U izjavi za medije po završetku sastanka, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel istaknuo je da se počelo sa socijalnim dijalogom: „Izuzetno nam je drago da je premijer zainteresiran za formiranje Gospodarsko-socijalnog vijeća i za tripartitni socijalni dijalog“. Dodao je da se razgovaralo i o smjernicama buduće Vlade i ekonomskoj politici. „S naše strane iznijeli smo niz problema za koje očekujem da se hitno riješe, očekujemo suradnju i tripartitni socijalni dijalog te da sindikati brzo i efikasno rješavaju probleme s resornim ministarstvima“, zaključio je.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Ozren Matijašević istaknuo je potrebu za brzim završetkom kadroviranja kako u ministarstvima, tako i u javnim poduzećima i tvrtkama u državnom vlasništvu ili djelomično državnom vlasništvu, kako bi se gospodarske aktivnosti nastavile. Dodao je da se na sastanku razgovaralo i o kratkoročnim ciljevima Vlade, koji uključuju aktiviranje zapuštene imovine, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, pokretanje investicijskog ciklusa, čime će se poboljšati kreditni rejting države.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da se radilo o prvom sastanku upoznavanja. „Ono što smo zatražili i što nam je obećano da ćemo svakako dobiti to je da se promijeni način vođenja dijaloga. S obzirom na bivšu Vladu i na to da je socijalni dijalog bio srušen na samo dno, obećano je da će se ovdje institucionalizirati sustav dijaloga“, rekao je Sever. Sindikati očekuju da se što prije aktivira Gospodarsko-socijalno vijeće, kako bi se što hitnije razgovaralo i o nekim pitanjima koja će biti ključna u donošenju proračuna za ovu godinu.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kazao je da su sindikati u predsjedniku Vlade susreli čovjeka koji s njima želi razgovarati i koji nije pošao od pretpostavke da ih treba sumnjičiti. „Predsjednik Vlade pitao je jesmo li ikada u radu GSV-a postavili zajednički cilj sva tri partnera. Odgovor je bio nismo. To je jedna bitna promjena u pristupu. Nastojat ćemo artikulirati zajedničke ciljeve sva tri partnera. Možda ćemo uspjeti, možda nećemo, ali će se razgovarati. Ovo je radikalna promjena u odnosu na ove četiri godine iza nas, čak i na simboličkoj razini“, rekao je. „Nakon četiri godine monološkog diktata, ulazimo ipak u novo razdoblje polemike, razgovora, sukoba mišljenja, dijaloga, suglasja tamo gdje možemo postići dogovor, dakle ulazimo u razdoblje povećane društvene komunikacije“.

BANSKI DVORI

Završio sastanak Oreškovića sa sindikatima: ‘Ovo je radikalna promjena nakon 4 godine pustoši’

– Vidite, to je jedna bitna promjena u pristupu, nastojat ćemo artikulirati zajedničke ciljeve sva tri partnera. Možda ćemo uspjeti, možda ne, ali ćemo razgovarati – rekao je Ribić

Autori: Ana Vuksanović,Karolina Lubina,Marko Špoljar

(VEČERNJI LIST) Premijer Tihomir Orešković sastao se danas u Banskim dvorima prvi put s čelnicima četiriju sindikata. Predsjednik Vlade sa sindikalistima je razgovarao o gospodarskim i socijalnim pitanjima te pravima radnika.

Po izlasku sa sastanka predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je da su njegovi dojmovi pozitivni i optimistični. – Mi smo susreli čovjeka koji s nama želi razgovarati, koji nije pošao od pretpostavke da nas treba sumnjičiti, nego da ljudima treba vjerovati dok se ne uvjeri u suprotno. Izrekao je nekoliko zanimljivih konstatacija koje ću prenijeti članovima, a to je da se moramo fokusirati – rekao je Ribić i dodao, govoreći o GSV-u, da ih je Orešković pitao jesu li ikada postigli zajednički cilj svih partnera.

– Vidite, to je jedna bitna promjena u pristupu, nastojat ćemo artikulirati zajedničke ciljeve sva tri partnera. Možda ćemo uspjeti, možda ne, ali ćemo razgovarati – rekao je Ribić.

– Ova promjena nakon pustoši je radikalna promjena, mi smo danas u zgradi Vlade nakon 4 godine. To ne znači da će to riješiti sve probleme predstavnika radnika, ali bez razgovora se to sigurno neće riješiti. I ja sam danas imao svoju uobičajenu temu. Razlikovali smo se i danas, ali to razlikovanje je stvar dijaloške strukture. Nakon 4 godine rata ulazimo u novo razdoblje, polemike, razgovora, sukoba mišljenja, dijaloga i suglasja tamo gdje ga možemo postići, u razdoblje povećane društvene komunikacije. Dosadašnje 4 godine pokidale su sve komunikacijske kanale između pojedinih društvenih segmenata – izjavio je Ribić.

