Posts Tagged obavijesti

Reprezentativni sindikati u HŽ Infrastrukturi obratili su se Vladi i resornom ministarstvu s traženjem u vezi rješavanja radnopravnog statusa pripravnika koji su zbog pandemije koronavirusom dovedeni u nepovoljan položaj.

On ističe kakonije promjenjen iznos minimalne plaće, već iznos koji država daje kao potporu poslodavcima zbog krize uzrokovane koronavirusom. Taj jeiznos potpore u ožujku iznosio 3250 kn za pojedinog radnika, tj. onoliko koliko je minimalna plaća, a u travnju iznosi 4000.

“Ove mjere potpore koje daje država su sa 3250 dignute na 4000 kuna za svakog radnika kod svakog poslodavca koji ostvari pravo na takvu potporu s tim da je poslodavac dužan radnicima isplatiti i razliku. Dakle, to nije promjena u sustavu minimalne plaće kao takve već potpore poslodavcima. Ono što nije jasno iz same mjere jest što to znači za nekoga tko je i do sada plaćao minimalnu plaću radnicima, a država mu sad daje više od toga.

Nije se promijenio iznos minimalne plaće u Republici Hrvatskoj nego se promijenila potpora koju država daje zbog bolesti COVID-19. Ona je za ožujak mjesec iznosila 3250 kn, znači, za sve one koji su ostvarili pravo na tu potporu za ožujak, oni će u travnju uz isplatu plaće svojim radnicima imati obvezu podmiriti plaću tim radnicima u visini u kojoj su ti radnici ostvarivali pravo temeljem kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Oni koji su imali minimalnu plaću i dalje je to minimalna plaća. Oni koji su imali veću plaću od toga, poslodavac im je dužan isplatiti veću plaću, osim ako je u međuvremenu došlo do izmjena kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili je, ako nema ni jednog ni drugog, poslodavac s radnikom sklopio dodatak ugovora o radu u kojemu je zamijeniio pripadajući iznos plaće.

Hoće li i oni radnici koji imaju ugovorenu plaću 3250 kn dobiti 4000 kn u svibnju?

Dakle, ovo je samo ono što je država dala kao potporu, a za isplatu plaća u svibnju slijedi ta potpora u visini 4000 kn s tim da će država na taj iznos podmiriti pripadajuće doprinose.”– rekao je Sever i dodao:

“Mjere su izrazito jasne. Ono što jedino nije jasno što s potporom koja se sada od travnja mjeseca dodjeljuje pojedinim poslodavcima, a to će se odraziti na isplate plaća u svibnju: što je s tvrtkama gdje poslodavac ima radnika prijavljenog na minimalnu plaću, a gdje mu država trenutno daje višu potporu – od 4000 kn? Sasvim je logično da u tom slučaju on ne može radniku isplatiti niže od onoga koliku mu je država dala potporu. To će još očito netko morati protumačiti.”

Sever je posebno naglasio da poslodavac mora radniku isplatiti ugovorenu plaću.

“Poslodavac ne smije umanjiti radnikovu plaću ispod razine ugovorenog. Ugovorena plaća se mora isplatiti radniku upravo u toj visini. Mi znamo da je dio poslodavaca tumačio da je od države dobio 3250 kn i da je to onaj novac koji je radniku dužan uplatiti iako je radnik imao, primjerice, ugovorenu plaću 5000 ili 6000 kn. U tom slučaju poslodavac vara radnika, a time i državu. On je dužan isplatiti razliku. Jedino kad to ne mora, to je u uvjetima kada je sa sindikatom dogovorio izmjene kolektivnog ugovora, u kojima je promijenio pravilnik o radu ili u kojima je s radnikom potpisao dodatak ugovora o radu u kojem su se on i radnik dogovorili da će on u određenom razdoblju radniku isplaćivati nižu plaću od one koju je imao ranije ugovorenu. U svemu ostalome je dužan radniku isplatiti razliku do pune ugovorene plaće.”

 – Mi ćemo doći na taj sastanak GSV-a, ali to je tema za sindikate državnih i javnih službi koji su potpisali kolektivne ugovore. Pogotovo ne razumijem što bi poslodavci trebali raditi na sastanku na kojem je tema politika plaća u javnom sektoru, to je tema za bilateralne sastanke između sindikata i Vlade – rekao nam je Krešimir Sever.

Kad je politika plaća u pitanju, Sever i Ribić se slažu da pitanje mogućeg smanjenja plaća u javnom sektoru može doći na red tek ako kriza potraje i do lipnja. Do tada, smatraju, Vlada treba koristiti raspoložive mjere da ublaži krizu, kao što i radi, ali i da potraži novac za pomoć gospodarstvu i građanima u posebnim programima Europske unije.

