Arhiva za kategoriju Obavijesti

2.11.2026. – Master plan za željeznice: Stotine milijuna za pruge iz prošlog stoljeća i nove veze, u igri je i veza s Krkom

Vlada Republike Hrvatske usvojila je sredinom listopada novi Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture do 2030. godine, kojim su definirane ključne mjere i ulaganja u željezničku infrastrukturu tijekom 2026. i 2027. godine. Ukupna vrijednost planiranih aktivnosti iznosi nešto više od 603 milijuna eura, od čega je najveći dio, čak 505,4 milijuna eura, namijenjen obnovi i modernizaciji željezničkih pruga. Za provedbu plana predviđena su sredstva iz državnog proračuna, fondova Europske unije i vlastitih sredstava nadležnih društava.

Donošenjem Akcijskog plana završen je postupak njegova usvajanja te je uspostavljen provedbeni okvir za sljedeće dvije godine. Dokument obuhvaća pet posebnih ciljeva, od financijske održivosti i modernizacije željezničke mreže do povećanja sigurnosti, energetske učinkovitosti i bolje prometne povezanosti.

Iako su definirani nositelji aktivnosti, financijska sredstva i rokovi, stvarni stupanj provedbe pojedinih mjera zasad nije moguće utvrditi na temelju javno dostupnih izvješća. Stoga će ključno pitanje u predstojećem razdoblju biti u kojoj će se mjeri planirana ulaganja pretvoriti u konkretne infrastrukturne projekte i vidljiva poboljšanja željezničkog prometa.

Najviše za obnovu pruga

Najveći dio od ukupno 603 milijuna eura predviđenih novim Akcijskim planom razvoja željezničke infrastrukture odnosi se na obnovu i modernizaciju željezničkih pruga, za što je tijekom 2026. i 2027. godine planirano 505,4 milijuna eura. Od tog iznosa 254,6 milijuna eura predviđeno je za 2026., a 250,8 milijuna eura za 2027. godinu.

Ulaganja obuhvaćaju glavne međunarodne željezničke koridore, ali i pruge od regionalnog i lokalnog značaja. Planom su predviđeni priprema i provedba projekata obnove i modernizacije, izrada studijske i projektne dokumentacije te uklanjanje uskih grla na željezničkoj mreži.

Cilj je povećati kapacitete infrastrukture, omogućiti veće brzine vlakova, skratiti vrijeme putovanja i poboljšati kvalitetu prijevoza. Za provedbu ove mjere nadležna je HŽ Infrastruktura, a njezin je predviđeni rok završetka posljednje tromjesečje 2030. godine.

Glavni željeznički koridori

Među projektima od nacionalnog značaja izdvajaju se željeznički pravci koji povezuju Zagreb sa susjednim državama te glavnim prometnim koridorima Europske unije. Akcijski plan obuhvaća pravac Zagreb – državna granica sa Slovenijom prema Ljubljani, dionicu Zagreb – Dugo Selo te nastavak od Dugog Sela prema mađarskoj granici i Budimpešti.

Među važnim projektima navodi se i pravac Dugo Selo – Novska, koji pripada europskom prometnom koridoru Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Posebno mjesto zauzima željeznička veza Zagreb – Karlovac – Rijeka, ključna za povezivanje kontinentalnog dijela Hrvatske s riječkim prometnim pravcem.

Programom su obuhvaćene i željezničke mreže zagrebačkog i riječkog čvora, čija je modernizacija važna za povećanje kapaciteta i učinkovitosti prometa. Iako su navedeni pravci uključeni u program obnove i modernizacije, Akcijski plan ne donosi pojedinačne iznose ulaganja, precizan opseg radova ni zasebne rokove završetka za svaku dionicu.

Slavonija i Baranja

Među projektima od nacionalnog značaja nalazi se i željeznički pravac od državne granice s Mađarskom, preko Osijeka, do državne granice s Bosnom i Hercegovinom, koji pripada koridoru RH3 i osnovnoj transeuropskoj prometnoj mreži TEN-T. Njegovim uvrštavanjem u program obnove i modernizacije predviđene su aktivnosti usmjerene na razvoj željezničke infrastrukture na području istočne Hrvatske.

