Arhiva za kategoriju Obavijesti

Prvosvibanjski proglas (preuzeto sa SSSH.hr)

Toliko je mnogo ljudi u našoj zemlji nesretno!

Stotine je tisuća nezaposlenih s malim izgledima da će naći dostojan posao. Stotine tisuća zaposlenih strahuje od otkaza, od novih udara na plaće, od odlaska u bijednu mirovinu. Stotine je tisuća onih kojima uz manje plaće, a uz veće režije i rate kredita ostaje sve manji dio za življenje i uzdizanje svojih obitelji.

Mladi ljudi napuštaju zemlju. U njihovo obrazovanje svi smo ulagali: oni sami, njihove obitelji i cijelo društvo. Plodove toga ulaganja neće ubirati naša zemlja.

Siromaštvo naših umirovljenika pogađa svako osjećajno ljudsko biće. Njihov život s ostatkom mjesečne mirovine pričinja se kao horor.

Mnogi mali i srednji poduzetnici uslijed poreznih tereta, nenaplaćenih računa za svoju prodanu robu te visoke zaduženosti zatvaraju svoje tvrtke i otpuštaju tisuće zaposlenih.

Agoniji milijuna građana Hrvatske ne vidi se kraj.

Zašto je to tako?

Govore nam, kriva je prošla vlast, pokrala je zemlju, nije uklanjala povlastice, nije znala organizirati državu. I dobrim dijelom su u pravu.

Govore, kriva je svjetska ekonomska kriza. Pohlepa bogatih krugova, osobito banaka i financijskog kapitala poharala je cijeli svijet. I dobrim dijelom su u pravu.

Ali ne govore nam da su mnoge zemlje već izašle iz krize, ne govore nam da za dvije i pol godine oni nisu ispunili svoje predizborne najave i da nisu uspjeli…

Govore nam da su za to krivi svi samo ne oni. Krivi su poduzetnici jer ne investiraju, krivi su Hrvati jer nemaju radne navike, kriv je javni sektor, krivi su sindikati jer se opiru reformama, krivi su ekonomisti jer su prognozirali da neće biti rasta proizvodnje. Krivi su hrvatski građani jer su se previše zadužili, i jer su htjeli živjeti na dug.

Ne vjerujte im!

Nitko od navedenih nije kriv. Poslodavci ne investiraju jer nemaju kome prodati budući da ljudi nemaju novaca da bi kupovali nove proizvode. Hrvati su izvrsni radnici svugdje tamo gdje ih dobro organiziraju. Za slabosti javnog sektora nisu krivi radnici koji tamo rade već vlast koja im posao organizira.

Sindikati se ne opiru reformama već neznanju, tragično neuspješnoj ekonomskoj politici i isto takvoj vlasti.

Dio ekonomista radi, piše i govori u korist najimućnijih u zemlji i nemojte im vjerovati. Međutim, drugi dio časno upozorava na nizbrdicu kojom se sve to kotrlja.

Svi građani koji su uzeli kredite nisu ništa više krivi od onih koji su im šakom i kapom kredite nudili. Ljudi uzimaju kredite da bi svojoj djeci omogućili stan i dostojan život. To je plemenitija pobuda od pobude onih koji su im iz pohlepe te kredite nudili.

Tko je zapravo kriv?

Upravo oni koji su kredite građanima i državama nudili, upravo su oni europsko gospodarstvo doveli u sadašnje stanje, i upravo oni danas onemogućuju našoj i mnogim drugim zemljama izlazak iz krize. Svjetski kreditori brinu samo o tome da se krediti vraćaju. U njihovoj su službi MMF, Svjetska banka, Europska komisija, rejting agencije, veliki dio medija, kao i vlade pojedinih zemalja, uključujući i našu.

S ovako visokim dugovima građana, poduzetnika i same države nemoguće je pokrenuti gospodarski rast i investicije. Zato je stanje beznadno. Sve se podređuje vraćanju kredita pa i vrsta ekonomske politike koja traži štednju od običnih ljudi, ali ne i od najbogatijih.

