Arhiva za kategoriju Obavijesti

Krajem godine obično se svode računice o svemu učinjenom tijekom iste. Postavljamo pitanja kakva nam je godina bila, dali se ispunilo očekivano i dali su se otvorile nove mogućnosti, koje će donijeti nove prilike za daljnji razvoj u nastupajućoj godini.

No na žalost, mi se ne možemo uvjeriti da nam je stvarnost dobra, ali bojimo se da ni budućnost neće biti blistava i ona nam je zamagljena i tmurna.

Danas su česti alibiji za neučinjeno, ili nešto loše učinjeno, globalna ekonomska kriza, loše prilike u okruženju, no sve to se lako demantira kada se dublje sagledaju konkretni potezi koje vidimo u praksi.

Osim što smo se cijele protekle godine naslušali medijskih hvalospjeva o poslovnim potezima i uspjesima, investicijskom bumu , rezultatima restrukturiranja, kraj godine obilježilo je kašnjenje sa isplatom plaće radnicima, i to je bilo popraćeno sa vrlo šturim objašnjenjem o uzroku istog.

Restrukturiranje HŽ Infrastrukture provodi se od samog početka bez uključivanja socijalnih partnera, i to je temeljni razlog što ne možemo prihvatiti način na koji se taj proces provodi, a jedini cilj tog procesa je isključivo u smanjenju broja zaposlenih.

Proces se u mnogo puta do sada svodio samo na pokušaj rješavanja prošlih dugova, smanjenje troškova, ali samo smanjenjem broja zaposlenika u svrhu poboljšanja poslovnih rezultata.

Restrukturiranje nema za cilj samo otpuštanje radnika ili smanjenje broja radnika nego ima za cilj cjelovitog preoblikovanje poduzeća na temelju osmišljenih i definiranih poslovnih i organizacijskih procesa.

Svođenje organizacijske terapije samo na otpuštanje ili smanjenje zaposlenika, predstavlja potpuni promašaj.

Započelo je neshvatljivom odlukom uprave o izdvajanju temeljne djelatnosti građenja i održavanja pruga , a završiti će vjerovatno u ishitrenoj privatizacji društva u koje smo tu djelatnost prenijeli.

Ponoviti ćemo , upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanoga odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehničko-tehnološkoga jedinstva i interoperabilnosti. To se može realizirati jedino postizanjem zahtjevne razine učinkovitosti pruga. Tehnička specifikacija za interoperabilnost su strukturni ili funkcionalni podsustavi s ciljem ispunjavanja osnovnih zahtjeva za postizanjem jedinstvenog tehničko-tehnološkoga funkcioniranja svih podsustava.

Smatramo se obveznim zato da na svojim stranicama javno govorimo i više puta, o našim neslaganjima sa načinom upravljanja željezničkom infrastrukturom , posebice s obzirom na predložene modele organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta . Izdvajanje organizacijskog dijela održavanja i građenja pruga iz društva koje se u budućnosti misli i privatizirati svakako neće osigurati u konačnici isplativost i veću produktivnost , jer će dovesti do rascjepkanosti tehničko tehnološkoga procesa i gubitka osnovne funkcije razvoja željezničke infrastrukture.

Ne vidimo utemeljenost u poslovnoj logici uprave da je ekonomski opravdano izdvojiti poslove održavanja i građenja , da bi onda te iste poslove po višoj cijeni ugovarali , kako je to bila uobičajena praksa dosadašnjeg poslovanja , sa ovisnim društvima.

U željezničkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz željezničkog prijevoznika i odgovara , organizacijski loše postavljena funkcionalna struktura održavanja infrastrukture može imati dalekosežne posljedice.

Projekti o kojima se Uprava voli hvaliti, započeti su u nekim drugim vremenima,sada su potrebni novi ,koji su već trebali biti pripremljeni i za njih raspisani natječaji, kako bismo na temelju istih mogli pravovremeno povući što više sredstava iz strukturnih fondova koji su nam na raspolaganju. No bojimo se da smo za to nepripremljeni i da će se propustiti prilika za ekonomski razvoj . A za to će isto netko trebati odgovarati.