U skupini projekata regionalnog i lokalnog značaja navodi se i željeznička pruga Varaždin – Dalj, koja povezuje sjeverni i istočni dio zemlje. Riječ je o pravcima čija bi obnova i modernizacija trebale pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti, povećanju kapaciteta i kvalitetnijem željezničkom prijevozu.

Uz navedene pravce, planom je općenito obuhvaćena i obnova pruga, kolodvora i stajališta. Međutim, dokument ne precizira na kojim će se točno dionicama na području Osijeka i Dalja izvoditi radovi tijekom 2026. i 2027. godine, niti za njih navodi zasebne financijske iznose.

Rijeka, Dalmacija i Istra

Značajan dio planiranih aktivnosti odnosi se na željezničke pravce prema Rijeci i Dalmaciji te obnovu regionalne mreže u Istri. Uz modernizaciju pravca Zagreb – Karlovac – Rijeka i razvoj riječkog željezničkog čvora, Akcijski plan predviđa i aktivnosti povezane s jačanjem željezničke infrastrukture na području luka. Posebno se spominje izrada projektne dokumentacije za dionicu Skradnik – Krasica – Tijani te dokumentacije s idejnim rješenjima za moguću buduću željezničku vezu prema otoku Krku.

Među projektima od nacionalnog značaja na jugu Hrvatske naveden je pravac Oštarije – Knin – Split, uključujući veze Knin – Zadar i Perković – Šibenik. Na regionalnoj i lokalnoj razini predviđena je revitalizacija željezničkih pruga na području Istre, kao i obnova ostalih pruga, kolodvora i stajališta. Za ove aktivnosti nisu zasebno iskazani financijski iznosi po lokacijama, a sredstva za projekte povezivanja luka predviđena su u okviru šire mjere obnove i modernizacije željezničke infrastrukture.

Sigurniji prijelazi i granice

Osim obnove pruga, Akcijski plan predviđa ulaganja u povećanje sigurnosti željezničkog prometa, posebno na križanjima željezničkih pruga s cestama i pješačkim prijelazima. Za unaprjeđenje i modernizaciju tih prijelaza tijekom 2026. i 2027. godine planirano je ukupno 12,3 milijuna eura, a aktivnosti uključuju ugradnju automatskih elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja.

Predviđena je i izrada novog Programa rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza za razdoblje od 2028. do 2032. godine. Posebna mjera odnosi se na prilagodbu graničnih kolodvora zahtjevima schengenskog prostora, za što je do kraja 2027. planirano 6,25 milijuna eura. Obuhvaćeno je šest kolodvora: Erdut, Tovarnik, Drenovci, Slavonski Šamac, Volinja i Metković.

Planirani zahvati trebali bi omogućiti učinkovitiju i sigurniju graničnu kontrolu te prilagodbu infrastrukture potrebama Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija i Carinske uprave. Za provedbu obje mjere nadležna je HŽ Infrastruktura, a predviđeni rok njihova završetka je posljednje tromjesečje 2030. godine.

Zračne luke i nove tehnologije

Svakao treba reći i da akcijski plan obuhvaća i mogućnosti budućeg povezivanja zračnih luka Zagreb i Split sa željezničkom mrežom, radi bržeg i kvalitetnijeg prijevoza putnika do gradskih središta. Za te je lokacije predviđena analiza mogućnosti optimalnog željezničkog povezivanja te izrada odgovarajuće dokumentacije, a ne neposredna izgradnja novih pruga u razdoblju do 2027. godine.

Planirana su i ulaganja u modernizaciju sustava upravljanja željezničkim prometom, uključujući daljinsko upravljanje te primjenu suvremenih europskih signalno-sigurnosnih i komunikacijskih tehnologija. Za unaprjeđenje prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog infrastrukturnog podsustava tijekom 2026. i 2027. godine predviđeno je 4,8 milijuna eura.

U području energetski učinkovitijeg prijevoza planira se i izgradnja infrastrukture za punjenje željezničkih vozila na baterijski i hibridni pogon, pri čemu su uz postojećih šest stabilnih energetskih priključaka predviđena još dva. Za tu je mjeru u 2027. godini planirano 924 tisuće eura, no Akcijski plan ne navodi konkretne lokacije novih priključaka.

