Arhiva za kategoriju Obavijesti

Poštovani,

danas, 26. srpnja 2023. godine i službeno je potpisan I. aneks KU HŽ Infrastrukture. Kako smo i najavili u prethodnom obraćanju nakon završetka kolektivnih pregovora, ističemo pozitivne promjene i rast materijalnih prava radnika koje donosi ovaj aneks, a to su:

• Naknada troškova prijevoza na posao i s posla – trenutni način obračuna troškova prijevoza ostaje kao trajno rješenje obračuna naknade troškova prijevoza,
• uz rast od 2 % svih satnica do 49,98 kn (uključivo) koji se dogodio 1. srpnja 2023. – od 1. kolovoza 2023.  sve satnice rastu za dodatnih 0,55 eura
• Jednokratni dodatak na plaću (regres) raste s postojećih 199,18 na 300,00 eura.
• Božićnica raste s postojećih 119,45 na 220,00 eura
• Uskrsnica raste s postojećih 79,63 na 143,00 eura
• Dodatno nagrađivanje radnika – mjesečni dodatak od 55,21 euro povećava se na 82,90 eura (povećanje za 27,79 eura) uz primjenu od 1. siječnja 2024.
• dodatni rast od 2% svih cijena sata rada od 1. srpnja 2024. godine ostaje na snazi uz napomenu da isti dodatno dobiva na „težini“ jer se osnovica za rast dodatno povećala zbog rasta od 0,55 eura od 1. kolovoza

Još jednom zahvaljujemo svima koji svojim članstvom u reprezentativnim sindikatima jačaju pregovaračku poziciju sindikalne strane u kolektivnim pregovorima i koji su nas u konačnici doveli do ovog aneksa.

Sve ostale pozivamo da se pridruže velikoj većini radnika HŽ Infrastrukture i postanu članovi jednog od reprezentativnih sindikata kako bi pozicija radnika u budućim pregovorima bila još snažnija i dovela do daljnjih poboljšanja položaja radnika u HŽ Infrastrukturi.

S poštovanjem

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske,
Sindikat infrastrukture HŽ-a,
Sindikat željezničara Hrvatske

ANEKS (pdf, 131 KB)

Poštovani,

postignutim dogovorom oko sadržaja I. aneksa KU HŽ Infrastrukture jučer su okončani kolektivni pregovori započeti 26. svibnja 2023. godine. Kolektivni pregovori vođeni uz međusobno uvažavanje obiju strana što svakako donosi konkretne i dobre rezultate.

U prilog pozitivnom okončanju još jednog ciklusa kolektivnih pregovora išla je i činjenica da smo, nakon što su iscrpljene financijske mogućnosti HŽ Infrastrukture, za dodatno povećanje materijalnih prava radnika na sastanku sa resornim ministrom i predsjednikom Uprave uz posredovanje Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) dogovorili potrebno povećanje financijskog okvira potrebnog za ispunjenje većine zahtjeva koje su reprezentativni sindikati stavili pred pregovaračke odbore uzimajući u obzir trenutne gospodarske okolnosti i rast troškova života u proteklom periodu.

Ovim aneksom napravljen je još jedan pozitivan iskorak u poboljšanju materijalnih prava radnika HŽ Infrastrukture.

Ovakav ishod u kolektivnim pregovorima prije svega zasluga je radnika koji su članovi reprezentativnih sindikata i koji svojim članstvom jačaju poziciju svojih predstavnika u kolektivnim pregovorima na korist svih radnika HŽ Infrastrukture.

O sadržaju samog aneksa ćemo Vas obavijestiti čim isti bude i službeno potpisan, što očekujemo najkasnije u ponedjeljak, 24. srpnja 2023. Do tada sve informacije o detaljima možete dobiti kod povjerenika reprezentativnih sindikata.

S poštovanjem,

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ-a
Sindikat željezničara Hrvatske

PRIOPĆENJE

Sve je izglednije da bi austrijska tvrtka Strabag doista mogla raskinuti ugovor s HŽ Infrastrukturom na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, koji je vrijedan 360 milijuna eura, a Europska unija sufinancira ga s 85 posto sredstava, doznaje Telegram.

U posjedu smo dokumenata koji otkrivaju kako je došlo do situacije u kojoj je ugrožen tako značajan projekt, čije je potpisivanje u srpnju prošle godine ministar Butković opisao ovako: “Otvorili smo Pelješki most vrijedan dvije milijarde kuna bez PDV-a, a ovo je jednako vrijedno”.