Zajedničko stajalište

Iskusni sindikalist Sever smatra da sindikati javnih i državnih službi trebaju imati zajedničko stajalište prema zahtjevima Vlade, pogotovo zbog toga jer se može očekivati da će Vlada u jednom trenutku predložiti selektivno smanjenje plaća, različito od sektora do sektora, čak i unutar pojedinog sektora.

– Nisu sindikati ni zaposleni u javnom sektoru slijepi za ono što se događa u gospodarstvu, dapače. Ali, najprije ćemo vidjeti što predlaže Vlada, a nakon toga ćemo dati svoj odgovor. Situacija je dinamična, pričekajmo prijedlog Vlade pa ćemo vidjeti što dalje. Načelno, kako sam rekao i prije, do lipnja se plaće u javnom sektoru ne bi trebale dirati – rekao nam je Ribić. Oba sindikalista, pak, slažu se u tome da “ako i kad” se dogovori moguće smanjenje plaća, tada treba jasno ugovoriti odredbe o tome kako će se to kompenzirati i nadoknaditi jednom kad prođe kriza.

Vlada je, podsjetimo, na sjednici Vlade u četvrtak donijela odluku o tome da će “pokrenuti pregovore sa socijalnim partnerima o visini osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te zaposlenih u javnim službama za 2020. , kao i pregovore o isplati određenih materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorima, te prava iz sklopljenih sporazuma o uvećanju koeficijenata složenosti poslova i dodataka na osnovnu plaću”.

U Ministarstvu rada nisu htjeli nešto više govoriti o prvom prijedlogu s kojim će izaći pred sindikate, ali će vjerojatno kao “predjelo” predložiti odustajanje od ugovorenog rasta plaća u javnom sektoru do kraja ove godine.

Prosvjetni bi sektor, tako, u lipnju trebao dobiti porast plaće za jedan posto te dodatnih dva posto rasta od siječnja sljedeće godine, dok bi svi zaposleni u javnim i državnim službama, prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe i Kolektivnom ugovoru za državne službe, u lipnju i listopadu trebali dobiti rast plaća po dva posto.

Sužen prostor

Međutim, u Vladi su svjesni kako će teško biti medicinskim sestrama, liječnicima, policajcima i vatrogascima reći da moraju odustati od povećanja plaća, s tim da i učitelji tvrde da im je rad od kuće donio još veća opterećenja nego rad u školi. Dapače, čak i poslodavci koji traže smanjenje plaća u javnom sektoru tvrde da se to ne odnosi na liječnike, medicinske sestre, policiju, vojsku, vatrogasce, nego na ostali dio javnog i državnog sektora. To onda znatno sužava prostor mogućih ušteda na plaćama u javnom sektoru, ali bi makar selektivni i progresivni model smanjivanja plaća poslao poruku o tome da i javni sektor snosi dio troškova krize.

Ovaj se put sindikati javnog sektora, međutim, mogu pozvati na autoritet Hrvatske narodne banke i Instituta za javne financije, koji smatraju da u ovoj specifičnoj krizi ne bi trebalo smanjivati plaće korisnicima državnog proračuna. Te institucije, naime, smatraju da smo zakasnili s reformom javnog i državnog sektora, ali da ne treba sada u krizi rezati plaće, kako se ne bi dodatno smanjivala potrošnja, nego da se smanjivanje boja zaposlenih treba provesti nakon krize. “Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države ‘relativno’ su skromni (od 0,38 do 1,22 posto bruto domaćeg proizvoda), a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje mogu biti dugotrajne i velike.

No, sadašnja je situacija istovremeno prijetnja gospodarstvu i javnim financijama, ali i prilika za nužno strukturne reforme“, stoji u osvrtu IJF-a.

U Francuskoj su otišli i korak dalje i kompozicije vlakova velikih brzina pretvorili u pričuvne bolnice sa svim potrebnim osobljem i opremom za prijevoz teških bolesnika zaraženih virusom COVID-19. Zbog preopterećenosti francuskog zdravstvenog sustava bolesnici se iz Pariza takvim posebnim vlakovima prevoze u manje opterećene francuske pokrajine, pa čak i u Njemačku. Pandemija duboko pogađa željeznički sektor, kao i većinu privatnog i javnog sektora na nacionalnom i međunarodnom planu. U vrijeme dok ovo pišemo već više od dva tjedna prekinut je međunarodni, a i većina nacionalnog, gradskog i međugradskog željezničkog putničkog prijevoza.