IZVOR

No Comments

30.10.2026. – Hrvatska ulazi u najveći željeznički remont: U tijeku su projekti vrijedni 1,7 milijardi eura

Hrvatska željeznička mreža u središtu je velikog investicijskog ciklusa. Trenutačno se provode projekti vrijedni 1,7 milijardi eura, a do 2035. godine planirana su dodatna ulaganja od oko šest milijardi eura. Modernizacija bi trebala omogućiti brži, sigurniji i pouzdaniji prijevoz putnika i tereta te ojačati konkurentnost hrvatskih luka.

O projektima koji su u tijeku, sigurnosti željezničkog prometa i rokovima u kojima će građani osjetiti rezultate ulaganja u HRT-ovoj emisiji “U mreži Prvog” govorili su državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić i profesor Fakulteta prometnih znanosti Mladen Nikšić.

Tušek: Modernizacija željeznice ključna za razvoj gospodarstva

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek istaknuo je da je modernizacija željeznice nastavak velikih ulaganja u hrvatsku prometnu infrastrukturu, nakon značajnih projekata u cestovnom, pomorskom i zračnom prometu.

– Došao je red na željeznicu, bez koje nema razvoja gospodarstva, lučkih kapaciteta, logistike, ruralnog prostora i regionalnog prometa, rekao je Tušek.

Govoreći o dosadašnjim ulaganjima, naveo je da su završeni projekti vrijedni više od milijardu eura, dok se trenutačno provode novi veliki zahvati.

– Gotovo 700 milijuna eura u posljednjih sedam do osam godina uložili smo samo u održavanje željezničkog sektora. Vrijednost aktivnih, ugovorenih projekata trenutačno iznosi 1,7 milijardi eura, kazao je.

Među najvećim projektima izdvojio je rekonstrukciju pruge Dugo Selo – Novska, vrijednu 900 milijuna eura, te dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedne 350 milijuna eura. Ulaže se i u Podravsku, Istarsku te prugu Zadar – Knin, dok je dionica Vukovar – Vinkovci završena.

Osvrnuo se i na dugoročne planove, prema kojima bi do 2035. godine u željezničku infrastrukturu trebalo biti uloženo još oko šest milijardi eura. Modernizacija cjelokupne mreže, duge približno 2600 kilometara, trajat će i nakon tog razdoblja.

Kao jedan od ključnih budućih projekata izdvojio je nizinsku prugu prema Rijeci, čija se vrijednost procjenjuje na oko pet milijardi eura.

– Upravo smo jučer odabrali međunarodne konzultante koji će nas pratiti u pregovaračkom postupku kako bismo kroz godinu dana mogli doći do sklapanja Alliance ugovora o gradnji tog velikog projekta, istaknuo je Tušek.

Ćužić: Željeznica ulazi u novu fazu razvoja

Član Uprave HŽ Infrastrukture Marijan Ćužić istaknuo je da će modernizacija pruge Dugo Selo – Novska, vrijedna gotovo 900 milijuna eura, omogućiti značajan iskorak u razvoju željezničkog prometa na tom pravcu.

– Ta je dionica jedina na nekadašnjem desetom međunarodnom koridoru koja je ostala jednokolosiječna. Završetkom radova imat ćemo dvokolosiječnu elektrificiranu prugu od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, s brzinama do 160 kilometara na sat, rekao je Ćužić.

Važnost izgradnje drugog kolosijeka slikovito je objasnio usporedbom s cestovnim prometom, u kojem dodatna prometna traka omogućuje veći protok vozila.

– Kada na cesti dobijete drugu prometnu traku, znatno se povećava prometni kapacitet. Slično je i sa željeznicom, pojasnio je.

Naglasio je da će završetak modernizacije omogućiti kvalitetniji željeznički promet i približiti hrvatsku infrastrukturu europskim standardima.

– To osigurava brži, sigurniji i moderniji način putovanja. Izgradnjom tog dijela pruge Hrvatska će stati uz bok modernim europskim željeznicama, poručio je.

Nikšić: Puni učinci ulaganja bit će vidljivi za desetak godina

Profesor Fakulteta prometnih znanosti Mladen Nikšić izrazio je uvjerenje da će aktualna ulaganja u željezničku infrastrukturu donijeti značajna poboljšanja, osobito nakon završetka svih planiranih projekata.