U ciljeve politike stavlja se smanjenje deficita i javnog duga umjesto rast proizvodnje i novo zapošljavanje. Pet godina krize pokazalo je da briga o deficitu u svim zemljama dovodi do smanjenja proizvodnje, povećava nezaposlenost i dug zemlje.

Za stanje u Hrvatskoj kriva je isključivo ova Vlada jer vodi politiku koju sama ne oblikuje, koju ne raspravlja u vlastitoj zemlji i koja odgovara stranim središtima moći i domaćim imućnim ljudima, ali ne i onima koji su je izabrali.

Podredila se njemačkom diktatu koji se provodi kroz institucije europske unije. Njemačka time štiti svoje financijske krugove i svoje interese, uslijed čega gura cijelu Europu u stagnaciju.

Čije interese štiti hrvatska Vlada? Svoga naroda očito ne.

Što je izlaz?

U zemlji ima onih koji mogu i znaju voditi ekonomsku i socijalnu politiku u interesu naroda. To nisu niti oni prošli niti ovi sadašnji.

Trebaju nam oni koji će pokrenuti proizvodnju i iz novostvorenog bogatstva omogućiti lakše vraćanje dugova građana, poduzetnika i same države i tek tako doista smanjiti dug i deficit.

Trebaju nam oni koji su u stanju zemlju preokrenuti za 2 godine, a ne oni koji svoju nemoć opravdavaju tvrdnjom kako im za izlazak iz krize treba 10 godina.

Moguće je da će i ova politika koju primjenjuje marionetska hrvatska Vlada dati rezultate u nekom dugom roku. Moguće za 10 ili 15 godina, ali to znači izgubiti generaciju mladih ljudi, daljnje desetljetno mrcvarenje građana, smanjivanje standarda radnika i produljeni očaj starijih.

Trebaju nam oni koji će u svrhu brzog izlaska iz krize moći povezati sve i svakoga u zemlji, koji će voditi dijalog umjesto prepirki sa svima, koji su skromni i poštuju svakoga pa i svoga suparnika.

Trebaju nam zreli i odgovorni ljudi na čelu države, koji se neće podrediti stranim moćnicima i uskom krugu imućnih na štetu opstanka vlastitog naroda.

I zato tražimo nove izbore i novu politiku. U zadnjih nekoliko pokušaja nismo dobro izabrali. Bacili smo svoj glas. Ali moramo pokušati ponovno. Politika nam je ovo priredila i nema drugog načina nego novom i drukčijom politikom to radikalno promijeniti. Zato prijevremeni izbori.

U Hrvatskoj, 01.05. 2014.

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI
SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE
MATICA HRVATSKIH SINDIKATA
UDRUGA RADNIČKIH SINDIKATA HRVATSKE

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/nacionalne-aktivnosti-72/prvosvibanjski-proglas-1119

No Comments

17.04.2014. – Slijedi završni krug pregovora o ZOR-u (preuzeto s IUS-INFO)

ZAGREB, 16. travnja 2014.(Hina), Sindikalni predstavnici iznijeli su primjedbe na prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR), u idućem krugu to će učiniti poslodavci, a nakon toga trebali bi dobiti čistopis zakonskog teksta koji će biti ključ pregovora, izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nakon sastanka u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Očekuje nas završni krug pregovora, nakon čega će se vidjeti do koje mjere je Ministarstvo rada, kao predlagatelj zakona, prihvatilo primjedbe sindikata i poslodavaca, rekao je Sever novinarima. Tada će se otvoriti i ona sporna pitanja koja su se u pojedinim trenucima činila zatvorenim – organizacija i preraspodjela radnog vremena, otkazi kod malih poslodavaca, zapošljavanje preko agencija… Sever je simptomatičnim ocijenio jučerašnji razgovor poslodavaca s premijerom Milanovićem koji je prošao u poprilično pomirljivim tonovima unatoč najavama povećanja pristojbi za teleoperatere.