Rok do idućeg utorka

Strabag je prošloga mjeseca, točnije 27. lipnja, pismeno zaprijetio raskidom ugovora jer, kako tvrde, HŽ Infrastruktura nije ispoštivala sve odredbe ugovora. Kako doznajemo, austrijska tvrtka u godinu dana poslala je 167 dopisa kojima je izvijestila HŽ infrastrukturu o silnim nepravilnostima i nepoštivanjima ugovora. No, dopisi su uglavnom ostajali bez odgovora, sve do prijetnji raskidom ugovora.

HŽ Infrastruktura zatražila je da se “rok za pronalazak mirnog rješenja produlji za dodatnih 60 dana”. Austrijska tvrtka 10. srpnja šalje novi dopis i u njemu navodi da “uvažavajući pozitivne rezultate postignute na sastanku održanom 10. srpnja 2023. godine”, a na kojem se govorilo o sporu između dvije tvrtke, može još malo produljiti rok, ali ne za 60 dana, koliko je tražila HŽ Infrastruktura.

Pojašnjavaju kako su spremni djelomično udovoljiti zahtjevu i produljiti rok za još 14 dana, odnosno do 25. srpnja. No, pišu dalje, “istekom tog roka Ugovor će se smatrati raskinutim”.

Nisu dobili sve dozvole

Kako tvrde dobro upućeni izvori, HŽ Infrastruktura uvela je Strabag u posao bez pravomoćne građevinske dozvole za projekt i za dionice pruge, što zakonski nije smjela. Austrijska tvrtka u dopisu ističe kako još uvijek nisu dobili tri potrebne dozvole te da naručitelj radova, odnosno HŽ Infrastruktura, kasni 300 dana s predajom ovjerenih glavnih projekata.

Strabag, nadalje, u dopisu navodi kako dio projektne dokumentaciji sadrži značajne greške i nedostatke, ističući kako je potrebna izmjena. Prema njihovom mišljenju, izmjene su u nadležnosti naručitelja, odnosno HŽ Infrastrukture.

Zbog svega toga, tvrde, početak radova u punom opsegu odgođen je za više od devet mjeseci te su izračunali kako su zbog svih kašnjenja do sada pretrpjeli troškove u iznosu većem od 5,5 milijuna eura.

Porasla cijena materijala

Iz Strabaga su ukazali na još jedan problem. Tvrde da su od 19. travnja 2021., kada je predana ponuda za ugovor pa do danas, troškovi materijala i radne snage znatno porasli, te da početna ponuda ne odgovara stvarnim troškovima.

Austrijska tvrtka za realizaciju ovog projekta dala je ponudu od 225 milijuna eura (1,7 milijardi kuna) bez PDV-a, prije nego je došlo do porasta cijena materijala. U dopisu navode kako su s HŽ Infrastrukturom više puta razgovarali o korekciji cijena i naknadi gubitaka, ali konsenzus nije postignut, pa Strabag procjenjuju kako je cijena projekta do sada povećana za 50 milijuna eura.

‘Nema zapreka za Strabag’

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prije samo sedam dana kazao je kako “ne dolazi u obzir” raskid ugovora između HŽ Infrastrukture i tvrtke Strabag.

Butković je, komentirajući pritužbe Strabaga, kazao da za većinu radova dozvole postoje, te da treba ishodovati još dvije. Ustvrdio je da “nema nikakve zapreke da Strabag, tvrtka izabrana na javnom natječaju, koja ima potpisan ugovor, ne bi radila”.

Priznavanje povećanja troškova

Kazao je i kako je u tijeku procedura priznavanja povećanja troškova. “Zna se da je rat u Ukrajini stvorio određene poremećaje u cijenama materijala za građevinski sektor i da su se ugovori koji su bili zaključivani prije rata morali povećati”, kazao je ministar, naglasivši da je Vlada dala okvir i metodologiju postupanja u takvim slučajevima.

“To je procedura da se određeni dio povećanja troškova prizna. U ovom trenutku ne mogu kalkulirati, niti je to moj posao, koliko će na tom projektu biti povećana vrijednost investicije”, kazao je.

Ministar se nada rješenju

Ministar je istaknuo i kako raskid ugovora u ovom trenutku nije opcija, izrazivši uvjerenje da će svi sjesti za stol i u postojećem zakonskom okviru i zaključku Vlade pronaći rješenje. Upite o ovoj situaciji poslali smo i Strabagu i HŽ Infrastrukturi. Do zaključenja teksta odgovore smo dobili samo od hrvatske državne tvrtke, a odgovore Strabaga objavit ćemo kada ih dobijemo.