– Vjerujem da ćemo imati kvalitetniji željeznički promet, kraća vremena vožnje i veći kapacitet pruga za prijevoz putnika i tereta. Time će i naše luke doći više do izražaja, rekao je Nikšić.

Govoreći o konkretnim koristima za putnike, istaknuo je da bi modernizacija trebala znatno skratiti putovanja prema Slavoniji, Rijeci i drugim jadranskim gradovima.

– Vjerujem da ćemo, kada se završe ti projekti, moći doći do Slavonskog Broda ili Vinkovaca za dva do dva i pol sata, a brže ćemo putovati i prema Rijeci te jadranskim gradovima. To zahtijeva vrijeme, ali mislim da će puni učinci biti vidljivi za desetak godina, kazao je.

Naglasio je i da ulaganja u infrastrukturu moraju pratiti poboljšanja kvalitete prijevoza, osobito kada je riječ o točnosti i pouzdanosti vlakova.

– Treba poraditi na kvaliteti prijevoza, točnosti i pouzdanosti. Imamo i nova vozila, a sve to zajedno s kvalitetnim voznim redom mora činiti jednu zaokruženu cjelinu, poručio je Nikšić.

Sigurnost željezničkog prometa: Nužne strože kontrole i edukacija

Osvrnuvši se na nedavne željezničke nesreće u Hrvatskoj, Nikšić je istaknuo da se njihovi uzroci mogu podijeliti u dvije skupine – nepoštivanje propisanih procedura i nedostatke u komunikaciji te probleme povezane s održavanjem željezničkih vozila.

– Posebno zabrinjava broj nesreća teretnih vlakova na riječkoj pruzi. Liberalizacijom teretnog prometa država je izgubila dio utjecaja na održavanje i kontrolu vozila, upozorio je Nikšić.

Smatra da bi Agencija za sigurnost željezničkog prometa trebala pojačati izvanredne i nenajavljene inspekcije prijevoznika, dok je za sprječavanje nesreća uzrokovanih ljudskim čimbenikom ključna edukacija zaposlenika i dosljedno poštivanje procedura.

– Administrativno sve može biti u redu, ali vozila mogu biti bolje ili lošije održavana. Na tome se svakako mora poraditi, naglasio je.

Ćužić je istaknuo da preliminarne provjere nedavnih nesreća nisu pokazale nepravilnosti na željezničkoj infrastrukturi, ali je upozorio da su istrage još u tijeku.

– Naša prva preliminarna istraživanja pokazala su da nije bilo pogreške na infrastrukturi. Željeznički sustavi, uključujući pruge i skretnice, ispravni su, rekao je Ćužić.

Dodao je da je potrebno unaprijediti edukaciju i komunikaciju među svim sudionicima željezničkog prometa kako bi se smanjio rizik od novih nesreća.

Modernizacija željeznice za razvoj hrvatskih luka

Tušek je istaknuo da ulaganja u željezničku infrastrukturu imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti hrvatskih luka i razvoju teretnog prometa. Kao primjer naveo je luku Rijeka, čiji promet posljednjih godina znatno raste, dok postojeća željeznička infrastruktura ne može prihvatiti sve veće količine tereta, zbog čega dio završava na cestama.

– Hrvatska ima potencijal da logistika, tranzit i promet postanu jedan od stupova njezina gospodarstva, kao što je danas turizam. No bez ozbiljne željeznice koja će naše luke povezivati sa srednjom, istočnom i sjevernom Europom to nije moguće, naglasio je Tušek.

Na važnost povećanja kapaciteta željezničke mreže nadovezao se Ćužić, istaknuvši da će izgradnja drugog kolosijeka omogućiti znatno veći prijevoz tereta prema europskim tržištima.

– Računamo da ćemo novom prugom moći prema Europi prevesti sve dodatne količine tereta koje luka Rijeka planira u sljedećih desetak godina, rekao je Ćužić.

Nikšić je istaknuo da je, uz Rijeku, potrebno razvijati i dalmatinske luke. Naglasio je važnost modernizacije Ličke pruge i boljeg povezivanja Zadra, Šibenika i Splita. Ujedno je upozorio da će buduća nizinska pruga prema Rijeci zahtijevati dodatne lučke kapacitete.

