Posts Tagged obavijesti
11.04.2014. – Da li će nova strategija prometnog razvitka RH biti uzaludan pokušaj “zalutalih” da strateški reguliraju prometni razvitak RH?
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 11. travnja 2014.
Odgovor ćemo saznati kada resorno ministarstvo ovih dana u javnu raspravu uputi strateški dokument o prometnom razvitku države. Slušajući ovih dana izjave resornog ministra čini nam se da se nemamo baš previše dobrom nadati, jer sam ministar izjavljuje:….“mene ne zanima na kojim prugama se obustavlja putnički promet i to ne moram znati…“i „….biti će još takvih odluka….“
Žalosno je kada takve izjave daje odgovorna osoba zadužena za pripremu važnog strateškog dokumenta koji će definirati sustav organizacije prometa i čije ministarstvo priprema važan dokument o strategiji razvitka željezničkog prometa.
Napominjemo da se ovim dokumentom ne stavlja naglasak samo na prometnu infrastrukturu već i na organizaciju prometa i realne potrebe građana.
Europske direktive upravo daju smjernice i upućuju na organizaciju željezničkog prijevoza kao temeljnog oblika prijevoza u zemljama članicama EU. Europa je prepoznala željeznicu kao:
ekološki održivu
ekonomski isplativiju
energetski jeftiniju
Jedan od osnovnih strateških ciljeva glede ukupnoga društvenog i gospodarskog napretka je ravnomjerni razvitak, i to na osnovi realnog razmještaja prirodnih i demografskih resursa, uz posebne državne utjecaje utvrđene političkim konsenzusom u tom pogledu. Ciljevima i strategijom razvitka prometa treba osigurati uvjete za društveno i gospodarsko objedinjavanje Hrvatske u smislu optimaliziranja i ujednačivanja razvojnih tokova k napretku cjeline hrvatskog prostora i svih njegovih dijelova.
Pravci međunarodnih prometnih spona Hrvatske s njenim europskim okruženjem ujedno su, šire promatrano, tranzitne veze na kontinentalnim pravcima komuniciranja Zapad-Istok, odnosno Sjeveroistok-Jugozapad, s tim da je prva veza izričito kopnena, a druga usmjerena na pomorski promet s mogućnostima i pogodnostima za uključivanje hrvatskih riječnih plovnih putova u međunarodne prometne tokove. Kada je riječ o međunarodnim prometnim tokovima na hrvatskom prostoru, posebno treba istaknuti značenje turističkog prometa i razvojno opredjeljenje da se toj grani hrvatskoga gospodarstva osiguraju maksimalno povoljni prometni uvjeti.
Kao ciljno opredjeljenje treba potvrditi da su hrvatska država i hrvatsko gospodarstvo zainteresirani za tranzitni promet, pa prema tomu i za određeno privlačenje tranzitnih prometnih tokova na hrvatski prostor. tranzitu s dodatnim gospodarskim učincima, osobito u hrvatskim riječnim i pomorskim lukama.
Strategijom se mora jasno definirati cilj razvitka željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje te njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.
Slijedom toga, a temeljem novog strateškog dokumenta , potrebno je dostići sljedeće ciljeve, za to smatramo isključivo odgovornom Vladu RH i resorno ministarstvo:
– prije svega, na željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet, unaprijediti željezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom smislu sa zahtjevima koji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu željezničku mrežu, kako bi se povećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa
– uravnotežiti tehničko-tehnološko stanje željezničkih pruga od značaja za regionalni promet i željezničkih pruga od značaja za lokalni promet te njihove kapacitete uskladiti s realnim potrebama
– povećati ulogu željeznice u prigradskom i gradskom prometu velikih gradova u Republici Hrvatskoj
– izgradnjom, dogradnjom, osuvremenjivanjem i obnovom željezničke infrastrukture stvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoza
– omogućiti odgovarajuću razinu održavanja funkcionalnosti i sigurnosti infrastrukturnih podsustava te pravodobnu obnovu i osuvremenjivanje dotrajalih i zastarjelih pruga i postrojenja
– stvoriti održiv i stabilan sustav financiranja izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.