Zabrinuti smo što do danas nije donesena i Strategija prometnog razvitka, za što je, po nama, odgovornost na strani ministarstva.

Kraj godine donio je još jednu novu organizaciju društva , sa dodatnim smanjenjem broja zaposlenih. Novost u istoj je to što su organizacijski spojene regije održavanja i prometa.

Kakve će nam i dali će nam pomake donijeti vrijeme će pokazati.

Nama je glavni cilj na kojem inzistiramo i koji tražimo od Uprave i za što tražimo njihovu odgovornost , postizanje i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti radnika HŽ Infrastrukture. A za to je potrebna sigurno drugačija metodologija upravljanja i više upravljačkih znanja.

Sindikat infrastrukture HŽ-a

Održivost mirovinskog sustava, ali i produženje životne dobi stanovništva te potreba da se na tržištu rada aktiviraju osobe starije životne dobi, bili su argumenti resornog ministarstva rada za dizanje dobne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina i to od 2031. godine. Od iduće do 2030. godine zadržali bi se isti dobni uvjeti za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine, a počev od siječnja 2031. postupno bi se povećavala dob za stjecanje prava na mirovinu po tri mjeseca svake godine, do 2037. godine.

Od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu stjecalo bi se sa 67 godina života. Zakon uvodi institut prijevremene starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, one koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života. Oni će od 1. siječnja 2014. odlaziti u mirovinu ali bez penalizacije. Bez penalizacije će u prijevremenu mirovinu moći i osobe koje nakon stečaja tvrtke završe na zavodu ta zapošljavanje i ne uspiju se zaposliti u roku od dvije godine, naravno, ako imaju uvjete.

Sustav socijalne skrbi uskoro bi trebao biti pravedniji i s više reda budući da je Hrvatski sabor donio Zakon o socijalnoj skrbi koji bi to trebao zajamčiti. Zakon donosi niz novina, među njima i institut zajamčene minimalne naknade koja objedinjuje četiri dosadašnje naknade i limitirana je na 2900 kuna. Visinu osnovice za utvrđivanje naknade Vlada će utvrđivati uredbom prema raspoloživim sredstvima, po sadašnjim izračunima to je 800 kuna, dosad je bilo 500, objašnjavala je zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš. Jednostavnijem postupku priznavanja socijalnih prava i manjem administriranju trebala bi pomoći informatizacija sustava socijalne skrbi i njegovo umrežavanje s drugim sustavima.

Izvor: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/News.aspx?id=17268

Sa vrlo šturim priopćenjem obratio se predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. radnicima društva , da će doći do kašnjenja u isplati plaće za mjesec studeni 2013.godine.

Ono što zabrinjava je činjenica da se ne zna niti datum isplate .

Do jučer smo u medijima slušali i čitali hvalospjeve o dobrom stanju u društvu, o velikom bumu u investicijama, dobrim poslovnim uspjesima .

Postavljamo pitanje, koji su onda pravi razlozi kašnjenja plaće?

Informacija o kašnjenju plaća za mjesec studeni 2013. godine

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je danas da se plan restrukturiranja HŽ Infrastrukture provodi vrlo dobro i da radnici u jednoj od tvrtki – Pružne građevine – koja ide u privatizaciju, mogu biti sigurni, da su uprave otvorene prema konstruktivnim prijedlozima sindikata, ali da se mora znati granica kad prelaze u “grubo miješanje u poslovne odluke”.

“Radnici mogu biti sigurni jer isti model koji smo primjenili u Zagrebačkoj zračnoj luci, gdje se određeni broj godina garantira njihov radni odnos, bit će primjenjen i u tvrtki Pružne građevine. To je sastavni dio kompletnog paketa restrukturiranja HŽ Infrastrukture, za koji očekujemo da ćemo dobiti dodatnu potporu Svjetske banke, kao što ćemo ovaj ponedjeljak potpisati ugovor sa EBRD-om”, kazao je ministar Hajdaš Dončić u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija.