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever rekao je da je nužno postaviti pravila kada će se i koliko sastajati. – Očekujemo da ćemo uvijek i o svemu imati stavove, ovdje se daje naslutiti da ćemo imati što primijetiti o pojedinim mjerama koje se pripremaju za sljedeću godinu i kada je riječ o mogućem rezanju troškova – rekao je Sever i dodao da su zatražili da se čelnici vlade hitno sastanu s predstavnicima sindikata državnih službi kada je riječ o zakonu o uskrati.

– Kako god se okrene, imaju ovdje jedan prioritet, a to je sjesti i razgovarati sa sindikatima o nekim pitanjima koja će biti temeljna i za donošenje proračuna za ovu godinu. Očekujemo da će se i ova vlada okrenuti dijalogu s partnerima i da će to biti često uvažavajuće i da će se sindikati pozivati da daju svoje stavove oko ključnih stvari. Sve drugo bilo bi ispod razine naših očekivanja i traženja nove Vlade – rekao je Sever.

Politički najteži zahtjev premijeru je iznio Ozren Matijašević, čelnik Hrvatske udruge radničkih sindikata koji traži da se ministar gsopodarstva Tomislav Panenić hitno, javno i argumentirano očituje o tome je li ili nije dobio otkaz zbog krađe u jednoj od firmi u kojoj je prije radio. Više o tome pročitajte OVDJE.

Matijašević također traži da se što prije riješi situacija u TLM-u jer potencijalni strateški partner Impol sa svojom ponudom čeka još samo do kraja ovog mjeseca.

– Otvorio sam i pitanje svih pitanja koja se tiču 1.201 radnika koji temeljem Zakona o osiguranju radničkih potraživanja u slučaju stečaja potrošača ne mogu ostvariti svoja prava iz vrlo prozaičnog i nepametnog razloga. Naime, iako su im zahtjevi odobreni oni ne mogu dobiti svoj novac jer nadležnoj agenciji nisu osigurana sredstva u razdoblju privremenog financiranja (državni prorčaun za 2016. nije donesen, op.a.) – rekao je Matijašević.

Sindikalci su rekli kako su s premijerom razgovarali i o famoznom Zakonu o uskrati koji je u međuvremeu povučen iz saborske procedure, dodacima na plaću od 4, 8, i 10 posto te o poštivanju Ugovora o povećanju plaća svim državnim i javnim službenicima za 6 posto na koje imaju pravo jer je u dva prošla tromjesečja BDP rastao preko 2 posto.

Na pitanje što im je ministar financija Zdravko Marić odgovorio u vezi povećanja plaće od 6 posto u javnom sektoru Krešimir Sever je rekao kako im je Marić poručio samo to da će se o tome razgovarati sa sindikatima. Sever je dodao kako stoga očekuju da će se ti razgovori dogoditi vrlo brzo.

S premijerom su se sastali predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel, predsjednik Matice hrvatskih sindikata (MHS) Vilim Ribić i predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević.

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/sindikalne_sredisnjice_s_predsjednikom_vlade_rh_28487/

To se može iščitati na način kako hrvatski građani u inozemstvu nisu samo dio glasačkog stroja, oni kod kojih se za razne namjene prikupljaju novčana sredstva za Hrvatsku ili oni s kojima se računa da će biti ozbiljni ulagači i pokretači poslova u Hrvatskoj.

Postavlja se i pitanje legitimiteta gospodina Oreškovića…?

– Ne znam je li se u razlozima za davanje povjerenja za mandatara nove vlade RH i s time kalkuliralo ili nije, ali i takva se poruka iz toga može prepoznati. Neki, pak, otvaraju pitanje legitimiteta gospodina Oreškovića za tu funkciju jer nije prošao prethodni izborni postupak na izborima za Hrvatski sabor, nego je, kao osoba izvan kruga izabranih zastupnika, predložen od skupine koja je taj postupak prošla i koja je predsjednici Republike dokazala da ima većinu potpisa izabranih zastupnika potrebnih za formiranje vlasti. No, kako nigdje nije propisano da to nije nemoguće, jasno je kako gospodin Orešković ima posredan legitimitet kroz većinu izabranih zastupnika u Hrvatski sabor, koji su mu dali svoje povjerenje. Ne može biti zastupnik u Hrvatskome saboru, ali može biti predsjednik vlade ili neki od ministara. Spočitava mu se kako nema političkog iskustva i ne poznaje dovoljno Hrvatske prilike, kako je Plivu vodio u dobrom vremenu jer je već prije njegova dolaska ranija uprava restrukturirala Plivu i pripremila je za novi uzletni ciklus. Što se tiče političkog iskustva i neke legitimnosti koja bi mu proizlazila iz izbornog postupka za Hrvatski sabor, to se može pogledati i s druge strane. Naime, mandatari ranijih vlada taj su legitimitet imali, bili su članovi političkih stranaka, a Hrvatska je pod njihovim mandatima tonula sve dublje. Tako da pripadnost nekoj stranci i prolazak kroz izborni postupak sami po sebi nisu dovoljno jamstvo za uspješnost takvih mandatara i njihovih vlada. Političke su stranke u Hrvatskoj još uvijek u nekoj vrsti razvojnog ciklusa i sazrijevanja kao i formiranja njihovih jasnih i prepoznatljivih odrednica, jer kako inače protumačiti da nerijetko djeluju suprotno onome na što bi upućivao njihov naziv?

