Arhiva za kategoriju Obavijesti

HŽ Infrastruktura do kraja ovog ili početkom idućeg mjeseca raspisat će javnu nabavu za željeznička vozila za posebne namjene, odnosno nabavu strateške mehanizacije, vagona i sitne pružne mehanizacije procijenjene nabavne vrijednosti 61,5 milijuna eura bez PDV-a, a bit će podijeljena u osam grupa

Prema dostupnim podacima, HŽ Infrastruktura posjeduje 108 pružnih vozila, od kojih je 11 strojeva strateške mehanizacije, a prosječna starost željezničkih vozila za posebne namjene lani je bila 36 godina. Iako je to bilo planirano prošle godine, nije rashodovano 12 pružnih vozila jer su potrebna za rad do isporuke novih. A u funkciji će ostati vjerojatno i naredne dvije, odnosno četiri godine, koliko iznose rokovi predviđeni za isporuku u planiranoj nabavi.

Strateška mehanizacija

Od spomenutih 61,5 milijuna eura, na stratešku mehanizaciju otpada 32 milijuna eura, na stratešku mehanizaciju za manipulaciju zastornog materijala 17,35 milijuna eura, na pružno vozilo – TMD četiri milijuna eura, na portalne kranove za izmjenu kolosijeka 1,6 milijuna eura, na stroj za pojedinačnu izmjenu pragova – MRT 3,42 milijuna eura, na deset FACC vagona za prijevoz rasutog tereta 1,3 milijuna eura, na osam vagona prilagođenih za rad kranova 1,36 milijuna eura te na sitnu pružnu mehanizaciju 388 tisuća eura.

Valja dodati to da je HŽ Infrastruktura ove godine od Končar – Električnih vozila nabavila mjerni vlak, odnosnotračničko dizelsko samohodno vozilo namijenjeno za kontrolu, mjerenje i ispitivanje pruga, vrijedno 12,84 milijuna eura i sufinancirano putem zajma Europske banke za obnovu i razvoj.

Sve to dio je Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture za razdoblje do 2030. godine, a on između ostalog uključuje nabavu nove strateške i pružne mehanizacije. Prema podacima iz Poslovnog plana HŽ Infrastrukture 2024. – 2028., vidljivo je da se u željeznička i cestovna vozila te stratešku mehanizaciju planira uložiti 88,7 milijuna eura.

Samo 12 posto preko 100 km/h

U nekoj dugoročnoj perspektivi to bi trebalo poboljšati poražavajuće brojke prijevoza koji u svakoj zemlji EU-a čini kičmu transporta bilo ljudi, bilo roba. A brojke govore da je s obzirom na stanje, odnosno sposobnost pruga u 2023. godini, na svega 12 posto njihove ukupne duljine od 2617 kilometra moguće voziti brzinom većom od 100 km/h, premda je 52 posto ukupne duljine pruge projektirano za brzinu veću od 100 km/h. Uz to, 89,5 posto čine jednokolosiječne pruge, a 10,5 posto, odnosno 275 kilometara, dvokolosiječne pruge, pa je ograničena i propusna i prijevozna sposobnost pojedinih željezničkih pruga.

To je, kako se navodi u Godišnjem izvješću HŽ Infrastrukture za 2023. godinu, rezultat toga što je uobičajeno ili pojačano održavanje pruga moguće na samo 35 posto njihove ukupne duljine, a na preostalih 65 posto, s obzirom na dotrajalost i tehničko-sigurnosno stanje, potrebno je obaviti veće investicijske radove te neke pruge i zatvoriti za promet.

IZVOR

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković boravit će u ponedjeljak, 4. studenoga 2, u Koprivničko – križevačkoj županiji gdje će obići najznačajnije završene radove na najvećemu željezničkom projektu koji se trenutačno provodi u Hrvatskoj, Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.

Obilazak počinje kod vijadukta Carevdar, između Koprivnice i Križevaca, a završava u kolodvoru Lepavina.

HŽ Infrastruktura u promet pušta novih 15 kilometara kolosijeka. Dionica je ukupno duga 42,6 kilometara, a do sada je u promet pušteno 20 kilometara novoizgrađenoga kolosijeka.

Značaj ovog projekta je velik jer se nalazi na hrvatskome dijelu Mediteranskoga koridora, odnosno koridora RH2 koji povezuje luku Rijeka, preko Zagreba s Mađarskom. U promet će biti pušteni i važni željeznički objekti poput dvaju impresivnih vijadukata, ukupne duljine veće od kilometra, dvaju tunela te novoizgrađenoga kolodvora Lepavina. Projekt je vrijedan oko 350 milijuna eura, a sufinanciran je sredstvima EU-a (Instrument za povezivanje Europe – CEF).

IZVOR

Početkom studenoga za promet se otvaraju dva nova željeznička vijadukta na dionici pruge Križevci – Koprivnica.