Izrazio je bojazan da je Vlada na neki način “prodala radnička prava” poslodavcima, a zauzvrat će “dobiti neke novce”. Odgovarajući na novinarski upit o tome da je Milanović, prema pisanju jednog dnevnog lista, izjavio kako su mu sindikati najveći problem, Sever je rekao kako to ne čudi jer je “Vlada zaboravila da je socijaldemokratska”. Predsjednika Vlade najviše žuljaju sindikati jer mu vrlo otvoreno i jasno prigovaraju zbog potpuno pogrešne i loše ekonomske politike koja zemlju gura u još veću krizu. Sindikati mu i dalje neće ići niz dlaku jer Vlada “apsolutno nije zadovoljila i mora otići”, poručio je Sever.

Upitan kada će pregovori biti završeni, Sever je najavio i nakon 1. svibnja još dva do tri sastanka, jer ni sindikatima ne paše da se pregovori vuku unedogled. Traje i kampanja za europarlament i mi ćemo imati što za reći ne bude li nam odgovarao prijedlog ZOR-a, najavio je Sever. Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim tijekom pregovora jer očekuje da će rezultirati kvalitetnijim, poštenijim i boljim prijedlogom zakona. Ocijenio je da su sada puno bliže prihvatljivijem prijedlogu ZOR-a nego nakon prvog saborskog čitanja.

Izvor: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/News.aspx?id=18202

No Comments

11.04.2014. – Da li će nova strategija prometnog razvitka RH biti uzaludan pokušaj “zalutalih” da strateški reguliraju prometni razvitak RH?

Odgovor ćemo saznati kada resorno ministarstvo ovih dana u javnu raspravu uputi strateški dokument o prometnom razvitku države. Slušajući ovih dana izjave resornog ministra čini nam se da se nemamo baš previše dobrom nadati, jer sam ministar izjavljuje:….“mene ne zanima na kojim prugama se obustavlja putnički promet i to ne moram znati…“i „….biti će još takvih odluka….“

Žalosno je kada takve izjave daje odgovorna osoba zadužena za pripremu važnog strateškog dokumenta koji će definirati sustav organizacije prometa i čije ministarstvo priprema važan dokument o strategiji razvitka željezničkog prometa.
Napominjemo da se ovim dokumentom ne stavlja naglasak samo na prometnu infrastrukturu već i na organizaciju prometa i realne potrebe građana.

Europske direktive upravo daju smjernice i upućuju na organizaciju željezničkog prijevoza kao temeljnog oblika prijevoza u zemljama članicama EU. Europa je prepoznala željeznicu kao:

ekološki održivu

ekonomski isplativiju

energetski jeftiniju

Jedan od osnovnih strateških ciljeva glede ukupnoga društvenog i gospodarskog napretka je ravnomjerni razvitak, i to na osnovi realnog razmještaja prirodnih i demografskih resursa, uz posebne državne utjecaje utvrđene političkim konsenzusom u tom pogledu. Ciljevima i strategijom razvitka prometa treba osigurati uvjete za društveno i gospodarsko objedinjavanje Hrvatske u smislu optimaliziranja i ujednačivanja razvojnih tokova k napretku cjeline hrvatskog prostora i svih njegovih dijelova.

Pravci međunarodnih prometnih spona Hrvatske s njenim europskim okruženjem ujedno su, šire promatrano, tranzitne veze na kontinentalnim pravcima komuniciranja Zapad-Istok, odnosno Sjeveroistok-Jugozapad, s tim da je prva veza izričito kopnena, a druga usmjerena na pomorski promet s mogućnostima i pogodnostima za uključivanje hrvatskih riječnih plovnih putova u međunarodne prometne tokove. Kada je riječ o međunarodnim prometnim tokovima na hrvatskom prostoru, posebno treba istaknuti značenje turističkog prometa i razvojno opredjeljenje da se toj grani hrvatskoga gospodarstva osiguraju maksimalno povoljni prometni uvjeti.

