Arhiva za kategoriju Obavijesti

Sada je konačno jasno. Indijska tvrtka Afcons Infrastructure Limited dobiva najskuplji projekt u povijesti HŽ Infrastrukture, rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog, 83 kilometra dugačkog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska.

Naime, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u četvrtak je objavila da je odbacila svih 15 navoda koje je u svojoj žalbi protiv odabira indijske kompanije podnijela turska grupacija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret. Turska kompanija žalbu Državnoj komisiji podnijela je 19. svibnja, a 10. srpnja doneseno je rješenje kojim se otvara put realizaciji ovog velikog projekta. Cengiz se žalio i na drugorangiranu ponudu indijske kompanije Ashoka Buildcon Limited, ali i ta je žalba odbijena.

Uprava HŽ Infrastrukture 8. svibnja objavila je odluku kojom prihvaća ponudu indijske tvrtke Afcons, vrijednu 677,055.750,67 eura bez PDV-a, odnosno 57 milijuna eura veću od procjene. Sljedeća je po vrijednosti ponuda druge indijske tvrtke, Ashoka Buildcon Limited, koja iznosi 780 milijuna eura. Treću ponudu po vrijednosti predala je turska tvrtka Cengiz u iznosu od 873 milijuna eura, a četvrta je ona turske tvrtke Doğuş, vrijedna čak 990 milijuna eura ili 310 milijuna više od najpovoljnije ponude. Riječ je o natječaju koji je objavljen još u veljači 2025. godine.

Na više od 50 stranica

Jedanaest dana kasnije turski Cengiz podnio je žalbu u kojoj je na više od 50 stranica pokušao osporiti zakonitost postupka pregleda i ocjene odabrane i drugorangirane ponude te je predlagao poništenje odluke o odabiru. Nakon odluke DKOM-a turskoj kompaniji preostalo je pokretanje upravnog spora na Visokom upravnom sudu.

Turska tvrtka u žalbi je tvrdila da HŽ Infrastruktura nije poštovala načelo jednakog tretmana te tržišnog natjecanja i transparentnosti, da nisu utvrđene činjenice vezane uz strane subvencije, da nije utvrđeno nepostojanje obveznih i fakultativnih razloga za isključenje, a ponuda je, tvrde, nezakonito pojašnjena i izuzetno je niska.

Prema tvrdnjama Turaka, nisu utvrđene i dokazane ekonomska i financijska sposobnost ni tehnička i stručna sposobnost pobjednika natječaja itd. DKOM u rješenju o odbijanju žalbe na punih 95 stranica detaljno argumentira odbijanje svakog žalbenog navoda.

Osporavanje cijene

Jedan od najzanimljivijih žalbenih navoda Cengiza jest osporavanje Afconsove ponuđene cijene. Procijenjenu vrijednost radova, koju je HŽ Infrastruktura stavila u natječaj iz 2025. godine, definirali su projektanti još 2013. godine i ona iznosi 620 milijuna eura.

Sve ponude pristigle na natječaj više su od tog iznosa te su uočljive velike razlike između ponuđenih cijena. U Cengizu smatraju da je u takvoj situaciji naručitelj imao osnove za sumnju da ponuda odabranog ponuditelja predstavlja izuzetno nisku ponudu te je bio dužan zahtijevati objašnjenje cijene ili troška.

DKOM smatra kako cijena koju je ponudio Afcons nije izuzetno niska i da je dio jediničnih cijena naveden u obrascu Analiza cijena samo informativnog karaktera, a za samu ponudu jedini su relevantni iznosi oni navedeni u troškovniku. Prema njihovu mišljenju, Cengiz nije dokazao da je HŽ Infrastruktura samo radi informativnog dokumenta Analize cijena morala posumnjati da se ugovor u njegovoj ukupnosti neće moći izvršiti. DKOM je također vrlo detaljnim pojašnjenjem utvrdio kako nisu točni žalbeni navodi da indijska tvrtka nije solventna i da reference stručnjaka koje su navedene nisu zadovoljavajuće.