To su vijadukti Carevdar dužine 632 metra i Komari od 349 metara. Uz novi željeznički dravski most koji je dug oko 340 metara, to su najzahtjevniji građevinski objekti u sklopu gradnje drugoga kolosijeka i rekonstrukcije postojećeg na pruzi Dugo Selo – Križevci – Koprivnica – mađarska granica.

Čelični most preko Drave već je u cijelosti izgrađen, a trenutačno se finiširaju popratni radovi kako bi najkasnije do kraja godine mogao biti pušten u promet.

Nakon što se obave radovi na novom kolosijeku na jednoj od dionica između Križevaca i Koprivnice, koji će trajati od 26. listopada do 6. studenoga, vlakovi će konačno početi prometovati vijaduktima Carevdar i Komari. To je, u svakom slučaju, dan za povijest.

Kompletni radovi na pruzi između Dugog Sela i dravskog mosta na granici s Mađarskom, prema najavama iz mjerodavnog ministarstva, trebali bi biti dovršeni najkasnije do kraja 2025. godine.

Vlakovi će nakon toga novom dvokolosiječnom dionicom pruge moći voziti i 160 kilometara na sat, a Koprivnica i Križevci će figurativno postati zagrebačka predgrađa. O teretnom prometu da se ne govori s obzirom da će prugom moći prometovati interoperabilni vlakovi dužine 750 metara.

Turska kompanija Cengiz radove na dionici Križevci – dravski most počela je u siječnju 2021. godine.

IZVOR

Neki bi rekli konačno, a neki sa skepsom poručili ‘već smo to slušali’. Situacija je to uz Sutlu i pitanje revitalizacije pruge. Ipak, oni prvi optimističniji, ovog puta su više u pravu jer je najavljen Javni poziv za izradu projektne studije za definiranje trase, koncepta i financijskog troška ove pogranične pruge. 

Hrvatske željeznice su osigurale 3,5 milijuna eura za ovaj projekt, a danas je u Podčetrtku organiziran sastanak obiju strana na tu tematiku jer postojeća pruga, koja nije u funkciji od 2001. godine, prolazi više puta iz države u državu, ali i iz katastra u katastra. 

Da se radi o ozbiljnoj temi i pristupu, potvrđuje prisustvo sastanku s hrvatske strane, svih, od lokalne do državne razine te kolega im iz Slovenije. Tako su sudjelovali načelnik Kumrovca Robert Šplajt, predstavnici HŽ Infrastrukture Hrvoje Ivanković i Mirko Franović, župan Željko Kolar i pročelnica Sanja Mihovilić, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture državni tajnik Žarko Tušek, načelnik sektora Josip Lovrić, iz Ministarstva vanjskih poslova RH Ines Troha i opunomoćena ministrica iz Veleposlanstva RH u Ljubljani Alenka Hudek te župan Peter Misja, predstavnici SŽ, predstavnik Ministarstva za infrastrukturno RS Igor Prinčić. 

Kredit EIB-a

Direktor HŽ Infrastrukture Ivan Kršić uvodno je istaknuo kako će do kraja mjeseca izaći natječaj za modernizaciju pruge Savski Marof – Kumrovec – Imeno iza čega će se pristupiti izradi idejnoj i glavnog projekta. 

– Zaključili smo kako ju nije moguće obnoviti već je potrebna kompletna rekonstrukcija te projekt obuhvaća jedan kolosijek. Osigurana su sredstva za izradu studijske projektne dokumentacije iz kredita EIB-a oko 3,5 milijuna eura. Nakon što se odabere optimalna varijanta radit će se procijene koliko bi rekonstrukcija pruge koštala – kazao je direktor Kršić naglasivši kako je samo potrebno  dopuštenje Republike Slovenije za rad na njihovom području. 

Državni tajnik Žarko Tušek pohvalio je inicijativu, ali i skrenuo pažnju na kompliciranost cijelog zahvata. 

– To je inicijativa koja je živa i traje neko vrijeme te je došla su situaciju da krećemo s prvim aktivnostima, a to je osiguranje novčanih sredstava kroz zajam. Pruga je dio naših strateških prioriteta i kataloga ključnih projekata definiranih kroz EIB-ob zajam. Postoje izazovi, prije svega izazovi granice, međudržavni izazovi koje treba iskomunicirati prije fizičkih radova – poručio je Tušek. 

Kumrovečki načelnik Robert Šplajt apostrofirao je značaj same pruge u širem kontekstu i koliko ona znači za samu demografsku sliku. 