Kao ciljno opredjeljenje treba potvrditi da su hrvatska država i hrvatsko gospodarstvo zainteresirani za tranzitni promet, pa prema tomu i za određeno privlačenje tranzitnih prometnih tokova na hrvatski prostor. tranzitu s dodatnim gospodarskim učincima, osobito u hrvatskim riječnim i pomorskim lukama.

Strategijom se mora jasno definirati cilj razvitka željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koji mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje te njezinog djelotvornog uključivanja u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje.

Slijedom toga, a temeljem novog strateškog dokumenta , potrebno je dostići sljedeće ciljeve, za to smatramo isključivo odgovornom Vladu RH i resorno ministarstvo:

– prije svega, na željezničkim prugama od značaja za međunarodni promet, unaprijediti željezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom smislu sa zahtjevima koji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu željezničku mrežu, kako bi se povećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa

– uravnotežiti tehničko-tehnološko stanje željezničkih pruga od značaja za regionalni promet i željezničkih pruga od značaja za lokalni promet te njihove kapacitete uskladiti s realnim potrebama

– povećati ulogu željeznice u prigradskom i gradskom prometu velikih gradova u Republici Hrvatskoj

– izgradnjom, dogradnjom, osuvremenjivanjem i obnovom željezničke infrastrukture stvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoza

– omogućiti odgovarajuću razinu održavanja funkcionalnosti i sigurnosti infrastrukturnih podsustava te pravodobnu obnovu i osuvremenjivanje dotrajalih i zastarjelih pruga i postrojenja

– stvoriti održiv i stabilan sustav financiranja izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.

Nužno je temeljiti strateško planiranje na objektivnoj analizi situacije i konsenzusu socijalnih partnera , te da takvo planiranje služi kao glavni mehanizam za usmjeravanje strateških razvojnih investicija na svim razinama. Strukturni fondovi dodjeljuju se zemljama korisnicama na temelju izrađenih Operativnih programa u kojima su definirana prioritetna područja financiranja. Od presudne je važnosti na svim razinama planirati financiranje projektne dokumentacije kao nužan preduvjet korištenja europskih sredstava.

Neophodno je uspostaviti planiranje ciklusa kratkoročne i dugoročne strategije i stabilne mehanizme financiranja, koji podupiru razvoj i djelotvorno održavanje željezničkog sektora. Željeznica je krvotok gospodarstva, povezuje udaljena mjesta, olakšava protok robe, pristup ljudi zapošljavanju, zdravstvu, obrazovanju, te omogućava europsku povezanost Republike Hrvatske.

Postavljamo pitanje tko će na kraju biti odgovoran , ako sama Strategija kao važan strateški dokument jedne države neće dobro postaviti strateške ciljeve prometnog razvitka, a koji će biti i podloga za definiranje projekata za apliciranje u strukturnim fondovima.

Koliki će onda ceh na kraju zbog loših strategija platiti građani ove države?

No Comments

10.04.2014. – Usvojen konačni prijedlog Zakona o zaštiti na radu

Na današnjoj sjednici Vlada RH usvojila je konačni prijedlog Zakona o zaštiti na radu čiji prikaz s obrazloženjem članaka u nastavku dajemo.

Iz obrazloženja zakona izdvajamo:

Zakon o zaštiti na radu je donesen 28. lipnja 1996. i objavljen u „Narodnim novinama“ broj 59/96 od 17. srpnja 1996., a u primjeni je od 1. siječnja 1997. godine. Nakon toga, Zakon je doživio još sedam izmjena i dopuna („Narodne novine“, broj 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12.), od čega dvije na način da su neke odredbe stavljene izvan snage odnosno prestale važiti sukladno posebnim propisima i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 100/04 i Zakonom o državnom inspektoratu objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 116/08.

