upozorila je, je i industrijski izazov.

– Analiza Marija Draghija, za koju ste, uvjerena sam, svi čuli, upozorio je kako Europa ima strukturno, a ne cikličko zaostajanje za SAD-om. Draghi je procijenio da Europa mora investirati 800 milijardi eura kako bi ubrzala industrijsku proizvodnju i uhvatila korak s SAD-om – kazala je voditeljica predstavništva EK u Zagrebu. Pozvala je na povećanje energetske samodostatnosti Europe. Osvrnula se na industrijske projekte u Hrvatskoj koje podupire EU, izdvojivši projekte autonomnog vozila Rimac Automobila, električnih vlakova Končara i centar gaming industrije u Novskoj.

– Hrvatska je članica Eurozone i Schengena što su sve pretpostavke za snažniju ulogu Hrvatske u reindustrijalizaciji Europe. Postoje prilike, ali one se ne stvaraju same od sebe – upozorila je Zrinka Ujević.

Skup je pozdravio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

– Tema konferencije je vrlo bitna, a važno je i što se održava na Zagrebačkom velesajmu koji je već desetljećima središte poslovnih skupova i sklapanja novih poslova, pridonoseći i industrijskom Zagrebu. Jaki industrijski Zagreb je jaki Zagreb – ocijenio je Tomašević. I zagrebački gradonačelnik istaknuo je važnost investicije Rimac Automobila na širem području Zagreba i ponudio suradnju gradske uprave razvoju investicija u gradsku industriju. Nakon Tomaševića sudionicima konferencije obratio se ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

– Hrvatska treba industriju koja stvara nove vrijednosti i otvara održiva radna mjesta. Industrija je pitanje nacionalne sigurnosti, jer strane investicije ovise o geopolitičkim okolnostima koje mogu biti nestabilne – upozorio je Šušnjar. Iz aktualnih pokazatelja domaćeg industrijskog proizvoda izdvojio je rast produktivnosti koji svjedoči, istaknuo je, napretku i kvalitetnijem iskorištavanju resursa.

Govoreći o Novoj industrijskoj strategiji koju priprema Ministarstvo gospodarstvo Šušnjar je naveo da je prijedlog strategiji pri kraju i da će uskoro biti upućen u javnu raspravu.- Moramo snažnije povezati istraživanje i industriju, brže uvoditi nova tehnološka rješenja. Razvoj industrije ide prema učinkovitijem iskorištavanju energije. Okosnica industrijskog razvoja su, među ostalim, kemijska, industrija cementa, prehrambena industrija, a sve više i obrambena industrija – naznačio je ministar gospodarstva.

PRVI PANEL ‘Nizinska pruga prema Rijeci – projekt kakav dosad kod nas nije rađen‘

Nakon pozdravnih govora uslijedio je prvi panel na konferenciji pod nazivom ‘Predvodnici hrvatske industrije: energija, infrastruktura i strateška proizvodnja‘ u kojem su sudjelovali predsjednik Uprave šibenskog Iskra brodogradilišta Roko Vuletić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić, predsjednik Uprave Ericsson Nikole Tesle Siniša Krajnović i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić.

Iznoseći na prvom panelu skupa na ZV-u planove novog vlasnika šibenskog brodogradilišta slovenske kompanije Iskra, predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta Šibenik Roko Vuletić najavio je kako će Iskra učiniti sve da se u Šibeniku proizvode brodovi s dodanom vrijednošću, ali, istaknuo je, u rokovima koji će biti jasno definirani a ne u neograničenom trajanju.

– Moramo imati jedno veliko brodogradilište u Hrvatskoj jer vidimo da je mala brodogradnja u nas uspješna u poslovima s stranim brodogradilištima koja već rade s dodanom vrijednošću. Imamo kadrove, imamo iskustvo, mislimo da je to ostvarivo – kazao je Vuletić.

Predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle Siniša Krajnović ocijenio je vrlo ambicioznim plan države da oko 12,5 posto BDP-a države dolazi iz ICT sektora.

– Taj cilj je ostvariv, ali ga ne može ICT sektor ostvariiti sam. Potrebna je sinergija s drugim segmentima gospodarstva, pogotovo s infrastrukturom – kazao je Krajnović. Osvrnuvši se na rizike koje donosi aktualna geopolitčka situacija u svijetu, Krajnović je istaknuo da država i kompanije koje s njom surađuju imaju strategiju za čuvanje kritične javne infrastrukture.

Govoreći o trenutačnim planovima Europske unije u razvoju obrambene industrije predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić izrazio je očekivanje da će doći do ujedinjavanja planova razvoja proizvoda kao što su oklopna borbena vozila i vojne letjelice što, istaknuo je, sada nije slučaj.

– Ne možemo govoriti o konkurentnosti ako SAD ima jednu platformu za borbeno oklopno vozilo, a Europa 17 platformi – napomenuo je Ćosić. Dodao je i kako dio europske industrije u djelatnostima poput željeznice i transporta u cjelini lako može napraviti transformaciju prema vojnom programu.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić osvrnuo se, među ostalim, na projekt nizinske pruge prema Rijeci.

– Trenutačno se provodi natječaj za konzultanta jer je riječ o projektu kakav dosad kod nas nije rađen. Konzultanti kada se izaberu trebaju pripremiti natječaj za izvedbu projekta. Očekujemo da bi pruga bila gotova 2033. – naveo je Lončarić.

Komentirajući plan donošenja nove industrijske strategije Roko Vuletić zauzeo se za mjere očuvanja onoga što je od domaće industrije ostalo.

– Od izuzetne je važnosti energetska učinkovitost. Mi smo u brodogradilštu instalirali solarnu elektranu i imamo najniže troškove elekrične energije koje možemo imati – naznačio je Vuletić. Podsjetio je da Hrvatska, uz Grčku, ima najveću brodarsku flotu u Europskoj uniji koja se, istaknuo je, treba obnoviti.

IZVOR