Jasno je kako se ni ovaj mandatar nije pojavio sam od sebe, već su ga predložile dvije strane koje imaju izborni legitimitet. Od tuda je jasno kako će on, bez obzira na slobodu djelovanja, provoditi takve politike kakve će biti u skladu s onim što su dogovorile ili će dogovoriti one strane koje su ga predložile, koje su mu dale svoje povjerenje. Tako, osim gospodina Oreškovića tu je i odgovornost gospode Karamarka i Petrova. Oni su možda ključna adresa na koju se treba obraćati. Gospodin Orešković u svojem će djelovanju imati toliko slobode koliko mu je daju za djelovanje unutar dogovorenih i zacrtanih političkih okvira.

Može li mandatar, a izvjesno je i budući premijer, djelovati neovisno i samostalo?

Od njega velika očekivanja i nadanja ima široki krug poduzetnika i dobar dio ekonomskih analitičara. Većina njih od gospodina Oreškovića očekuje reforme, i to kroz bolne rezove. Kako je gospodin Orešković, bez obzira na to tko mu je dao povjerenje i predložio ga za mandatara, predstavnik kapitala, od tuda i sindikalni oprez, temeljen na navici ponašanja velikog dijela poslodavaca, kako bi u tim reformama radnici, građani mogli izvući “deblji kraj batine”.

Naime, većina dosadašnjih reformi ili je provedena, ili zamišljena tako da u konačnici uvijek od njih radnike, građane, bole leđa. Od tuda oprez kako bi se to i ovaj put moglo dogoditi, pogotovo jer bi gospodinu Oreškoviću, upravo na tragu toga što nije stranačka osoba, političke elite koje su mu povjerile mjesto mandatara, mogle ciljano osloboditi prostor kroz njegovu slobodu djelovanja za neke bolne reforme, koje bi njima kao strankama ili pojedincima, kad bi ih provodili kao izvršenje njihovog programa, mogle štetiti ugledu i političkom bonitetu.

Novi je mandatar već najavio start s provedbom nekih reformi. Ima li tu razloga za strah, hoćete li podržati promjene…?

– Spominju se reforme zdravstva, javnog sektora, regionalnoga ustroja, radnoga vremena i, šire, sustava rada, sustava poreza i doprinosa, prodaja državnih tvrtki… Sindikati su svjesni kako su neke reforme nužne, no naš je stav da se one ne smiju provoditi na način bolnih rezova, nakon kojih će jedan uski krug građana živjeti bolje, brojke će biti uzlazne, a većini će građana biti lošije. Jer brojke ne smiju biti važnije od ljudi. Reforme koje se provode moraju biti takve da služe za boljitak svih, a ne samo nekih građana. Podsjećamo kako je Republika Hrvatska po svojem ustavnom opredjeljenju socijalna država i kako reforme mogu biti jedino takve da očuvaju i ojačaju socijalnu državu, a ne da je rastaču zbog dobrobiti pojedinaca. Sindikati očekuju i traže ponovno aktiviranje uvažavajućeg i ravnopravnog socijalnog dijaloga predstavnika vlasti sa socijalnim partnerima, a što je minula vlast svojim postupcima više nego ozbiljno narušila.

Kako sindikati izražavaju svoj oprez zbog ranijih iskustava te očekuju i traže uključenost i pravovremeni socijalni dijalog te reforme koje neće rastakati već ionako podosta načetu socijalnu državu, njih se zbog toga u javnosti već označava nazadnjacima, kočničarima nužnih reformi i onima koji su smetnja bilo kakvim promjenama nabolje u Hrvatskoj. Kao da sindikati zastupaju interese nekih drugih, a ne radnika u Hrvatskoj i njihovih obitelji. Želimo vjerovati kako će očekivane promjene u ovoj zemlji biti po mjeri naroda, građana, a ne imućnih pojedinaca i dijela političkih elita. Takve smo promjene sigurno spremni podržati, pod uvjetom da se dogovaraju sa socijalnim partnerima i za njih smo se spremni boriti.