– Svi smo bili vezani za prugu, rad i školovanje u Zagrebu. Ne gledamo to samo iz socijalnog već i gospodarskog aspekta jer nam nisu došle neke veće firme i gospodarstva. Danas smo imali konstruktivan razgovor, čuli smo rješenje ovog problema i nadamo se da ćemo svi kroz nekoliko godina imati međudržavnu alternativu zidanom mostu i najbližu vezu prema Sloveniji, Austriji i zapadnom svijetu – kazao je načelnik Šplajt dodavši kako se konačno pomaknulo s mrtve točke, izrazivši pritom nadu da neće sve ostati samo na papiru. 

Domaćin sastanaka župan Podčetrtka Peter Misja istaknu je kako ova borba traje već 24 godine. 

– Svi krajevi koji su prometno povezani rastu. Sve u svemu, danas smo čuli da postoji problem granice, mi ćemo probati komunicirati i dogovoriti sastanke, iako ulaskom u Schengen to ne bi trebao biti problem. Na ovom konkretnom primjeru jedino bitno je da dođe do obnove pruge za što ćemo se boriti te bi 2030. godine bi ovuda trebao prolaziti vlak – poručio je Misija naglasivši kako taj vlak otvara put ka milijunskom gradu, Zagrebu. 

Optimizam i skepsa

Župan Bistrice ob Sotli Franjo Debelak istaknuo je kako se ne može napraviti pruga samo po jednoj strani jer kako kaže ni granica, ni katastar ne smije se dovesti u pitanje s njom kao takvom. 

– Najjednostavnije je obnoviti postojeću prugi i to je za nas vitalno pitanje s kojim se bavim već u četvrtom mandatu. Svi mi u ovom okruženju znamo zajedno raditi pa je nama vršiti pritisak s lokalne razine na državnu kako bi se ovaj problem riješio. Potrebna je alternativa Zidanom Mostu jer, nažalost, nesreće se uvijek događaju. Jedino što zahtijevamo je biti uključeni u projektnu dokumentaciju budući da na ovih par kilometra ima više prijelaza – kazao je župan Debelak koji je svjestan kako se izbori u Hrvatskoj bliže pa nema isti optimizam kao što je to imao prije 10 godina pa je u šali dodao kako bi izbori trebali biti u isto vrijeme kako bi se predizborna obećanja ostvarila. 

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar danas je predložio da HŽ infrastruktura uspostavi kontakt s partnerima u Sloveniji, da resorno ministarstvo započne razgovore s partnerima iz Slovenije te da Ministarstvo vanjskih poslova započne rješavanje problematike neuspostavljene kopnene i morske granice po uzoru na pozitivan primjer iz Huma na Sutli. 

– Uz volju i želju to je moguće riješiti ugovorom no ako se bude vršio pritisak s obje strane za rješavanja kopnenih granica onda ćemo biti u problemu. Nadam se da do toga neće doći s obzirom na dobre odnose uz granicu s kolegama županima. Hrvatska i Slovenija su prijateljske zemlje. Od početka treba govoriti o pruzi koja nije samo do Klanjca, a nije produžena do Kumrovca, Zagorskih sela, Imeno nismo napravili ništa – zaključio je Kolar, dodavši kako rok do 2030. godine je izvediv za imati vlak na pruzi.

IZVOR

Zbog saniranja mjesta nedavne nesreće na ulazu u karlovački kolodvor, pruga od Zagreba do Rijeke bit će prema procijeni zatvorena oko tjedan dana pa će putnike umjesto vlakova prevoziti autobusi dok će teretni prijevoz ići preko Slovenije.

U HŽ Infrastrukturi se doznaje da je pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka zatvorena za promet vlakova između kolodvora Karlovac i Mrzlo Polje do daljnjega, a procjenjuje se do srijede 16. listopada.

Kako bi se rasteretila luka Rijeka te uzimajući u obzir izniman gospodarski značaj teretnog željezničkog prijevoza na toj dionici, uspostavljen je alternativni prijevozni put preko Slovenije i graničnog prijelaza Ilirska Bistrica  – Šapjane, dok se mjesto događaja i željeznička infrastruktura ne saniraju, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Putnike će između zagrebačkog Glavnog kolodvora i Duge Rese, Ogulina i Splita u oba smjera umjesto vlakova prevoziti autobusi pri čemu su moguća kašnjenja zbog čega se iz HŽ Infrastrukture ispričavaju putnicima.

U HŽ Infrastrukturi kažu da će ovisno o stanju na terenu i dinamici sanacije informirati javnost o terminu ponovnog uspostavljanja prometa.

Pet vagona cisterni teretnog vlaka iskočilo je u srijedu kasno navečer iz tračnica na ulazu u željeznički kolodvor Karlovac

Ozlijeđenih osoba nije bilo, kao ni istjecanja sadržaja iz vagona. Oštećena su tri i pol kilometra pruge, mosna građa i dvije skretnice. Riječ je o teretnom vlaku prijevoznika ENNA Transport.

IZVOR