– Kada se izgradi nizinska pruga, njezin će kapacitet biti 30 milijuna tona, što sama Rijeka neće moći generirati. Zato već sada treba razmišljati o novoj luci na Krku, željezničkoj vezi i novom mostu koji bi povezivao otok s kopnom, poručio je Nikšić.

Na potrebu razvoja dodatnih lučkih kapaciteta nadovezao se Tušek, istaknuvši da su izgradnja nizinske pruge, novog terminala na Krku i velikog teretnog centra u Zagrebu dio strateških planova Vlade, predstavljenih u sklopu projekta Rail Adriatica na ovogodišnjem Dubrovačkom forumu.

– Krk nije nikakva fantazija, već projekt koji treba hitno početi razrađivati. Njegov je potencijal takav da bi Rijeka mogla postati snažnije logističko središte nego Koper i Trst zajedno, zaključio je Tušek.

Prvi rezultati modernizacije za dvije do tri godine

Govoreći o tome kada će građani i gospodarstvo osjetiti konkretne koristi od ulaganja, Ćužić je izrazio optimizam da će prvi rezultati modernizacije biti vidljivi već u sljedeće dvije do tri godine, dok bi hrvatska željeznica u idućem desetljeću trebala dosegnuti europsku razinu.

– Prvi pomaci vidjet će se na dionici od Zagreba do mađarske granice, ali i na prugama u Istri, na području Knina i Zadra te na Podravskoj magistrali. Već u relativno kratkom roku naši će korisnici moći koristiti prednosti moderne željeznice, zaključio je.

IZVOR

No Comments

30.10.2026. – Pred nama je operativno preslagivanje željeznica. Tri HŽ društva mogli bi opet spojiti u holding

Pred nama je operativno preslagivanje cijelog sektora, jedan novi model integracije koji možemo zvati holdingom ili grupom, rekao je Žarko Tušek

Državni tajnik u Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture Žarko Tušek poručio je u četvrtak da uskoro slijedi ”operativno preslagivanje željezničkog sektora” koje bi moglo završiti povezivanjem društava nastalih 2012. godine – HŽ-a Infrastrukture, HŽ-a Carga i HŽ-a Putničkog prijevoza.

“Proteklih nekoliko godina proveli smo kompletno financijsko restrukturiranje željezničkog sustava, teško gotovo 700 milijuna eura. Pred nama je operativno preslagivanje cijelog sektora, jedan novi model integracije koji možemo zvati holdingom ili grupom, ovisno o tome što će pokazati studije”, rekao je Tušek u Hrvatskom saboru.

Preslagivanje željeznica poduzet će se kako bi one bile konkurentne razvijenim željezničkim sustavima, najavio je državni tajnik tijekom saborske rasprave o Prijedlogu zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

Time je odgovorio na pitanje HDZ-ova Pere Ćosića o mogućnosti ponovnog organizacijskog povezivanja HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, željezničkih društava koja su nastala 2012. godine.

“Ulažemo značajna sredstva u izgradnju i obnovu pruga te u nabavu vlakova. Smatram da bi model holdinga ili grupe omogućio još veći razvoj, koordinaciju i učinkovitije upravljanje hrvatskim željeznicama”, kazao je Ćosić.

Predloženi zakon, dodao je Tušek, donosi niz tehničkih specifikacija koje će dodatno unaprijediti kontrolu i nadzor sustava te ostale segmente sigurnosti kako bi se spriječile nesreće.

“Nesreće se ne događaju samo kod nas, nego i u zemljama gdje su željeznice na vrhunskom tehnološkom stupnju razvoja. Nije moguće predvidjeti sve nesreće, pogotovo nije moguće predvidjeti eventualni ljudski faktor, ali ovo je dio jednog paketa koji dodatno podiže stabilnost, sigurnost i funkcionalnost željeznica”, istaknuo je.

Oporba upozorila na spore vlakove i loše stanje pruga

Zastupnici su raspravu ubrzo usmjerili na stanje pruga i brzinu putničkog željezničkog prijevoza.

“O kakvoj konkurentnosti govorimo? Prema Eurostatu, tek je oko 10,5 posto hrvatskih tračnica dvotračno ili višetračno, dok je prosjek Europske unije 40 posto. Prosječna je brzina vlaka od 42 do 44 kilometra na sat”, kazao je Mostov Ante Kujundžić.