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/jesmo_za_dijalog_ali_i_za_socijalnu_drzavu_28426/

Smanjenje broja ministarstava i čak upola manje od sadašnjih stotinjak državnih agencija te raznih državnih ureda i zavoda neke su od izbornih karata s kojima je u nedavne izbore išla HDZ-ova koalicija. Hoće li se pri tim ciljevima ostati i u konstelaciji saborske većine koju danas čini i Most, ostaje vidjeti, no zasad nema naznaka da se odustalo od spajanja pojedinih ministarstava, kao ni od objedinjavanja ili  ukidanja pojedinih agencija.

Istodobno, u dogledno vrijeme kao novo državno tijelo mogao bi se pojaviti državni holding koji bi se osnovao u cilju boljeg upravljanja javnim i/li državnim poduzećima, što uključuje i depolitizaciju odnosno profesionalizaciju. Tu ideju u HDZ-u zagovaraju već otprije, a nova bi se krovna tvrtka za strateško upravljanje ustrojila po uzoru na austrijski model i tamošnji ÖBIB (Österreichische Bundes und Industriebeteiligungen). Kao i u slučaju niza drugih funkcija za koje u novom vladajućem savezu tvrde da tek slijede razgovori i usuglašavanja, i u ovome se već licitira i nekim imenima. Kao mogući prvi čovjek novog državnog holdinga trenutno se spominje ekonomski stručnjak i glavni financijaš Francka, HSLS-ov Josip Budimir. Je li to ipak samo jedna od mnogih još otvorenih kadrovskih križaljki, ostaje vidjeti. Tim prije što bi Budimira mnogi rado vidjeli na čelu nekog od ključnih ministarstava iz gospodarskog resora, za koja je lista potencijalnih kandidata još dosta široka.

Izvori bliski HDZ-u zasad tek potvrđuju kako se namjerava odvojiti upravljanje nekretninama od upravljanja poduzećima, kao i da se potonje planira po uzoru na ÖBIB. “Cilj je profesionalizacija upravljanja u svim poduzećima u državnom (su)vlasništvu, a strateške odluke i procese bi nadzirao tzv. državni holding”, tvrdi jedan od njih. To je kao programski smjer još prije nekoliko mjeseci isticao i Domagoj Milošević, najavljujući tada razgovore HDZ-ova izaslanstva s austrijskom administracijom o njihovim iskustvima s ÖBIB-om. Istom prilikom istaknuo je kako bi takva tvrtka imala tek nekoliko desetaka zaposlenih te bi vladi osigurala strateško i financijsko upravljanje, ali bez miješanja u svakodnevni posao upravama tih kompanija.

Austrija je, kaže, tvrtke u državnom vlasništvu stavila pod kontrolu strateškog tijela za privatizaciju i restrukturiranje prije gotovo pola stoljeća, a danas ono upravlja s osam velikih kompanija i u desetak godina isplatilo je oko 2,5 milijardi eura dividende. Pod paskom austrijskog holdinga, dakle, nisu sve tvrtke iz državnog portfelja, infrastrukturne su prema njihovu modelu ostavljene u nadležnosti resornih ministarstava. Negdje u isto vrijeme kad je HDZ prvi put izašao s tim najavama i u Kukuriku koaliciji su najavljivali da razmatraju izradu zakonskog okvira za svojevrsni državni holding, no oni su se pozivali na slovenski pandan, ali se u međuvremenu ta inicijativa negdje usput ugasila. U hodu su se umnogome rasplinuli i planovi vezani uz privatizaciju i smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava. Njihov broj ove se godine nije značajnije pomaknuo s oko 1400 poduzeća u državnom vlasništvu.

Opredjeljenje za austrijski model očito podrazumijeva i prethodno strateško određenje što s pojedinim tvrtkama. Primjerice, koje država namjerava privatizirati i potrebna im je profesionalizacija upravljanja i odmak od politike, zatim koje trebaju strateškog partnera za razvoj te one čije udjele treba prodati putem Zagrebačke burze. Koji god model se izabere, jasno je da će za značajnije pomake trebati dosta vremena, čak i ako se inicijativa osnivanja državnog holdinga ne bi svela na institucionalni alibi po uzoru domaću praksu osnivanja raznih povjerenstava. Upravo zbog dosadašnjih iskustava domaći poduzetnici i menadžeri zasad ipak s mnogo sumnje gledaju  na zaživljavanje te ideje. Imenovanje tima bit će prvi znak koliko se ozbiljno pristupilo poslu. Budimir bi, tvrde mnogi, bio ohrabrujući signal.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/reze-ministarstva-i-agencije-ali-osniva-drzavni-holding-306790