Nužno je temeljiti strateško planiranje na objektivnoj analizi situacije i konsenzusu socijalnih partnera , te da takvo planiranje služi kao glavni mehanizam za usmjeravanje strateških razvojnih investicija na svim razinama. Strukturni fondovi dodjeljuju se zemljama korisnicama na temelju izrađenih Operativnih programa u kojima su definirana prioritetna područja financiranja. Od presudne je važnosti na svim razinama planirati financiranje projektne dokumentacije kao nužan preduvjet korištenja europskih sredstava.
Neophodno je uspostaviti planiranje ciklusa kratkoročne i dugoročne strategije i stabilne mehanizme financiranja, koji podupiru razvoj i djelotvorno održavanje željezničkog sektora. Željeznica je krvotok gospodarstva, povezuje udaljena mjesta, olakšava protok robe, pristup ljudi zapošljavanju, zdravstvu, obrazovanju, te omogućava europsku povezanost Republike Hrvatske.
Postavljamo pitanje tko će na kraju biti odgovoran , ako sama Strategija kao važan strateški dokument jedne države neće dobro postaviti strateške ciljeve prometnog razvitka, a koji će biti i podloga za definiranje projekata za apliciranje u strukturnim fondovima.
Koliki će onda ceh na kraju zbog loših strategija platiti građani ove države?
10.04.2014. – Usvojen konačni prijedlog Zakona o zaštiti na radu
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 10. travnja 2014.
Na današnjoj sjednici Vlada RH usvojila je konačni prijedlog Zakona o zaštiti na radu čiji prikaz s obrazloženjem članaka u nastavku dajemo.
Iz obrazloženja zakona izdvajamo:
Zakon o zaštiti na radu je donesen 28. lipnja 1996. i objavljen u „Narodnim novinama“ broj 59/96 od 17. srpnja 1996., a u primjeni je od 1. siječnja 1997. godine. Nakon toga, Zakon je doživio još sedam izmjena i dopuna („Narodne novine“, broj 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12.), od čega dvije na način da su neke odredbe stavljene izvan snage odnosno prestale važiti sukladno posebnim propisima i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 100/04 i Zakonom o državnom inspektoratu objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 116/08.
Zakon o zaštiti na radu sa svim svojim izmjenama i dopunama predstavlja normativni okvir koji se u primjeni provodio putem svojih pedesetak i više provedbenih propisa, odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi od kojih su neki preuzeti u okviru notifikacije o sukcesiji, a doneseni su četrdesetih, odnosno pedesetih godina prošlog stoljeća. Takvo normativno stanje u tom području prouzročilo je određenu pravnu nesigurnost u provedbi Zakona i njegovih provedbenih propisa.
Osnovni cilj ovoga Zakona je smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, unaprijediti način izvješćivanja o štetnim događajima na radu uvođenjem središnje evidencije podataka u vezi sa zaštitom na radu te osigurati da podatke obvezno dostavljaju sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uviđaje štetnih događaja na radu ili u vezi s radom koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima/površinama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca.
Nadalje, u cilju osiguravanja lakšeg i jednostavnijeg razumijevanja Zakona i njegovih provedbenih propisa, uz uvažavanje da je zaštita na radu sastavni dio svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa, u Prijedlog zakona je ugrađen pojmovnik s tridesetak važnijih pojmova.
U postupku procjene učinaka Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 59/96, 94/96-ispravak, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12.) i podzakonskih propisa koji su doneseni, odnosno koji se primjenjuju na temelju toga Zakona, osim navedenih utvrđeni su i drugi nedostaci koje je najbolje otkloniti donošenjem novoga zakona i novih podzakonskih propisa.
