Arhiva za kategoriju Obavijesti

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas je obišao radove na izmjeni kolosijeka na željezničkom kolodvoru Varaždin, koji se obavljaju u sklopu obnove dionice željezničke pruge u ukupnoj duljini od 90 kilometara i u vrijednosti 190 milijuna eura.

Radovi su počeli tijekom ožujka i uključuju 74.7 kilometara dionice Kloštar – Koprivnica – Varaždin te 11.8 kilometara dionice Varaždin – Čakovec, što se financira uz pomoć kredita realiziranog s Europskom investicijskom bankom.

Potpredsjednik Vlade i ministar Butković kazao je da je u Hrvatskoj pokrenut veliki investicijski ciklus u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture. “U neposrednoj blizini gradi se veliki projekt na mediteranskom koridoru – Križevci – Koprivnica – mađarska granica koji će biti gotov do kraja godine. Obnova regionalne pruge pomoći da Varaždin bude što prije na tome koridoru”, rekao je Butković.

Ulaganja u željeznicu veća od 1.5 milijardi eura

Istaknuo je i da su ulaganja u željezničku infrastrukturu veća od 1.5 milijardi eura te uglavnom iz Europskih fondova.

Butković je naglasio da se radi na obnovi “jako puno lokalnih i regionalnih pruga” te napomenuo da će taj investicijski ciklus, odnosno obnova cjelokupne željezničke infrastrukture, trajati sljedećih desetak godina.

Paralelno s time, dodao je, nabavljaju se novi vlakovi.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak rekao je da se značajnim ulaganjima državnih tvrtki na području Varaždinske županije – Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama – sada pridružila i HŽ infrastruktura.

Od Varaždina do Zagreba vlakom za sat i pol, a možda i brže

“Za sve nas je ovo ulaganje također važno jer će omogućiti kraće putovanje vlakom od Varaždina i Ludbrega do Koprivnice, a potom i prema Zagrebu”, rekao je Stričak.

Podsjetio je da je Županijska skupština prošli tjedan usvojila izmjene i dopune Prostornog plana Varaždinske županije kojima je u prostorno-plansku dokumentaciju uvrštena trasa brze pruge, tzv. Lepoglavska spojnica.

“Ujedno je sada dana mogućnost izgradnje dodatnog industrijskog kolosijeka u Brezju, uz prugu Zaprešić – Čakovec, a za utovar i istovar robe za potrebe gospodarstva. Sve te investicije su bitne i na korist našim građanima”, dodao je.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj rekao je da će se spojem na mediteransku spojnicu Varaždin približiti Zagrebu na otprilike sat i pol vremena, a možda i kraće.

“Pozdravljam tu investiciju, kao i suradnju s Ministarstvom prometa i infrastrukture i Upravom HŽ-a s kojima smo zajednički dvije godine radili i projektirali kako bismo riješili ključni infrastrukturni problem u Varaždinu, a to je kućanska rampa te smo uskoro pred izdavanjem građevinske dozvole”, rekao je Bosilj.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić rekao je da će se ovih dana raspisati natječaj za idejna rješenja modernizacije pruge od Zaboka do Varaždina.

“Nismo odustali ni od Lepoglavske spojnice. Napravili smo studijsku dokumentaciju koja je sada malo stavljena sa strane jer želimo prvo riješiti sve glavne koridore i regionalne pruge, a nakon toga gradit ćemo i to”, rekao je Kršić.

IZVOR

Prema podacima Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), vlakovima Hrvatskih željeznica (HŽ) u posljednjem tromjesečju prošle godine prevezeno je gotovo milijun putnika više nego u istom razdoblju 2023. godine.

U posljednjem lanjskom tromjesečju vlakovima HŽ-a prevezeno je 7,5 milijuna putnika, dok ih je u istom tromjesečju pretprošle godine prevezeno 6,6 milijuna, stoji u izvješću HAKOM-a.

Rast broja putnika još uvijek ne znači da je naraslo i zadovoljstvo putovanjem vlakovima. Domaći putnički vlakovi i dalje slove za spore i netočne u dolasku ili odlasku.

Trećina putnika vlakom ide na posao

Pisali smo nedavno o jednom istraživanju o prosječnim brzinama vlakova u europskim zemljama prema kojemu je Hrvatska, s prosječnom brzinom putničkih vlakova od 58,2 kilometra na sat, na 30. mjestu među 35 europskih zemalja. Prema tom istraživanju, najsporiji su vlakovi u Albaniji s prosječnom brzinom 27,6 kilometara na sat, a najbrži u Španjolskoj s prosječnom brzinom od 199,4 kiometra na sat.