Međutim, teretni prijevoz vrlo je „živ“, što znači da i upravitelji infrastrukturom i radnici na održavanju imaju pune ruke posla kako bi osigurali nesmetani, sigurni i brzi teretni prijevoz. Osigurani su koridori za prijevoz robe kroz cijeli europski kontinent sa specijalnim fokusom na osiguranje logističkih lanaca za dostavu hrane, energenta i medicinskog materijala. U tom kontekstu prijevoznici su posebno pozdravili inicijativu Europske komisije za provedbu „zelenih linija“ na graničnim prijelazima kako bi koridori za teretni prijevoz bili potpuno prohodni, a prijevoznici ekspeditivniji (Green Lanes at border-crossings – Communication of 23 March 2020.). Željeznica je svojom brzom prilagodbom globalnoj krizi još jednom potvrdila da je kralježnica mobilnosti i logistike, ali istodobno time pokazala opravdanost neprestanog ulaganja u njen razvoj i modernizaciju. Željeznica će odigrati važnu ulogu i u oporavku gospodarstva nakon krize jer će opet biti ono što je uvijek bila i danas jest – osnovna karika u logističkom, integriranom i održivom prijevozu.

Međunarodni putnički prijevoz u Hrvatskoj prekinut je 17. ožujka, a od 22. ožujka u potpunom je prekidu i javni prijevoz putnika u željezničkom prometu kao i prijevoz zamjenskim autobusima. Istodobno teretni željeznički prijevoz uspješno funkcionira! To znači da trenutno u Hrvatskoj samozatajno radi „sva sila željezničara“, od izvršnog osoblja HŽ Infrastrukture, koje upravlja prometom kako bi on bio uredan i siguran, do strojovođa, skladištara, manevrista, transportnih radnika i niz drugih koji svakodnevno brinu o teretnim vlakovima kako bi se opskrba intermodalnih centara, skladišta, pogona, industrijskih zona i teretnih kolodvora uspješno odvijala. Otkako je 2015. godine u Hrvatskoj liberaliziran teretni prijevoz, na hrvatskim prugama vozi sedam teretnih prijevoznika: Rail Cargo Carrier Croatia, Rail&Sea, HŽ Cargo, Transagent Rail, ENNA PPD Trans, Train Hungary – podružnica Zagreb i Eurorail Logistics. Dijelu prijevoznika obujam je pao, dio je ostao na istom, a dijelu je značajno porastao prijevoz vagonskih pošiljaka. Sada je najbitnije zajedništvo, da jedni drugima omoguće snabdijevanje gorivom i slobodne trase za vlakove koji imaju što voziti.

Zašto je željeznica toliko važna, posebno u ovoj globalnoj krizi izazvanoj virusom COVID-19? Željeznicom je najjednostavnije dovesti velike količine medicinskog i sanitetskog materijala, higijenskih potrepština i hrane od proizvođača iz bilo kojeg dijela Europe do hrvatskih korisnika te brzo i jednostavno opskrbiti industrijske i proizvodne pogone.

Željeznica će odigrati ključnu ulogu i u prevladavanje nadolazeće ekonomske krize jer može prevesti velike količine robe uz mali broj ljudi, a mali broj uključenih zaposlenika znatno smanjuje rizik od zaraze. Jedna lokomotiva koja vuče jedan vlak zamjenjuje od 40 do 60 kamiona i njihovih vozača, a strojovođe potom ne moraju u karantenu. Nema gužvi na graničnim prijelazima jer su procedure uhodane i sigurne. U vrijeme zaustavljenog putničkog prijevoza pruge imaju dovoljno slobodnih kapaciteta, postoji dovoljan broj prijevoznika, lokomotiva, vagona i osoblja za nesmetanu logistiku. Sigurnosne mjere za zaštitu zaposlenika u željeznički sustav lako se implementiraju jer su željezničari navikli na „vojnički režim“. Jer nema sigurnosti prijevoza ako sve ne „legne kao sustav lego kockica“. U Hrvatskoj ima dovoljno kolodvora koji se brzo mogu staviti u funkciju teretnog pretovara, mnogi kolodvori spremni su za intermodalni pretovar na način da kamioni dostavljaju robu od kolodvora do lokalnih destinacija i u tom lancu ne prelaze granice. Kolodvori su otvoreni i spremni za rad, a osoblja za rad u sustavima je dovoljno.

Kratku prezentaciju o prednostima željeznice u vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19 možete skinuti OVDJE.

Ako virus ne poznaje granice, ne poznaje ih, bome, ni željeznica!

Poslovodstvo Saveza za željeznicu