Slijedom činjenica utvrđenih u postupku procjene učinaka važećeg Zakona o zaštiti na radu utvrđena je potreba propisati djelotvornije povezivanje i veću i suradnju djelatnosti medicine rada s radnicima i njihovim predstavnicima te stručnjacima za zaštitu na radu.
Na kraju, u važećem Zakonu o zaštiti na radu nedostaju odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu (stres, monotoni poslovi, normirani rad i sl.), što je suprotno pravnoj stečevini EU-a iz područja zaštite na radu, prema kojoj je poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
Ovim se Prijedlogom zakona predlaže preciznije odrediti i urediti područje djelovanja odredbi, koje su i do sada bile propisane Zakonom o zaštiti na radu, a u cilju izbjegavanja preklapanja nadležnosti, za:
• sudionike i njihova prava, obveze i odgovornosti vezane za zaštitu na radu radnika i u provođenju mjera zaštite na radu,
• osnovna i posebna pravila zaštite na radu,
• obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu (u smislu pridržavanja i poštivanja općih načela, procjenivanja rizika pri prilagođavanju tehnologije i proizvodnje promjenljivim zahtjevima tržišta, organiziranja i provedbe zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način, obavješćivanja i savjetovanja, poslova s posebnim uvjetima rada, zaštite posebnih skupina radnika, korištenja sredstava rada i osobne zaštitne opreme te radnih postupaka, opasnih kemikalija i bioloških agenasa, radnog okoliša, sigurnosnih znakova, zaštite od požara i eksplozije, neposrednog i značajnog rizika, evakuacije i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite nepušača, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, evidencija, isprava i obavijesti, medicine rada, obveze prema tijelima nadzora, internog nadzora i dr.),
- obveze i prava radnika, te prava povjerenika radnika za zaštitu na radu,
- obveze ovlaštenika odnosno stručnjaka zaštite na radu,
- obveze i odgovornosti pri projektiranju i izvođenju radova,
- obveze i postupke obrazovanja i osposobljavanja iz zaštite na radu,
- pravni okvir za rad ovlaštenih osoba za zaštitu na radu,
- provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora te sankcioniranje ne provođenja ili kršenja odredbi ovoga Zakona,
- prijelazne i završene odredbe Zakona u svezi s provedbenim propisima, ispravama i započetim postupcima.
Iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o zaštiti na radu već o cjelovitom tekstu zakona koji je u primjeni punih sedamnaest godina, treba naglasiti da se nekim odredbama smanjuje rigidnost i složenost nekih postupaka izrade dokumentacije, čime će se omogućiti da dosadašnje visoke administrativne troškove izrade takve dokumentacije, obveznici provedbe mjera zaštite na radu, ulože u opće i posebne mjere za očuvanje sigurnosti i zdravlja radnika. U cilju smanjenja tih troškova izrađuju se smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, koji će poslodavcima omogućiti da potrebnu dokumentaciju izrađuju sami sa svojim zaposlenim stručnjacima zaštite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno.
Iako je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u daljnjem tekstu: HZZZSR) bio utemeljen s ciljem objedinjavanja oba segmenta zaštite na radu to jest i sigurnosti i zaštite zdravlja, njegov pravni položaj i isključiva nadležnost unutar zdravstvenih propisa i zdravstvenog sustava, je utjecao da težište njegovih aktivnosti bude područje specifične zdravstvene zaštite. HZZZSR se uglavnom fokusirao na zdravstvene aspekte rada, što s vrlo važnim dijelom provođenja tehničkih i tehnoloških mjera zaštite na radu nije bio slučaj. Obzirom da je provedba mjera zaštite na radu, onaj tehnički aspekt osobito važan u cilju učinkovite prevencije, ovim se Prijedlogom zakona predlaže izdvajanje tih poslova iz postojećeg HZZZSR.
Prijedlogom zakona se propisuje osnivanje Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu.