Tako je odgovorio na sindikalni prosvjed od 12. prosinca kad je tristotinjak članova Sindikata hrvatskih željezničara prosvjedovalo na Markovu trgu zbog izostanka socijalnog dijaloga o prodaji društva Pružne građevine i nezadovoljstva stanjem u društvima HŽ-a.

Kazao je kako razumije nezadovoljstvo radnika kad dio ostaje bez posla i kad se režu neka stečena prava, ali i dodao da je to jedino rješenje jer se inače može dogoditi kolaps sustava u HŽ infrastrukturi, “što nećemo dozvoliti”.

“Čudno je i neodgovorno što je do sada sustav HŽ-a zapošljavao oko 18.000 ljudi i služio je za zbrinjavanje socijalnih viškova na tržištu rada. No, tako dalje ne ide”, dodao je navodeći kako su uprave HŽ Infrastrukture uvijek otvorene prema kostruktivnim prijedlozima sindikata. “No”, kaže, “moramo znati gdje je granica i što je poslovna odluka uprave, a što je grubo miješanje u poslovne odluke”.

Naglasio je da Upravu HŽ Infrastrukture ima potpuno povjerenje jer, u zadanim okolnostima, dobro radi svoj posao pa je, kako tvrdi, pomak u zadnje dvije godine veći nego od 1990.

Ocijenio je i kako su Pružne građevine dobar primjer privatizacije jer se privatizira tvrtka koja je dobra i može se za nju dobiti veća cijena te dodao da na natječaj mogu javiti i domaće tvrtke, ali moraju biti spremna na međunarodnu tržišnu utakmicu.

Kad je riječ o HŽ Putničkom prijevozu, izrazio je uvjerenje da će slijedećeg tjedna “konačno potpisati” ugovor s poslovnom bankom i “napuniti ‘navoze’ Končara i Gredelja” za izgradnju 32+12 novih vlakova što će, kaže, biti direktan input industrijskoj proizvodnji u 2014. od milijardu kuna, što pokazuje da i hrvatska poduzeća mogu biti konkurentna.

Najavio je da će slijedeće godine ponoviti natječaj za Croatia airlines napominjući da su ostvarili dobre kontakte s dalekoistočnim kompanijama koje je, međutim, “teško nagovoriti” da se jave na javni natječaj jer žele direktnu pogodbu. “No, optimist sam i mislim da ćemo probiti i tu barijeru”, dodao je naglasivši kako ga za opstanak CA “uopće nije strah” jer provodi plan restrukturiranja.

Na upit što je s produženjem natječaja za koncesije autocesta rekao je da je tu pak drugačiji razlog produženja od mjesec dana, jer zbog velike zainteresiranosti i promjena zakona, moraju odgovarati na svako pitanje bilo kojeg sudionika. Izrazio je uvjerenje da će u ponedjeljak, kad istječe natječaj, na stolu imati nekoliko ponuda.

Upitan bi li svojom imovinom jamčio da su radnici Zračne luke Zagreb zaštićeni odgovorio je da bi.

“U prvih pet godina – da, što nalaže i koncesijski ugovor. Za to garantiram i čašću i imovinom”, dodao je napominjući da Zračna luka Zagreb cijelo vrijeme trajanja koncesije aktivna i u slučaju bilo kakvog ‘defaulta’ radnici se automatski vraćaju kod starog poslodavca.

Na pitanje kako ocjenjuje polovicu mandata u svom Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture odgovorio je: “Kako koji dan”. “Kad imamo dobar posao i završimo projekt koncesije Zračne luke Zagreb s 220 milijuna eura stranih ulaganja sretan sam, a drugi dan me nešto baci u depresiju. Imam vrlo slojevit i složen resor”, zaključio je Hajdaš-Dončić.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hajdas-doncic-nema-mijesanja-u-poslovne-odluke-uprave-pruznih-graevina-259161#