“Vlakom se od Vinkovaca do Zagreba putuje dvostruko dulje nego prije 20 godina”, nadovezala se SDP-ova Martina Vlašić Iljkić.

U zadnjih 10 do 15 godina nije bilo moguće sve financirati, odgovorio im je Tušek, dodavši da su željeznice sada apsolutni prioritet.

“Hrvatska ima ponajbolju mrežu autocesta i brzih cesta, vrhunsku pomorsku infrastrukturu i zračne luke, a u godinama koje su ispred nas imat će i vrhunsku željeznicu”, naglasio je.

Tušek najavio nove projekte

Državni tajnik odbacio je kritike oporbe o nedostatku investicija u željezničke pruge. Naveo je obnovljenu podravsku prugu od Varaždina do Osijeka u vrijednosti od 230 milijuna eura, zatim obnovljenu i elektrificiranu prugu od Vukovara do Vinkovaca za 80 milijuna eura te ugovoreni projekt Dugo Selo – Novska vrijedan 900 milijuna eura.

Govoreći o budućim projektima, Tušek je istaknuo da će Ministarstvo do kraja godine imati studijsko rješenje za povezivanje Splita sa zračnom lukom, a sljedeće godine očekuje se studijska dokumentacija za željeznički tunel kroz Učku.

“Nedavno smo pokrenuli inicijativu prema Europskoj komisiji da se cijeli željeznički koridor kroz sve naše morske županije stavi u europsku željezničku mrežu, kako bi se cijeli sustav mogao financirati europskim novcem”, kazao je.

SDP-ova Sanja Radolović rekla je da zastupnici godinama slušaju iste najave velikih željezničkih projekata, no njihova je realizacija katastrofalna, ustvrdila je.

“Prvotni rok za završetak rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci bila je 2020. godina. Završetak radova na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom kasni tri godine”, upozorila je Radolović.

Položaj željezničara i sigurnost prometa

Dubravka Novak iz kluba Možemo poručila je da se razvoj željeznica ne može planirati bez brige o ljudstvu, odnosno radnicima.

“Željezničari su uvijek bili marljivi radnici s najjačim sindikatima u zemlji. Danas njihove plaće debelo zaostaju za svim ostalima.

Tko će htjeti raditi taj posao za pet ili deset godina kada starije generacije, koje 30 godina čekaju da se vrati sjaj željeznici, odu u mirovinu”, upitala je.

O važnosti kvalitetnog kadra govorila je i Anka Mrak Taritaš (Glas).

“Sve pada na ljudstvo. Da li naša Agencija za sigurnost željezničkog prometa ima dovoljno stručnog i inspekcijskog kapaciteta da provede sve ono što trebaju napraviti?”, upitala je zastupnica, na što je državni tajnik odgovorio da u spomenutoj agenciji radi osam inspektora.

Domovinski pokret očekuje da propisane sigurnosne metode i godišnji planovi ne ostanu samo na formalnoj razini, poručio je zastupnik Tomislav Josić, nego da budu konkretni instrumenti za praćenje stanja i prepoznavanje slabosti.

“Posebno je važno da se nalazi istraga nesreća i incidenata koriste za sprječavanje budućih takvih događaja, uz očuvanje neovisnosti tijela koje provodi istragu”, napomenuo je Josić.

IZVOR

No Comments

21.10.2026. – Vlada usvojila planove za željeznice vrijedne više od milijardu eura, evo što se sve mijenja

Modernizacija pruga, novi vozni park, restrukturiranje HŽ Carga, taktni vozni red i bolja povezanost luka i zračnih terminala dio su mjera koje bi se trebale provoditi do kraja 2027. godine.

Vlada je u srijedu usvojila dva akcijska plana za provedbu nacionalnih planova razvoja i upravljanja željezničkim sustavom do 2027. godine, čiji ukupni procijenjeni trošak iznosi nešto više od milijardu eura.

Riječ je o akcijskom planu za provedbu Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture te akcijskom planu za provedbu Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza.