07.04.2014. – Pregovori o ZOR-u: Nema suglasnosti oko otkaza kod malog poslodavca (preuzeto s Dnevnik.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 8. travnja 2014.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever opovrgnuo je medijske špekulacije kako je dogovoreno da bi mali poslodavci s do pet zaposlenih ubuduće mogli otkazivati ugovore o radu bez ikakvog obrazloženja, ustvrdivši kako NHS na to neće pristati.
Prije početka pregovora rečeno je da će se pregovarati isključivo na temelju teksta prijedloga izmjena ZOR-a koji je prošao prvo saborsko čitanje i da se neće unositi nove stvari, izjavio je Sever novinarima.
‘Rekli su samo božićnice, nećemo dodatke, a pogledajte sad’
U vezi u prijedloga poslodavaca da se malim poslodavcima omogući davanje otkaza bez obrazloženja, NHS ne može trgovati ni na čiji račun, ni pod koju cijenu, i na to ne može pristati, rekao je Sever podsjetivši da prošli put nije potpisao zapisnik sastanka jer mu nije omogućeno izdvojeno mišljenje.
“Pokušava se manipulirati vođenjem pregovora, ali NHS-u je bilo i ostalo neprihvatljivo da se kod malog poslodavca otkaz može dati bez obrazloženja, jer to znači onemogućavanje pristupa sudu u zaštiti radničkih prava”, poručio je Sever.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel istaknuo je kako je interes sindikata da u pregovorima nastupaju s maksimalno usklađenim stavovima. Kada treba postići kompromis moguća su i neka različita stajališta, ali tri sindikalne središnjice imale su zajednički stav oko svih spornih pitanja, kaže Novosel.
Na zadnjem sastanku samo je jedna sindikalna središnjica imala izdvojen stav oko samo jednog instituta, rekao je Novosel. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš smatra da “brzi otkaz” može biti prihvatljiv samo kada se oko toga slože poslodavac i radnik, odnosno da to ne može biti isključiv izbor poslodavca.
Otkaz mora biti obrazložen, naglasio je Jakuš, jer u suprotnom se radniku uskraćuje zaštita prava na sudu, stoga je otkaz bez suglasnosti radnika potpuno neprihvatljiv. Upitan kakav je odnos među sindikatima, Jakuš je odgovorio kako je činjenica da o tome nemaju jedinstveno stajalište, a oni koji na to pristanu morat će to braniti i opravdati u javnosti. (Hina)
06.04.2014. – PAO DOGOVOR O ZAKONU O RADU Za 90 tisuća zaposlenih otkazi bez objašnjenja (preuzeto s Jutarnji.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 8. travnja 2014.
Prema svemu sudeći, Hrvatska udruga poslodavaca uspjela je u svojoj namjeri da se malim poslodavcima olakša pozicija u novom Zakonu o radu. Prijedlog koji je u dosadašnjim pregovorima Ministarstva rada, poslodavaca i sindikata praktički usuglašen potvrdilo nam je više pregovarača, a to znači da bi mali poslodavci do pet zaposlenih ubuduće mogli otkazivati ugovore o radu bez ikakvog obrazloženja.
Procjenjuje se da u tvrtkama do pet zaposlenih trenutno radi oko 90 tisuća zaposlenih koji bi se mogli naći u toj poziciji. Poslodavci dugo upozoravaju da je dio zemalja EU već omogućio malim poslodavcima da budu izuzetak od pojedinih zakonskih obveza koje se odnose na srednje i velike poslodavce jer je riječ o tvrtkama koje su u najtežoj poziciji na tržištu. Sindikati su se u jednom trenutku podijelili oko tog pitanja, no kako je riječ o zaposlenima koji nisu sindikalno organizirani, to je očito presudilo u konačnom dogovoru.