Iz HŽ Infrastrukture na pitanje o problemu između njih i Strabaga za Telegram odgovaraju kako je austrijskoj tvrtki na početnom sastanku predana sva projektna dokumentacija za svih 11 etapa, “elaborati iskolčenja te do sada 9 od ukupno 11 građevinskih dozvola uključivo i dozvola za trasu pruge od Jastrebarskog do Karlovca”.

HŽ Infrastruktura ovim odgovorom zapravo priznaje da Strabag od njih nije dobio sve građevinske dozvole, što je austrijska tvrtka i ranije isticala u svojim dopisima. Dalje ističu kako su sredstva za realizaciju ovog projekta osigurana ugovorom o dodjeli bespovratnih EU sredstava te će u slučaju raskida ugovora s Izvođačem radova doći će do “vremenskog produljenja realizacije projekta, a ne do gubitaka sredstava”.

‘Ugovor i dalje vrijedi’

“Ugovor o dodjeli EU sredstava vrijedi i dalje, ali će se realizacija projekta produljiti za vrijeme potrebno za provođenje postupka javne nabave odnosno ugovaranje radova s novim izvođačem”, tvrde iz HŽ Infrastrukture.

Na pitanje hoće li HŽ Infrastruktura podmiriti sve troškove Strabagu zbog kašnjenja s isporukom građevinskih dozvola, odgovaraju kako će sukladno odredbama ugovora podmiriti “sve opravdane troškove koji će tvrtki Strabag nastati zbog određenih kašnjenja s ishođenjem građevinskih dozvola kao i produljiti rokove za dovršetak radova, sve u skladu s preuzetim ugovornim obvezama i utvrđenim ugovornim postupcima”.

Ipak, na pitanje što će biti ako Strabag idućeg utorka odluči raskinuti ugovor s HŽ Infrastrukturom nismo dobili odgovor.

IZVOR

Poštovani,
stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 1/2023) ispunili su se uvjeti za otvaranje kolektivnih pregovora oko članaka KU koji definiraju neoporezive dodatke na plaći. Reprezentativni sindikati u HŽ Infrastrukturi d.o.o. su pokrenuli proces kolektivnih pregovora za sklapanje I. Aneksa KU HŽI. U skladu s odredbama članka 181. a KU poslodavac je inicirao otvaranje pregovora oko načina obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla (članak 181.a), obzirom da je trošak spomenute naknade značajno
povećan u odnosu na prijašnje odredbe propisane u članku 181. KU.

Kroz dosadašnji tijek pregovora uvjetno smo se usuglasili oko članaka KU kako slijedi:

• Jednokratni dodatak na plaću – regres (članak 183.) – povećanje s dosadašnjih 199,18 na 300,00 eura
• Božićnica (članak 184.) – povećanje s dosadašnjih 119,45 na 220,00 eura
• Uskrsnica (članak 185.) – povećanje s dosadašnjih 79,63 na 143,00 eura
• Naknada troškova prijevoza na posao i s posla (članak 181. a) – poslodavac je povukao svoj prvotni prijedlog vraćanja prethodnog modela obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla te prihvatio zadržavanje trenutnog modela obračuna naknade prijevoza na posao i s posla.

Kod članka koji definira dodatno nagrađivanje radnika (članak 186.) uvjetno smo se usuglasili s povećanjem naknade sa 55,21 na 82,90 eura mjesečno uz napomenu da poslodavac predlaže primjenu povećanja od 1.siječnja 2024., a sindikati traže primjenu od 1. srpnja 2023. (odmah).

Članci oko kojih je sindikalna strana također inicirala kolektivne pregovore, a koji do sada nisu rezultirali postignutim dogovorom niti približavanjem stavova pregovaračkih odbora su sljedeći:

• Terenski dodatak (članak 182.a) – obrazloženje poslodavca kako je Terenski dodatak ukinut novim KU jer se isti nije primjenjivao te je time postao bespredmetan sindikati nisu prihvatili. Članak kojim je definiran Terenski dodatak sporazumno je isključen iz KU zbog činjenice da duži vremenski period nije bilo radnika na koji se isti odnosio.
Međutim, organizacijskim promjenama u HŽ Infrastrukturi d.o.o. (povratak radnika Poslovnog područja održavanja pruga u HŽ Infrastrukturu d.o.o. ponovo se javlja potreba za radom na terenu, odnosno Terenskim dodatkom.
• Članak 216. a – sindikati traže dodatni rast cijena sata rada u odnosu na onaj predviđen KU i to od 1. srpnja 2023. za sve radnike za 0,60 eura po satu, od 1. siječnja 2024. za sve radnike za 0,60 eura po satu i od 1. siječnja 2025. za sve radnike za 0,60 eura po satu.
• Prilog 2 KU – cijene sata rada za nova radna mjesta utvrđena Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. – 4. izmjene i dopune (Službeni vjesnik br. 5 od 23.3.2023.)