Prema neslužbenim informacijama, nakon DKOM-ove odluke ugovor HŽ Infrastrukture i Afconsa mogao bi biti potpisan otprilike za mjesec dana. Za Upravu HŽ Infrastrukture bio bi velik uspjeh kad bi radovi počeli do kraja godine.Podije

IZVOR

Nakon višegodišnjih odgoda konačno su započeli radovi na izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Kako piše Jutarnji list, na terenu kod Hrvatskog Leskovca već su vidljivi prvi radovi na trasi buduće pruge.

Prema fotografijama koje je objavio Jutarnji, radnici španjolske tvrtke Comsa prokrčili su prvih nekoliko stotina metara trase budućeg kolosijeka. Riječ je o projektu koji je godinama kasnio zbog problema s građevinskim dozvolama i raskida ugovora s prvim izvođačem, austrijskim Strabagom.

Rok 3 godine

HŽ Infrastruktura je ove godine potpisala novi ugovor s Comsom vrijedan 278,8 milijuna eura. U sklopu projekta izgradit će se 44 kilometra drugog kolosijeka, obnoviti postojeća pruga, izvršiti elektrifikacija te obnoviti kolodvorske zgrade u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu.

Predviđeni rok za završetak radova je 36 mjeseci, pa bi dionica trebala biti dovršena tijekom 2029. godine.

IZVOR

Dana 27. srpnja 2026. HŽ Infrastruktura pokrenula je javnu nabavu za izradu projekta rekonstrukcije dionice Zabok – Budinšćina, na regionalnoj željezničkoj pruzi Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec.
 
Natječaj obuhvaća projektiranje te ishođenje svih potrebnih dozvola, a do sada je obavljeno prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima. Vrijednost izrade projektne dokumentacije iznosi 2,1 milijun eura (+PDV), a rok za izradu jest dvije godine od dana potpisa ugovora. Jednokolosiječna dionica Zabok – Budinšćina duga je 32,5 km, a poslije njezine obnove brzina prometovanja iznosit će do 120 km/h. Ukupna procijenjena vrijednost radova iznosi oko 200 milijuna eura.

Prva faza projekta obuhvaća modernizaciju prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog sustava u kolodvorima Bedekovčina, Zlatar Bistrica, Konjšćina i Budinšćina, obnovu kolodvorskih zgrada te izgradnju Park Ride sustava u svakome od njih, čime će se osigurati kvalitetnija dostupnost javnoga prijevoza stanovnicima Krapinsko-zagorske županije. U drugoj fazi rekonstruirat će se pružna dionica Zabok – Budinšćina.
 
Ovaj projekt dio je cjelovite obnove željezničke pruge Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec, koja povezuje Krapinsko-zagorsku županiju s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom. Prugom teče putnički i teretni prijevoz, a njome prometuju i međunarodni putnički vlakovi.

IZVOR

U tijeku je najveća obnova željezničke infrastrukture u Istri u posljednjih nekoliko desetljeća. U projekt vrijedan 55 milijuna eura uključena je obnova 50 kilometara pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, a nakon završetka radova vlakovi će prometovati brže i sigurnije.

Nakon godina bez značajnijih ulaganja, željeznička infrastruktura u Istri prolazi kroz najveću obnovu u novijoj povijesti.

U tijeku su radovi na regionalnoj pruzi R101, na dionici od državne granice sa Slovenijom preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, dugoj 50 kilometara, što predstavlja približno trećinu ukupne željezničke mreže u Istarskoj županiji.

Riječ je o investiciji vrijednoj 55 milijuna eura, koja se financira kreditom Europske investicijske banke uz potporu Vlade Republike Hrvatske, dok je završetak radova planiran tijekom 2028. godine. Ugovor za izvođenje radova potpisan je u ožujku prošle godine, a projekt izvodi tvrtka Strabag.

Projekt obuhvaća cjelovitu obnovu kolosijeka i skretnica, rekonstrukciju željezničko-cestovnih prijelaza, sanaciju klizišta, propusta i odvodnih kanala te modernizaciju signalno-sigurnosnog i prometno-upravljačkog sustava.

Cilj je povećati sigurnost i pouzdanost željezničkog prometa, ali i skratiti vrijeme putovanja.

Jedna od najvažnijih promjena bit će povećanje najveće dopuštene brzine vlakova. Na obnovljenoj dionici vlakovi će umjesto dosadašnjih 50 do 60 kilometara na sat moći prometovati brzinom do 80 kilometara na sat, što bi trebalo doprinijeti atraktivnosti željezničkog prijevoza u Istri.

