Krajem godine obično se svode računice o svemu učinjenom tijekom iste. Postavljamo pitanja kakva nam je godina bila, dali se ispunilo očekivano i dali su se otvorile nove mogućnosti, koje će donijeti nove prilike za daljnji razvoj u nastupajućoj godini.

No na žalost, mi se ne možemo uvjeriti da nam je stvarnost dobra, ali bojimo se da ni budućnost neće biti blistava i ona nam je zamagljena i tmurna.

Danas su česti alibiji za neučinjeno, ili nešto loše učinjeno, globalna ekonomska kriza, loše prilike u okruženju, no sve to se lako demantira kada se dublje sagledaju konkretni potezi koje vidimo u praksi.

Osim što smo se cijele protekle godine naslušali medijskih hvalospjeva o poslovnim potezima i uspjesima, investicijskom bumu , rezultatima restrukturiranja, kraj godine obilježilo je kašnjenje sa isplatom plaće radnicima, i to je bilo popraćeno sa vrlo šturim objašnjenjem o uzroku istog.

Restrukturiranje HŽ Infrastrukture provodi se od samog početka bez uključivanja socijalnih partnera, i to je temeljni razlog što ne možemo prihvatiti način na koji se taj proces provodi, a jedini cilj tog procesa je isključivo u smanjenju broja zaposlenih.

Proces se u mnogo puta do sada svodio samo na pokušaj rješavanja prošlih dugova, smanjenje troškova, ali samo smanjenjem broja zaposlenika u svrhu poboljšanja poslovnih rezultata.

Restrukturiranje nema za cilj samo otpuštanje radnika ili smanjenje broja radnika nego ima za cilj cjelovitog preoblikovanje poduzeća na temelju osmišljenih i definiranih poslovnih i organizacijskih procesa.

Svođenje organizacijske terapije samo na otpuštanje ili smanjenje zaposlenika, predstavlja potpuni promašaj.

Započelo je neshvatljivom odlukom uprave o izdvajanju temeljne djelatnosti građenja i održavanja pruga , a završiti će vjerovatno u ishitrenoj privatizacji društva u koje smo tu djelatnost prenijeli.

Ponoviti ćemo , upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanoga odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehničko-tehnološkoga jedinstva i interoperabilnosti. To se može realizirati jedino postizanjem zahtjevne razine učinkovitosti pruga. Tehnička specifikacija za interoperabilnost su strukturni ili funkcionalni podsustavi s ciljem ispunjavanja osnovnih zahtjeva za postizanjem jedinstvenog tehničko-tehnološkoga funkcioniranja svih podsustava.

Smatramo se obveznim zato da na svojim stranicama javno govorimo i više puta, o našim neslaganjima sa načinom upravljanja željezničkom infrastrukturom , posebice s obzirom na predložene modele organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta . Izdvajanje organizacijskog dijela održavanja i građenja pruga iz društva koje se u budućnosti misli i privatizirati svakako neće osigurati u konačnici isplativost i veću produktivnost , jer će dovesti do rascjepkanosti tehničko tehnološkoga procesa i gubitka osnovne funkcije razvoja željezničke infrastrukture.

Ne vidimo utemeljenost u poslovnoj logici uprave da je ekonomski opravdano izdvojiti poslove održavanja i građenja , da bi onda te iste poslove po višoj cijeni ugovarali , kako je to bila uobičajena praksa dosadašnjeg poslovanja , sa ovisnim društvima.

U željezničkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz željezničkog prijevoznika i odgovara , organizacijski loše postavljena funkcionalna struktura održavanja infrastrukture može imati dalekosežne posljedice.

Projekti o kojima se Uprava voli hvaliti, započeti su u nekim drugim vremenima,sada su potrebni novi ,koji su već trebali biti pripremljeni i za njih raspisani natječaji, kako bismo na temelju istih mogli pravovremeno povući što više sredstava iz strukturnih fondova koji su nam na raspolaganju. No bojimo se da smo za to nepripremljeni i da će se propustiti prilika za ekonomski razvoj . A za to će isto netko trebati odgovarati.

Zabrinuti smo što do danas nije donesena i Strategija prometnog razvitka, za što je, po nama, odgovornost na strani ministarstva.

Kraj godine donio je još jednu novu organizaciju društva , sa dodatnim smanjenjem broja zaposlenih. Novost u istoj je to što su organizacijski spojene regije održavanja i prometa.

Kakve će nam i dali će nam pomake donijeti vrijeme će pokazati.

Nama je glavni cilj na kojem inzistiramo i koji tražimo od Uprave i za što tražimo njihovu odgovornost , postizanje i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti radnika HŽ Infrastrukture. A za to je potrebna sigurno drugačija metodologija upravljanja i više upravljačkih znanja.

Sindikat infrastrukture HŽ-a