Neki bi rekli konačno, a neki sa skepsom poručili ‘već smo to slušali’. Situacija je to uz Sutlu i pitanje revitalizacije pruge. Ipak, oni prvi optimističniji, ovog puta su više u pravu jer je najavljen Javni poziv za izradu projektne studije za definiranje trase, koncepta i financijskog troška ove pogranične pruge.
Hrvatske željeznice su osigurale 3,5 milijuna eura za ovaj projekt, a danas je u Podčetrtku organiziran sastanak obiju strana na tu tematiku jer postojeća pruga, koja nije u funkciji od 2001. godine, prolazi više puta iz države u državu, ali i iz katastra u katastra.
Da se radi o ozbiljnoj temi i pristupu, potvrđuje prisustvo sastanku s hrvatske strane, svih, od lokalne do državne razine te kolega im iz Slovenije. Tako su sudjelovali načelnik Kumrovca Robert Šplajt, predstavnici HŽ Infrastrukture Hrvoje Ivanković i Mirko Franović, župan Željko Kolar i pročelnica Sanja Mihovilić, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture državni tajnik Žarko Tušek, načelnik sektora Josip Lovrić, iz Ministarstva vanjskih poslova RH Ines Troha i opunomoćena ministrica iz Veleposlanstva RH u Ljubljani Alenka Hudek te župan Peter Misja, predstavnici SŽ, predstavnik Ministarstva za infrastrukturno RS Igor Prinčić.
Kredit EIB-a
Direktor HŽ Infrastrukture Ivan Kršić uvodno je istaknuo kako će do kraja mjeseca izaći natječaj za modernizaciju pruge Savski Marof – Kumrovec – Imeno iza čega će se pristupiti izradi idejnoj i glavnog projekta.
– Zaključili smo kako ju nije moguće obnoviti već je potrebna kompletna rekonstrukcija te projekt obuhvaća jedan kolosijek. Osigurana su sredstva za izradu studijske projektne dokumentacije iz kredita EIB-a oko 3,5 milijuna eura. Nakon što se odabere optimalna varijanta radit će se procijene koliko bi rekonstrukcija pruge koštala – kazao je direktor Kršić naglasivši kako je samo potrebno dopuštenje Republike Slovenije za rad na njihovom području.
Državni tajnik Žarko Tušek pohvalio je inicijativu, ali i skrenuo pažnju na kompliciranost cijelog zahvata.
– To je inicijativa koja je živa i traje neko vrijeme te je došla su situaciju da krećemo s prvim aktivnostima, a to je osiguranje novčanih sredstava kroz zajam. Pruga je dio naših strateških prioriteta i kataloga ključnih projekata definiranih kroz EIB-ob zajam. Postoje izazovi, prije svega izazovi granice, međudržavni izazovi koje treba iskomunicirati prije fizičkih radova – poručio je Tušek.
Kumrovečki načelnik Robert Šplajt apostrofirao je značaj same pruge u širem kontekstu i koliko ona znači za samu demografsku sliku.
– Svi smo bili vezani za prugu, rad i školovanje u Zagrebu. Ne gledamo to samo iz socijalnog već i gospodarskog aspekta jer nam nisu došle neke veće firme i gospodarstva. Danas smo imali konstruktivan razgovor, čuli smo rješenje ovog problema i nadamo se da ćemo svi kroz nekoliko godina imati međudržavnu alternativu zidanom mostu i najbližu vezu prema Sloveniji, Austriji i zapadnom svijetu – kazao je načelnik Šplajt dodavši kako se konačno pomaknulo s mrtve točke, izrazivši pritom nadu da neće sve ostati samo na papiru.
Domaćin sastanaka župan Podčetrtka Peter Misja istaknu je kako ova borba traje već 24 godine.
– Svi krajevi koji su prometno povezani rastu. Sve u svemu, danas smo čuli da postoji problem granice, mi ćemo probati komunicirati i dogovoriti sastanke, iako ulaskom u Schengen to ne bi trebao biti problem. Na ovom konkretnom primjeru jedino bitno je da dođe do obnove pruge za što ćemo se boriti te bi 2030. godine bi ovuda trebao prolaziti vlak – poručio je Misija naglasivši kako taj vlak otvara put ka milijunskom gradu, Zagrebu.
Optimizam i skepsa
Župan Bistrice ob Sotli Franjo Debelak istaknuo je kako se ne može napraviti pruga samo po jednoj strani jer kako kaže ni granica, ni katastar ne smije se dovesti u pitanje s njom kao takvom.
– Najjednostavnije je obnoviti postojeću prugi i to je za nas vitalno pitanje s kojim se bavim već u četvrtom mandatu. Svi mi u ovom okruženju znamo zajedno raditi pa je nama vršiti pritisak s lokalne razine na državnu kako bi se ovaj problem riješio. Potrebna je alternativa Zidanom Mostu jer, nažalost, nesreće se uvijek događaju. Jedino što zahtijevamo je biti uključeni u projektnu dokumentaciju budući da na ovih par kilometra ima više prijelaza – kazao je župan Debelak koji je svjestan kako se izbori u Hrvatskoj bliže pa nema isti optimizam kao što je to imao prije 10 godina pa je u šali dodao kako bi izbori trebali biti u isto vrijeme kako bi se predizborna obećanja ostvarila.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar danas je predložio da HŽ infrastruktura uspostavi kontakt s partnerima u Sloveniji, da resorno ministarstvo započne razgovore s partnerima iz Slovenije te da Ministarstvo vanjskih poslova započne rješavanje problematike neuspostavljene kopnene i morske granice po uzoru na pozitivan primjer iz Huma na Sutli.
– Uz volju i želju to je moguće riješiti ugovorom no ako se bude vršio pritisak s obje strane za rješavanja kopnenih granica onda ćemo biti u problemu. Nadam se da do toga neće doći s obzirom na dobre odnose uz granicu s kolegama županima. Hrvatska i Slovenija su prijateljske zemlje. Od početka treba govoriti o pruzi koja nije samo do Klanjca, a nije produžena do Kumrovca, Zagorskih sela, Imeno nismo napravili ništa – zaključio je Kolar, dodavši kako rok do 2030. godine je izvediv za imati vlak na pruzi.