Sljedeći cilj – obnova pruge do Pule

Govoreći o prometnim projektima u Istri, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako se nakon završetka ove dionice obnova treba nastaviti prema Puli, čime bi se postupno modernizirala cijela istarska željeznička mreža.

Uz obnovu pruge, sve se češće spominje i razvoj sustava Park & Ride, kojim bi se smanjio broj automobila koji svakodnevno ulaze u Pulu.

Na tu se temu nadovezao saborski zastupnik Anton Kliman, koji je podsjetio na inicijativu izgradnje Park & Ride terminala na izlazu s Istarskog ipsilona Vodnjan-jug.

Ideja predviđa da vozači ondje ostave automobile te do Pule nastave putovanje čestim željezničkim linijama, čime bi se rasteretile gradske prometnice i smanjile gužve tijekom turističke sezone.

Obnova pruge od granice sa Slovenijom do Svetog Petra u Šumi tek je prvi korak u širem planu razvoja željezničkog prometa u Istri.

Vlada je ranije najavila i izradu studija koje će analizirati mogućnosti elektrifikacije istarske željezničke mreže te njezina povezivanja s Primorsko-goranskom županijom i ostatkom Hrvatske, uključujući izgradnju novog tunela prema riječkom području.

Takvim bi se projektima Istra prvi put izravno povezala s nacionalnom i europskom željezničkom mrežom.

IZVOR

Vlada je na sjednici u četvrtak dala zeleno svjetlo HŽ Infrastrukturi za podizanje kredita od 30 milijuna eura kod Zagrebačke banke. K tome, za taj kredit Vlada je izdala i državno jamstvo. Kako stoji u prijedlogu odluke, riječ je o kreditu po revolving principu radi ‘financiranja projekata iz EU programa kao i drugih projekata’.

Rok korištenja kredita je godinu dana, a fiksna kamatna stopa iznosi 1,93 posto na iskorišteni dio kredita. Inače, odluku o zaduženju za 30 milijuna eura Uprava HŽ Infrastrukture donijela je 4. ožujka, a 25. ožujka tu je odluku potvrdio i Nadzorni odbor. Ovim kreditom osigurat će se likvidnost operatera željezničke infrastrukture u dijelu poslovanja koji se odnosi na premošćivanje jaza između dospijeća plaćanja obveza prema izvođačima, odnosno dobavljačima, i priljeva sredstava, kako u investicijskom, tako i u redovnom segmentu poslovanja.

– Mostno financiranje u segmentu investicijskog poslovanja odnosi se na EU projekte iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) i Programa konkurentnosti i kohezije 2021.-2027. (PKK) te ostalih investicijskih projekata. Do jaza između dospijeća plaćanja obveza prema izvođačima/dobavljačima i priljeva sredstava za financiranje investicijskih projekata može doći iz više razloga, ponajprije jer dinamika priljeva sredstava EU komponente ne slijedi dinamiku dospijeća obveza – navodi se u obrazloženju Vladine odluke.

Također, do potrebe za mostnim financiranjem dolazi i zbog trenutačne nedostatnosti ili neraspoloživosti financijskih sredstava na pojedinom izvoru financiranja, kako u dijelu investicija, tako i u dijelu redovnog poslovanja, priljev kojih sredstava se očekuje u budućem razdoblju, dodaje se u dokumentu.

Prema izvješću za prošlu godinu objavljenom u lipnju, HŽ Infrastruktura je prošle godine u obnovu i modernizaciju pruga uložila 321,4 milijuna eura. Od toga se 140,9 milijuna eura, odnosno 43,9 posto, odnosi na projekte sufinancirane iz fondova Europske unije. Što se tiče financijskog zdravlja, ta je državna tvrtka prošle godine ostvarila 258 milijuna eura prihoda uz 286 tisuća eura neto dobiti. Krajem godine HŽ Infrastruktura raspolagala je i sa 116,2 milijuna eura gotovine. Dugoročne obveze iznosile su 1,1 milijardu eura, a kratkoročne 342 milijuna eura. Od toga su obveze prema dobavljačima iznosile gotovo 100 milijuna eura.

IZVOR