Više-manje gotovo
Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata danas kreću u novu rundu pregovora o spornim izmjenama Zakona o radu. Pregovori o tri ključna pitanja, neslužbeno doznajemo, više-manje su gotovi. Dok su poslodavci uspjeli olakšati poziciju malih tvrtki, sindikati su, neslužbeno doznajemo, dobili određene ustupke kod njima spornih odredbi: rada preko agencija i mogućnosti izvanrednog produljenja radnog tjedna. Prema posljednjoj usuglašenoj verziji, u ZOR-u bi ostala odredba kojom je rad preko agencija za privremeno zapošljavanje produljen s jedne na najviše tri godine, ali bi radnici koji tako rade imali ista prava kao zaposleni na određeno vrijeme.
Sindikati su, čini se, uspjeli ublažiti i odredbu o produljenju radnog vremena u slučaju neočekivanog povećanja opsega posla.
Do 50 sati tjedno
Poslodavci bi mogli slobodno produljiti radno vrijeme do 50 sati tjedno, a do 60 sati samo ako je to dopušteno u kolektivnom ugovoru. Riječ je popuštanju u odnosu na predložene odredbe prema kojima se radno vrijeme trebalo fleksibilizirati na način da se u određenom razdoblju bez suglasnosti sindikata može raditi i do 56 sati tjedno, odnosno do 60 sati ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom. I prema jednoj i drugoj verziji ukupan broj radnih sati u razdoblju od četiri mjeseca mora se svesti na prosječnih 40 sati tjedno, odnosno 48 sati s prekovremenim satima.
Iako su se dogovorili da tijekom pregovora neće davati izjave, i sindikati i poslodavci prošlih su dana, doduše tek općenito, procjenjivali da su na dobrom putu da se dogovore.
– Značajno smo približili stajališta i vjerujem da ćemo se dogovoriti – poručio je jedan od sindikalaca.
Poslodavci kažu isto.
– Interes svih je da se Zakon o radu donese. Pregovori idu u dobrom smjeru – tvrde u HUP-u.
Tijekom pregovora jedini nije javno istupao ministar rada Mirando Mrsić kojem je očito također stalo do dogovora.
Ostale sporne odredbe
– Ministar Mrsić u svakom slučaju treba sporazum sa socijalnim partnerima jer mu nakon niza loših poteza u predizbornoj kampanji uoči izbora za EU parlament treba i jedan uspjeh – procjenjuje jedan od pregovarača.
Nakon što su usuglasili tri ključna pitanja, pregovarači bi danas trebali otvoriti i sve ostale sporne odredbe iz Zakona o radu.
Tehnički vremena imaju još ovaj i evetualno sljedeći tjedan, nakon čega bi Vlada u Hrvatski sabor trebala uputiti dogovorene amandmane uoči drugog saborskog čitanja Zakona o radu.
Poslodavci bi preispitivali i štrajk
Pregovarači bi ovaj tjedan trebali otvoriti i ostale odredbe iz Zakona o radu koje su sporne sindikatima ili poslodavcima.
– Praktički je sve još na stolu i dok ne zaključimo pregovore, ništa nije gotovo – kaže jedan od pregovarača.
Najvažnije izmjene koje bi se u skladu s tim mogle “češljati” jest smanjenje maksimalne visine naknade štete sa 18 na 8 plaća u slučaju sudskog raskida ugovora o radu, produljenje roka zastare prava iz radnih odnosa s tri na pet godina te ukidanje apsolutne zaštite trudnicama.
Naime, omogućen je prestanak radnog odnosa radnicima koji koriste rodiljna i roditeljska prava u slučaju smrti poslodavca, zatvaranja obrta ili tvrtke ili likvidacije.
Do sada poslodavac nije mogao zatvoriti tvrtku dok god je imao trudnicu.
Novost je i da bolovanje prekida otkazni rok, ali je trajanje otkaznog roka ograničeno na šest mjeseci i u slučaju bolovanja.
Poslodavci bi pak mogli otvoriti pitanje štrajka budući da se po novom štrajk može pokrenuti i za jedan dan kašnjenja plaće.
