2.2.2024. – Za revitalizaciju željeznice 400 milijuna eura. Evo koje dionice idu prve u obnovu


Ministarstvo prometa stavilo je potpis na ugovor o zajmu od 400 milijuna eura sa Europskom investicijskom bankom, čime će se financirati gradnja i rekonstrukcija oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga, uz obnovu oko 30 kolodvora i željezničkih stajališta.

Neki od tih radova krenut će već tijekom ove godine, jer je već u toku raspis natječaja za izvođenje radova za oko 200 milijuna eura iz ove prve tranše, pa se dio radova planira već završiti iduće 2025. godine, a ukupni planirani financijski okvir koji se očekuje potpisati za Europskom investicijskom bankom za ulaganja u lokalne željeznice u Hrvatskoj, iznosit će 900 milijuna eura.

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac kao supotpisnik ovog ugovora, uvjeti zajma su izuzetno povoljni i fleksibilni – sa svakom tranšom ugovarat će se novi uvjeti kamatnih stopa, a i rok otplate će se ugovarati na isti način, sukcesivno, do maksimalno 30 godina.

Moguć je i poček od pet godina, o kojemu se također još razgovara s EIB-om, rekao je Primorac, vrlo zadovoljan ovakvom otvorenošću EIB-a.

Naveo je da je od 2001. godine ukupna alokacija EIB-a u RH bila 7,7 milijardi eura, a ovo je najveći pojedinačni ugovor.

Kako je istaknula Teresa Czerwinska, potpredsjednica EIB-a, glavni je cilj zelena tranzicija uz poticanje lokalnog i regionalnog razvoja, stoga je EIB otvoren za ovakve i druge slične projekte u Hrvatskoj.

“Ovaj je projekt najveći investicijski projekt EIB-a u Hrvatskoj od 90-ih godina, otkako je banka prisutna u Hrvatskoj, i zato je ovo velik dan”, kazala je, dodajući kako je čist i zeleni promet, a željeznica to jest, jedan od prioriteta EU.

Uz to, obnovom lokalnih pruga potiče se i socijalna kohezija jer se bolje povezuju veća regionalna središta sa slabije povezanim lokalnim sredinama.

Kako objašnjava resorni ministar Oleg Butković, glavni željeznički koridori u Hrvatskoj dio su TNT-mreže i financiraju se novcem Europske unije, samog državnog proračuna i NPOO-a, ali lokalni koridori ne mogu se financirati iz tih europskih izvora, zato je za ove manje projekte potrebna ovakva vrsta zaduženja.

Ukupno, u željeznice se planira uložiti oko 2,6 milijardi eura iz raznih izvora u “desetljeću željeznice” kojoj se Hrvatska planira posvetiti u narednih desetak godina, s obzirom da je glavna cestovna infrastruktura većim dijelom dovršena.

Od toga se računa na oko milijardu i pol eura europskih sredstava, a ostalo će osigurati hrvatska država.

– Ovo je prevažni ugovor, jer ostvarujemo ono što smo i najavljivali, da se sada okrećemo željezničkoj infrastrukturi.

Hrvatska nije mogla paralelno financirati i ceste, i luke, i zračni promet, i željeznicu, ali sada pruge postaju nužnost i krećemo u taj strateški projekt.

Sad su nam na raspolaganju zaista velika sredstva, sada smo lokalnim i regionalnim prugama nezadovoljni u kakvom su stanju, pa krećemo u te nove projekte, rekao je ministar Oleg Butković.

On podsjeća da je nedavno izmijenjena europska uredba o TNT koridorima, gdje je Hrvatska uz postojeća dva glavna koridora dobila i dodatna dva, što znači da se sve te glavne dionice sada mogu financirati novcima EU, stoga se otvorio prostor da se ovakvim zajmovima krene u rekonstrukciju lokalnih pruga.

Uz to, nabavljat će se i novi vlakovi, te slijedi desetljeće velikih investicija, najavljuje Butković.

Čelnik HŽ Infrastrukture Ivan Kršić najavljuje dionice koje prve idu u obnovu – to su pruge u Podravini, trasa Zadar-Knin, potom područje oko Karlovca, ali i trase oko Buzeta do Vodnjana itd.

– Brzo će se vidjeti efekti ovog ugovora o financiranju, jer radovi kreću već ove godine, a neki će biti i dovršeni iduće 2025.

Radi se o projektima od kojih neki ne zahtijevaju izdavanje građevinskih dozvola, pa je cijela procedura puno kraća, i odmah će se krenuti u radove, čim budu zatvoreni natječaji koji su već u toku, rekao je Kršić nakon potpisa sporazuma.

IZVOR

Comments are closed.