Zakon o zaštiti na radu sa svim svojim izmjenama i dopunama predstavlja normativni okvir koji se u primjeni provodio putem svojih pedesetak i više provedbenih propisa, odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi od kojih su neki preuzeti u okviru notifikacije o sukcesiji, a doneseni su četrdesetih, odnosno pedesetih godina prošlog stoljeća. Takvo normativno stanje u tom području prouzročilo je određenu pravnu nesigurnost u provedbi Zakona i njegovih provedbenih propisa.

Osnovni cilj ovoga Zakona je smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, unaprijediti način izvješćivanja o štetnim događajima na radu uvođenjem središnje evidencije podataka u vezi sa zaštitom na radu te osigurati da podatke obvezno dostavljaju sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uviđaje štetnih događaja na radu ili u vezi s radom koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima/površinama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca.

Nadalje, u cilju osiguravanja lakšeg i jednostavnijeg razumijevanja Zakona i njegovih provedbenih propisa, uz uvažavanje da je zaštita na radu sastavni dio svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa, u Prijedlog zakona je ugrađen pojmovnik s tridesetak važnijih pojmova.

U postupku procjene učinaka Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 59/96, 94/96-ispravak, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12.) i podzakonskih propisa koji su doneseni, odnosno koji se primjenjuju na temelju toga Zakona, osim navedenih utvrđeni su i drugi nedostaci koje je najbolje otkloniti donošenjem novoga zakona i novih podzakonskih propisa.

Slijedom činjenica utvrđenih u postupku procjene učinaka važećeg Zakona o zaštiti na radu utvrđena je potreba propisati djelotvornije povezivanje i veću i suradnju djelatnosti medicine rada s radnicima i njihovim predstavnicima te stručnjacima za zaštitu na radu.

Na kraju, u važećem Zakonu o zaštiti na radu nedostaju odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu (stres, monotoni poslovi, normirani rad i sl.), što je suprotno pravnoj stečevini EU-a iz područja zaštite na radu, prema kojoj je poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Ovim se Prijedlogom zakona predlaže preciznije odrediti i urediti područje djelovanja odredbi, koje su i do sada bile propisane Zakonom o zaštiti na radu, a u cilju izbjegavanja preklapanja nadležnosti, za:

• sudionike i njihova prava, obveze i odgovornosti vezane za zaštitu na radu radnika i u provođenju mjera zaštite na radu,

• osnovna i posebna pravila zaštite na radu,

• obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu (u smislu pridržavanja i poštivanja općih načela, procjenivanja rizika pri prilagođavanju tehnologije i proizvodnje promjenljivim zahtjevima tržišta, organiziranja i provedbe zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način, obavješćivanja i savjetovanja, poslova s posebnim uvjetima rada, zaštite posebnih skupina radnika, korištenja sredstava rada i osobne zaštitne opreme te radnih postupaka, opasnih kemikalija i bioloških agenasa, radnog okoliša, sigurnosnih znakova, zaštite od požara i eksplozije, neposrednog i značajnog rizika, evakuacije i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite nepušača, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, evidencija, isprava i obavijesti, medicine rada, obveze prema tijelima nadzora, internog nadzora i dr.),

  • obveze i prava radnika, te prava povjerenika radnika za zaštitu na radu,
  • obveze ovlaštenika odnosno stručnjaka zaštite na radu,
  • obveze i odgovornosti pri projektiranju i izvođenju radova,
  • obveze i postupke obrazovanja i osposobljavanja iz zaštite na radu,
  • pravni okvir za rad ovlaštenih osoba za zaštitu na radu,
  • provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora te sankcioniranje ne provođenja ili kršenja odredbi ovoga Zakona,
  • prijelazne i završene odredbe Zakona u svezi s provedbenim propisima, ispravama i započetim postupcima.

Iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o zaštiti na radu već o cjelovitom tekstu zakona koji je u primjeni punih sedamnaest godina, treba naglasiti da se nekim odredbama smanjuje rigidnost i složenost nekih postupaka izrade dokumentacije, čime će se omogućiti da dosadašnje visoke administrativne troškove izrade takve dokumentacije, obveznici provedbe mjera zaštite na radu, ulože u opće i posebne mjere za očuvanje sigurnosti i zdravlja radnika. U cilju smanjenja tih troškova izrađuju se smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, koji će poslodavcima omogućiti da potrebnu dokumentaciju izrađuju sami sa svojim zaposlenim stručnjacima zaštite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno.