Sindikati su svoje zahtjeve uskladili s trenutnim stanjem vezanim s rastom troškova života te rastom inflacije. Kao ne manje važno ističemo da poslodavac ima sve veći problem sa zapošljavanjem dovoljnog broja radnika upravo zbog niskih cijena sata rada.

Kako je poslodavac više puta istaknuo da u ovoj fazi pregovora nije u mogućnosti pronaći dodatna financijska sredstva potrebna za udovoljavanje svim sindikalnim zahtjevima, sindikati su zatražili sastanak s resornim ministrom s ciljem pokušaja povećanja financijskog okvira za ovaj l. Aneks KU.

Sljedeći sastanak pregovaračkih odbora dogovoren je za utorak, 11. srpnja 2023. do kada očekujemo održavanje sastanka s resornim ministrom.

PRIOPĆENJE (pdf, 166KB)

CEF je financijski instrument EU-a osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice, osim iz postojećih strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Gradnja drugog kolosijeka u duljini od 42 kilometra između Ivanić Grada i Kutine najveći je projekt u Hrvatskoj koji je Komisija odabrala za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), objavila je u četvrtak Europska komisija.

Komisija je u četvrtak objavila da je odabrala 107 projekata prometne infrastrukture koji će primiti više od 6 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu infrastrukturu.

Više od 80 posto sredstava bit će namijenjeno projektima kojima se osigurava učinkovitija, zelenija i pametnija mreža željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Među tim projektima tri su u Hrvatskoj. Najveći iznos od preko 245 milijuna eura namijenjen je gradnji dvokolosiječne pruge od Ivan Grada do Kutine na dionici Dugo Selo-Novska.

Drugi je projekt financiranje završetka izrade idejne projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani, u duljini od 72 kilometra,  na nizinskoj pruzi od Karlovca prema Rijeci. Za to je namijenjeno 4.930,000 eura.

Treći projekt odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju južne obale luke Osijek, za što je namijenjeno nešto ispod milijun i pol eura (1.489,811).

Među 107 odabranih projekata, Hrvatska sudjeluje u nekoliko njih zajedno s drugim članicama.

Najveći među njima, težak preko 71 milijuna eura u kojem sudjeluje 25 država članica, odnosi se na zračni promet, a trebao bi pomoći u smanjenju zagušenosti u zračnim lukama, smanjenju kašnjenja letova, nepotrebnih emisija ugljikova dioksida i buke, pomoći u razvoju koncepta koji bi trebao omogućiti izravnije rute između europskih destinacija što bi znatno skratilo vrijeme letenja i emisiju stakleničkih plinova.

Drugi vrijedan nešto preko 18 milijuna eura u kojem sudjeluje 12 članica, odnosi se na inicijativu razvoja riječne informacijske službe što bi trebalo pridonijeti poboljšanju prekogranične navigacije na pet unutarnjih plovnih puteva, koji su dio europskih prometnih koridora: Rajna-Alpe, Sjeverno More-Sredozemno more, Istočno-zapadno Sredozemlje, Rajna-Dunav i Sjeverno more-Baltik.

Treći projekt, prekogranična suradnja u srednjoj Europi u kojem sudjeluju Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Slovenija, odnosi se suradnju u provedbi direktive o inteligentnom prometnom sustavu radi promicanja pametne mobilnosti.

Projekt bi trebao pridonijeti jačanju učinkovitosti, interoperabilnosti i sigurnosti u cestovnom prometu, a za njega je namijenjeno nešto preko 32 milijuna eura.

Četvrti projekt u kojem uz Hrvatsku sudjeluje još pet država članica odnosi se na poboljašanje  interoperabilnosti i otpornosti zračnog prometa, a za njega je namijenjeno nešto preko 34 milijuna eura.

CEF je financijski instrument EU-a osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice, osim iz postojećih strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Cilj mu je pomoći stvaranju međusobno povezanih mreža širom Europe, koje će biti visokih performansi i ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.

IZVOR