Nacionalne planove Vlada je donijela krajem 2022. godine, zajedno s pripadajućim akcijskim planovima do 2024. godine. Za nastavak provedbe Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je nove akcijske planove do kraja 2027.

Za infrastrukturu procijenjeno 603 milijuna eura

Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture sadrži 13 mjera.

Među njima su unaprjeđenje sustava upravljanja i održavanja željezničke infrastrukture, restrukturiranje željezničke mreže u skladu s potrebnom razinom usluge te priprema i provedba programa obnove i modernizacije pruga.

Planirana je i energetska obnova lokacija kojima upravljaju javna željeznička društva, kao i izgradnja infrastrukture za punjenje vozila na baterijski i hibridni pogon te vozila koja koriste druge alternativne izvore energije.

Predviđeno je i povećavanje kapaciteta željezničke infrastrukture na području luka te izgradnja infrastrukture za pristup zračnim terminalima.Jedna od mj

Ukupan procijenjeni trošak provedbe tog akcijskog plana iznosi 603 milijuna eura, od čega je u državnom proračunu za 2026. te projekcijama za 2027. i 2028. osigurano nešto više od 507,2 milijuna eura.

Preostali dio trebao bi se financirati vlastitim sredstvima i kroz redovne aktivnosti nositelja mjera, dok provedba pojedinih mjera ne zahtijeva dodatna financijska sredstva.

Restrukturiranje HŽ Carga i novi vozni park

Drugi akcijski plan, koji se odnosi na upravljanje željezničkom infrastrukturom i razvoj željezničkih usluga, sadrži 11 mjera.

Među njima su reorganizacija javnih željezničkih društava prema smjernicama OECD-a, financijsko i poslovno restrukturiranje HŽ Carga te unaprjeđenje voznog parka za prijevoz putnika.

Planirano je i uvođenje taktnog voznog reda, poboljšavanje usluga u putničkom prijevozu prema potrebama korisnika te poticanje teretnog željezničkog prijevoza.

Ukupan procijenjeni trošak provedbe tog akcijskog plana iznosi 407,2 milijuna eura.

U državnom proračunu za 2026. te projekcijama za 2027. i 2028. za njegovu je provedbu osigurano ukupno 313,4 milijuna eura.

Zajedno, procijenjeni trošak provedbe dvaju akcijskih planova iznosi 1,01 milijardu eura, dok je kroz državni proračun i projekcije za sljedeće dvije godine predviđeno ukupno oko 820,6 milijuna eura.

IZVOR

No Comments

21.10.2026. – Velika promjena na pruzi vrijednoj 200 milijuna eura: Dva prijelaza odlaze u povijest

Ministarstvo je odobrilo nove izmjene velikog željezničkog projekta, uključujući ukidanje prijelaza i drukčiju zaštitu od buke.

Jedan od najvećih željezničkih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, rekonstrukcija postojeće i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci, dobio je novu izmjenu građevinske dozvole. Nakon godina radova na ovoj važnoj prometnoj dionici, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odobrilo je dodatne promjene projektne dokumentacije. One se ponajprije odnose na područje Vrbovca, gdje se mijenjaju prometna rješenja, rasvjeta, elektroenergetska infrastruktura i sustav zaštite od buke.

Rješenje je doneseno u listopadu, a odnosi se na građevinsku dozvolu izdanu još u siječnju 2014. godine. Investitor je HŽ Infrastruktura, dok je izmijenjenu projektnu dokumentaciju izradila tvrtka ŽPD iz Zagreba. Zahtjev za izmjene podnesen je krajem svibnja ove godine, a Ministarstvo je nakon provedene procedure utvrdilo da su ispunjeni uvjeti za izdavanje nove dozvole.

Ukidaju se dva željezničko-cestovna prijelaza

Jedna od važnijih promjena odnosi se na ukidanje dvaju željezničko-cestovnih prijelaza na području Vrbovca. Prema novom rješenju, ukida se prijelaz na kilometru 13+696, a cestovni promet preusmjerava se na nadvožnjak 7. KR, smješten na kilometru 14+607,50. Isto vrijedi i za prijelaz na kilometru 17+132,50, koji se također ukida, dok će cestovni promet biti usmjeren na nadvožnjak 8. KR, na kilometru 17+229.