Iako je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u daljnjem tekstu: HZZZSR) bio utemeljen s ciljem objedinjavanja oba segmenta zaštite na radu to jest i sigurnosti i zaštite zdravlja, njegov pravni položaj i isključiva nadležnost unutar zdravstvenih propisa i zdravstvenog sustava, je utjecao da težište njegovih aktivnosti bude područje specifične zdravstvene zaštite. HZZZSR se uglavnom fokusirao na zdravstvene aspekte rada, što s vrlo važnim dijelom provođenja tehničkih i tehnoloških mjera zaštite na radu nije bio slučaj. Obzirom da je provedba mjera zaštite na radu, onaj tehnički aspekt osobito važan u cilju učinkovite prevencije, ovim se Prijedlogom zakona predlaže izdvajanje tih poslova iz postojećeg HZZZSR.

Prijedlogom zakona se propisuje osnivanje Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu.

Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu

,

No Comments

07.04.2014. – Pregovori o ZOR-u: Nema suglasnosti oko otkaza kod malog poslodavca (preuzeto s Dnevnik.hr)

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava danas je počeo novi krug pregovora o prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR), a uoči sastanka iz sindikata je demantirano da je usuglašena mogućnost davanja otkaza bez obrazloženja kod poslodavaca koji zapošljavaju do pet radnika.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever opovrgnuo je medijske špekulacije kako je dogovoreno da bi mali poslodavci s do pet zaposlenih ubuduće mogli otkazivati ugovore o radu bez ikakvog obrazloženja, ustvrdivši kako NHS na to neće pristati.

Prije početka pregovora rečeno je da će se pregovarati isključivo na temelju teksta prijedloga izmjena ZOR-a koji je prošao prvo saborsko čitanje i da se neće unositi nove stvari, izjavio je Sever novinarima.

‘Rekli su samo božićnice, nećemo dodatke, a pogledajte sad’

U vezi u prijedloga poslodavaca da se malim poslodavcima omogući davanje otkaza bez obrazloženja, NHS ne može trgovati ni na čiji račun, ni pod koju cijenu, i na to ne može pristati, rekao je Sever podsjetivši da prošli put nije potpisao zapisnik sastanka jer mu nije omogućeno izdvojeno mišljenje.

“Pokušava se manipulirati vođenjem pregovora, ali NHS-u je bilo i ostalo neprihvatljivo da se kod malog poslodavca otkaz može dati bez obrazloženja, jer to znači onemogućavanje pristupa sudu u zaštiti radničkih prava”, poručio je Sever.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel istaknuo je kako je interes sindikata da u pregovorima nastupaju s maksimalno usklađenim stavovima. Kada treba postići kompromis moguća su i neka različita stajališta, ali tri sindikalne središnjice imale su zajednički stav oko svih spornih pitanja, kaže Novosel.

Na zadnjem sastanku samo je jedna sindikalna središnjica imala izdvojen stav oko samo jednog instituta, rekao je Novosel. Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš smatra da “brzi otkaz” može biti prihvatljiv samo kada se oko toga slože poslodavac i radnik, odnosno da to ne može biti isključiv izbor poslodavca.

Otkaz mora biti obrazložen, naglasio je Jakuš, jer u suprotnom se radniku uskraćuje zaštita prava na sudu, stoga je otkaz bez suglasnosti radnika potpuno neprihvatljiv. Upitan kakav je odnos među sindikatima, Jakuš je odgovorio kako je činjenica da o tome nemaju jedinstveno stajalište, a oni koji na to pristanu morat će to braniti i opravdati u javnosti. (Hina)

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pregovori-o-zor-u-nema-suglasnosti-oko-otkaza-kod-malog-poslodavca—330709.html

No Comments