Izvor: http://www.jutarnji.hr/zakon-o-radu–za-90-tisuca-zaposlenih-otkazi-bez-objasnjenja/1180476/
06.04.2014. – Europski pokret za socijalnu europu – euro-demonstracije 2014. (preuzeto sa SSSH.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 8. travnja 2014.
Bruxelles, 6. travnja 2014. – Oko 50 000 prosvjednika, među kojima i 50 iz SSSH, odazvalo se pozivu Europske konfederacije sindikata (ETUC) na europske sindikalne demonstracije što ih je organizirala ta krovna europska sindikalna organizacija, sa statusom reprezentativnog socijalnog partnera na razini Europske unije, 4. travnja u Bruxellesu. Krećući se srcem Europske unije, ulicama u kojima su smještene institucije Europske unije, poslali su jasnu poruku kako traže socijalnu Europu, Europu kvalitetnih radnih mjesta, kvalitetnih i dostupnih javnih usluga i pravednih plaća. Poručivali su: Više solidarnosti! Ljudi, a ne profit!
Više od 26 milijuna Europljana nema posao što je 10 milijuna ljudi više nego 2008. godine. Čak 7,5 milijuna mladih nema posao i ne obrazuje se. Politika štednje koju nude europski dužnosnici ne djeluje i samo će pogoršati ionako već teško ekonomsku i socijalnu situaciju u Europi. Stoga i ne čudi prisutnost brojnih mladih ljudi koji su putem transparenata koje su nosili poručivali kako bez njih nema ni budućnosti. Bilo je i onih koji su na pitanje o rješenju situacije odgovarali: Revolucija!
Za razliku od „kulturnih“ prosvjeda kojima svjedočimo u Hrvatskoj ove su europske bile izuzetno radikalne. Unatoč planu i uputama koje su dobili svi sudionici demonstracija, plan nije zaživio. Uz glasne povike i zvukove zviždaljki, ulicama Bruxellesa odzvanjale su detonacije izazvane brojnim pirotehničkim sredstvima. Bacani su među prosvjednike, pa je bilo i ozlijeđenih. Uključio se i alarm američkog veleposlanstva nakon bačenog pirotehničkog sredstva u dvorište. Gorjele su vreće sa smećem ispred zgrada. Došlo je i do sukoba s policijom koja je u jednome trenutku intervenirala vodenim topovima.
No za razliku od hrvatske policije koja metalnim ogradama i masom specijalaca osigurava maleni prostor između zgrada Hrvatskoga sabora i Vlade RH na zagrebačkome Markovu trgu, belgijska policija bila je tek prisutna u sporednim ulicama. Cilj demonstracija – Avenue de la Joyeuse Entree (Parc Cinquantenaire) na kojemu su se okupljenima obratili predstavnici ETUC-a i njegovih članica, među kojima i predsjednik SSSH Mladen Novosel, bio je prepušten prosvjednicima. Policijske snage nisu bile vidljive, tek redari organizatora europskih demonstracija.
Više o temi:
http://www.sssh.hr/hr/vise/medunarodne-aktivnosti-73/euro-demonstracije-etuc-a-1078
Iz medija:
http://www.vecernji.hr/hrvatska/vise-od-40000-prosvjednika-u-bruxellesu-protiv-mjera-stednja-930892
http://danas.net.hr/svijet/na-prosvjedu-u-bruxellesu-lete-molotovljevi-kokteli-ima-i-ozlijedjenih
http://www.hrt.hr/enz/dnevnik/
http://www.rtl.hr/rtl-sada/magazini/rtl-danas/47555/
Komentar Bernadette Segol, glavne tajnice ETUC-a:
http://www.etuc.org/press/comments-brussels-euro-demonstration-04042014-newpathdemo
Demonstracije u slikama:
https://www.flickr.com/photos/etuc-ces/sets/72157642489103744
Podrška prosvjedu:
-
Trenutno pretražujete arhivu.
Brze poveznice
Pogodnosti