Takvim se rješenjem cestovni i željeznički promet fizički odvajaju, što je važno za sigurnost i protočnost prometa. Umjesto prelaska preko samih kolosijeka, vozila će koristiti nadvožnjake, čime se uklanjaju mjesta mogućeg konflikta između vlakova i cestovnih vozila.

Novi zidovi za zaštitu od buke

Značajne izmjene odnose se i na sustav zaštite od buke, koji je važan dio modernizacije željezničke infrastrukture, osobito na dijelovima trase koji prolaze u blizini naseljenih područja.

Prema dokumentaciji, zidovi za zaštitu od buke sada će se temeljiti na zabijanim pilotima, umjesto na bušenim pilotima koji su bili predviđeni prvotnim glavnim projektom. Riječ je o drukčijoj tehnologiji izvođenja temelja, a uz izmjenu načina temeljenja planirana je i izgradnja dodatnih zidova.

Istodobno se odustaje od gradnje jednog zida na lijevoj strani pruge, u usjeku na području kolodvora Vrbovec, između kilometara 17+026,40 i 17+120,50. Za promjenu tehnologije temeljenja izrađeno je i posebno mišljenje ovlaštenog revidenta za mehaničku otpornost i stabilnost geotehničkih konstrukcija.

LED rasvjeta i izmjene kontaktne mreže

Promjene neće zaobići ni samu željezničku infrastrukturu. Na kolodvoru Vrbovec predviđena je ugradnja nove LED rasvjete umjesto dosadašnjim projektom planirane konvencionalne rasvjete.

Mijenja se i dio elektroenergetskih instalacija. Umjesto bakrenog kabela NYBY-O 3×25 mm² ugrađivat će se aluminijski kabel PEK-A 3×25 mm². Ujedno su odobrene izmjene raspona i dopune nosivih konstrukcija kontaktne mreže, koja služi za napajanje električnih vlakova.

U sklopu izdane dozvole mijenjaju se i pojedini dijelovi dokumentacije koji se odnose na telekomunikacijske te signalno-sigurnosne uređaje. Sve navedene promjene dio su druge faze rekonstrukcije pruge, koja uključuje približno pet kilometara trase te rekonstrukciju kolodvora Vrbovec s pripadajućom infrastrukturom.

U kojoj je fazi veliki željeznički projekt?

Projekt rekonstrukcije i dogradnje drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci obuhvaća 38,2 kilometra pruge, a njegova je ukupna vrijednost približno 200 milijuna eura. Riječ je o jednom od ključnih zahvata na željezničkom pravcu koji povezuje Zagreb sa sjeverom Hrvatske i Mađarskom.

Uz rekonstrukciju postojeće pruge i izgradnju drugog kolosijeka, projekt uključuje modernizaciju kolodvora, gradnju pothodnika, mostova, nadvožnjaka te ugradnju suvremenih signalno-sigurnosnih sustava.

Prema ranijim informacijama HŽ Infrastrukture, radovi su tijekom 2026. godine ušli u završnu fazu, nakon što je krajem 2025. novi kolosijek bio postavljen i spojen na cijeloj dionici. Na pojedinim dijelovima već se prometuje po oba kolosijeka, dok je jedan od zahtjevnijih preostalih zahvata vezan uz područje kolodvora Dugo Selo.

Ministarstvo odobrilo izmjene

Iz službenog rješenja vidljivo je da je zahtjev za izmjenu i dopunu građevinske dozvole podnesen 29. svibnja 2026. godine, dok je izmijenjena projektna dokumentacija izrađena tijekom srpnja. U postupku su pribavljene potrebne potvrde nadležnih javnopravnih tijela, među kojima su Hrvatske vode, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske ceste te nadležna tijela za zaštitu okoliša.

Ministarstvo je tijekom rujna omogućilo i javni uvid u spis predmeta, no prema obrazloženju rješenja nitko se nije odazvao pozivu. Nakon provedene procedure utvrđeno je da su ispunjeni zakonski uvjeti te je izdana izmjena i dopuna građevinske dozvole.

Rješenje je izvršno u upravnom postupku i protiv njega nije dopuštena žalba, ali je moguće pokrenuti upravni spor. Time je odobrena izmijenjena projektna dokumentacija za drugu fazu radova na području Vrbovca.

IZVOR

No Comments