Odgovor ćemo saznati kada resorno ministarstvo ovih dana u javnu raspravu uputi strateški dokument o prometnom razvitku države. Slušajući ovih dana izjave resornog ministra čini nam se da se nemamo baš previše dobrom nadati, jer sam ministar izjavljuje:….“mene ne zanima na kojim prugama se obustavlja putnički promet i to ne moram znati…“i „….biti će još takvih odluka….“
Žalosno je kada takve izjave daje odgovorna osoba zadužena za pripremu važnog strateškog dokumenta koji će definirati sustav organizacije prometa i čije ministarstvo priprema važan dokument o strategiji razvitka željezničkog prometa.
Napominjemo da se ovim dokumentom ne stavlja naglasak samo na prometnu infrastrukturu već i na organizaciju prometa i realne potrebe građana.
Europske direktive upravo daju smjernice i upućuju na organizaciju željezničkog prijevoza kao temeljnog oblika prijevoza u zemljama članicama EU. Europa je prepoznala željeznicu kao:
ekološki održivu
ekonomski isplativiju
energetski jeftiniju
Jedan od osnovnih strateških ciljeva glede ukupnoga društvenog i gospodarskog napretka je ravnomjerni razvitak, i to na osnovi realnog razmještaja prirodnih i demografskih resursa, uz posebne državne utjecaje utvrđene političkim konsenzusom u tom pogledu. Ciljevima i strategijom razvitka prometa treba osigurati uvjete za društveno i gospodarsko objedinjavanje Hrvatske u smislu optimaliziranja i ujednačivanja razvojnih tokova k napretku cjeline hrvatskog prostora i svih njegovih dijelova.
Pravci međunarodnih prometnih spona Hrvatske s njenim europskim okruženjem ujedno su, šire promatrano, tranzitne veze na kontinentalnim pravcima komuniciranja Zapad-Istok, odnosno Sjeveroistok-Jugozapad, s tim da je prva veza izričito kopnena, a druga usmjerena na pomorski promet s mogućnostima i pogodnostima za uključivanje hrvatskih riječnih plovnih putova u međunarodne prometne tokove. Kada je riječ o međunarodnim prometnim tokovima na hrvatskom prostoru, posebno treba istaknuti značenje turističkog prometa i razvojno opredjeljenje da se toj grani hrvatskoga gospodarstva osiguraju maksimalno povoljni prometni uvjeti.
Kao ciljno opredjeljenje treba potvrditi da su hrvatska država i hrvatsko gospodarstvo zainteresirani za tranzitni promet, pa prema tomu i za određeno privlačenje tranzitnih prometnih tokova na hrvatski prostor. tranzitu s dodatnim gospodarskim učincima, osobito u hrvatskim riječnim i pomorskim lukama.
Strategijom se mora jasno definirati cilj razvitka željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje te njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.
Slijedom toga, a temeljem novog strateškog dokumenta , potrebno je dostići sljedeće ciljeve, za to smatramo isključivo odgovornom Vladu RH i resorno ministarstvo:
– prije svega, na željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet, unaprijediti željezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom smislu sa zahtjevima koji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu željezničku mrežu, kako bi se povećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa
– uravnotežiti tehničko-tehnološko stanje željezničkih pruga od značaja za regionalni promet i željezničkih pruga od značaja za lokalni promet te njihove kapacitete uskladiti s realnim potrebama
– povećati ulogu željeznice u prigradskom i gradskom prometu velikih gradova u Republici Hrvatskoj
– izgradnjom, dogradnjom, osuvremenjivanjem i obnovom željezničke infrastrukture stvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoza
– omogućiti odgovarajuću razinu održavanja funkcionalnosti i sigurnosti infrastrukturnih podsustava te pravodobnu obnovu i osuvremenjivanje dotrajalih i zastarjelih pruga i postrojenja
– stvoriti održiv i stabilan sustav financiranja izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.
Nužno je temeljiti strateško planiranje na objektivnoj analizi situacije i konsenzusu socijalnih partnera , te da takvo planiranje služi kao glavni mehanizam za usmjeravanje strateških razvojnih investicija na svim razinama. Strukturni fondovi dodjeljuju se zemljama korisnicama na temelju izrađenih Operativnih programa u kojima su definirana prioritetna područja financiranja. Od presudne je važnosti na svim razinama planirati financiranje projektne dokumentacije kao nužan preduvjet korištenja europskih sredstava.
Neophodno je uspostaviti planiranje ciklusa kratkoročne i dugoročne strategije i stabilne mehanizme financiranja, koji podupiru razvoj i djelotvorno održavanje željezničkog sektora. Željeznica je krvotok gospodarstva, povezuje udaljena mjesta, olakšava protok robe, pristup ljudi zapošljavanju, zdravstvu, obrazovanju, te omogućava europsku povezanost Republike Hrvatske.
Postavljamo pitanje tko će na kraju biti odgovoran , ako sama Strategija kao važan strateški dokument jedne države neće dobro postaviti strateške ciljeve prometnog razvitka, a koji će biti i podloga za definiranje projekata za apliciranje u strukturnim fondovima.
Koliki će onda ceh na kraju zbog loših strategija platiti građani ove države?