No, nije brzina jedini kriterij kvalitete putničkog prijevoza vlakovima Hrvatskih željeznica.

HAKOM je ovih dana objavio rezultate ankete o zadovoljstvu korisnika uslugom željezničkog prijevoza. Trećina ispitanika, njih 33 posto, kazala je da koriste vlak kao prijevozno sredstvo za odlazak na posao. Također ih 33 posto koristi vlak i u slobodno vrijeme. U svrhu odlaska na fakultet vlakom putuje 12 posto ispitanika,

za putovanje u drugi grad radi zdravstvenih usluga njih 9 posto, dok samo 2 posto ispitanika putuju vlakom radi odlaska u školu. Putovanje vlakom najčešći je odabir zbog povoljne cijene (25 posto) te zbog dostupnosti prijevoza (15 posto).

“Neatraktivan i nekonkuretan prijevoz”

“Podatak da samo 4 posto ispitanika odabire vlak zbog učestalosti usluge pokazatelj je neprikladne učestalosti polazaka, što prijevoz željeznicom čini neatraktivnim i nekonkurentnim u odnosu na osobno vozilo. Udobnost i brzina prijevoza su kao razlog odabira putovanja vlakom zastupljeni s 13, odnosno 10 posto što je prema navodima korisnika posljedica radova i redovitih supstitucija prijevoza autobusima s presjedanjima na vlak. Tek 5 posto anketiranih putnika je odabralo prijevoz vlakom zbog mogućnosti prijevoza bicikla, a kao razlog tomu navode visoku cijenu prijevoza s obzirom na relativno kratke udaljenosti prijevoza te neprikladan prostor i broj mjesta predviđenih za prijevoz bicikala”, stoji u HAKOM-ovom obrazloženju rezultata ankete.

Prilično visokih 53 posto ispitanih zadovoljno je cijenom prijevozne karte, dok 19 posto smatra da cijena ne opravdava kvalitetu usluge. Nadalje, 55 posto anketiranih smatra da treba povećati učestalost polazaka ili reorganizirati vrijeme polazaka vlakova i uskladiti ga s potrebama prijevozne potražnje.

Mnogi nezadovoljni trajanjem putovanja

Što se tiče udobnosti putovanja vlakovima, 50 posto putnika je zadovoljno, a 26 posto nije, i to opet zbog čestih presjedanja i nadomještanja prijevoza autobusima. Visokih 70 posto anketiranih nezadovoljno je i vremenom trajanja putovanja željeznicom.

“To je pokazatelj nekonkurentnog prijevoznog vremena, a prema mišljenju putnika uzrokuju ga radovi na infrastrukturi i neprikladna organizacija prijevoza”, tumače u HAKOM-u.

Jedan od slabije ocjenjenih pokazatelja kvalitete prijevoza željeznicom u ovoj anketi je točnost vlakova. Više od 75 posto anketiranih nije zadovoljno točnošću vlakova.

Veliko je, također 70-postotno nezadovoljstvo anketiranih putnika zbog nepravodobnog pružanja informacija prije i tijekom putovanja.

Sve više putnika podnosi prigovore

Čistoćom sanitarnih čvorova u vlaku zadovoljno je tek 27 posto anketiranih putnika. Temperaturom zraka u vlakovima HŽ-a zadovoljno je 48 posto putnika, dok ih je više od 30 posto i dalje nezadovoljno.

U anketi je 58 posto ispitanika reklo da su, kao putnici HŽ-a, upoznati sa svojim pravima, dok je 42 posto njih koristilo pravo na reklamaciju i prigovor prijevozniku, što je čak 25 posto više u odnosu na anketu iz 2022. godine.

“Značajno je povećan broj putnika koji aktivno sudjeluju u ostvarivanju svojih putničkih prava te se odlučuju na podnošenje reklamacije i prigovora željezničkom prijevozniku”, kažu u HAKOM-u.

Desetak najčešćih prigovora

Neki od najčešćih prigovora putnika su:

• kašnjenja vlakova zbog dugotrajnih trajanja laganih vožnji i provedbe radova
• organizacija rada u kolodvoru kod provedbe križanja vlakova na jednokolosiječnim prugama
• neadekvatna pristupačnost i dostupnost službenih mjesta, posebice za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću
• nedostatak čekaonica na stajalištima
• neprimjerena čistoća sanitarnih čvorova i čekaonica u službenim mjestima
• nedovoljan broj predviđenih površina i stalaka za bicikle u vlakovima
• zapušten izgled službenih mjesta i okoliša na kolodvorskom području (s naglaskom na kolodvor Sesvete, Glavni kolodvor Zagreb te Zagreb Zapadni kolodvor)
• nefunkcionalni razglasni sustavi za pružanje informacijama na službenim mjestima
• izostanak pružanja informacija o kašnjenjima na službenim mjestima
• neprimjerena čistoća vlakova, temperatura i kvaliteta zraka u vlakovima
• nepridržavanje vremena vožnje po voznom redu iako nema radova
• nedovoljan broj vagona u vlaku (putnici sjede po podu i prolazima pogotovo za vrijeme turističke sezone)

HAKOM na koncu navodi da je do značajnijeg povećanja putovanja vlakovima došlo jer je omogućen besplatan prijevoz vlakom na području Republike Hrvatske za nekoliko skupina putnika kao što su učenici srednjih škola, redoviti studenti i umirovljenici.

IZVOR

Turska kompanija Dogus Insaat zajedno s tvrtkom Montaža iz Zagreba predala je najpovoljniju ponudu za izgradnju trase Nizinske pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Na natječaj je pristiglo ukupno pet ponuda, a procijenjena vrijednost radova je 255 milijuna eura bez PDV-a. Napovoljnija tursko-hrvatska ponuda iznosi 225,9 milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu predala je tvrtka Strabag, i to 367,6 milijuna eura. Dakle, raspon ponuđenih cijena je iznimno velik i iznosi oko 140 milijuna eura. Prvi put na natječaj za neki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj javila se i tvrtka iz Indije. Ponuda kompanije Afons Infrastrustructure iz Mumbaija iznosi 298,4 milijuna eura. Ponude su predale i turska tvrtka Cengiz Insaat i španjolska Comsa.

Ovo je već drugi natječaj za ovu dionicu. Onaj prvi za trasu i objekte bio je raspisan još 2020., a ugovor sa Strabagom potpisan je u srpnju 2022. Početak radova kasnio je devet mjeseci jer nisu bile ishođene sve građevinske dozvole za gradnju trase pruge. Strabag je tada zaprijetio raskidom ugovora, ali je u konačnici postignut dogovor da Strabag gradi objekte, dok će se za izvođača trase pruge raspisati novi natječaj. Novi natječaj objavljen je tek potkraj prošle godine.

Procijenjena vrijednost novog natječaja ne samo da je za 50 milijuna eura veća od vrijednosti ugovora koji je za gradnju ove dionice HŽ Infrastruktura 2022. potpisala sa Strabagom, nego je i narasla za deset milijuna eura u odnosu na objavljenu procjenu u procesu prethodnog savjetovanja koje je održano od 23. travnja do 23. svibnja prošle godine. Zbog tog povećanja na više od 250 milijuna eura svi sudionici, uz svoju ponudu, morali su dostaviti i obavijest ili izjavu primaju li državne subvencije. HŽ Infrastruktura te izjave mora proslijediti Europskoj komisiji na procjenu te ne mogu potpisati ugovor s odabranim izvođačem dok Komisija ne obavi pregled. Kako doznajemo, dokumentacija bi već danas trebala biti upućena u Bruxelles. Naime, cijeli projekt Europska komisija sufinancira sa 85 posto potrebnih sredstava.

Osim ove financijske promjene, u odnosu na prvi natječaj izmijenjen je i rok trajanja izgradnje. Sada je rok gradnje 36 mjeseci, odnosno šest mjeseci dulji nego na prvom natječaju. U HŽ Infrastrukturi tvrde da su rok gradnje produljili “sukladno iskustvima u provedbi na ovom projektu i na ostalim sličnim projektima koje provode te je izvršena optimizacija roka završetka kako bi se smanjili utjecaji rizika produljenja roka izvođenja”.

U HŽ Infrastrukturi nadaju se da bi ugovor s odabranim izvođačem mogli potpisati tijekom ljeta, a najkasnije ujesen kako bi radovi započeli još ove godine. U tom slučaju ova dionica Nizinske pruge mogla bi biti završena do kraja 2028. Osim natječaja za izgradnju, HŽ Infrastruktura mora provesti i natječaj za odabir tvrtke koja će provoditi nadzor nad radovima na ovoj dionici.

IZVOR

HŽ Infrastruktura izvijestila je jutros o izvanrednom događaju na kolodvoru Lekenik, zbog kojeg je umalo došlo do sudara teretnog i putničkog vlaka, a koji je prouzročio prekid željezničkog prometa.Naime, jutros u 8.20 sati između kolodvora Lekenik i Greda vlak prijevoznika HŽ Cargo nije se zaustavio prema predviđenome na kolodvoru Lekenik kako bi pričekao križanje s putničkim vlakom koji je dolazio iz smjera Grede, nego je prošao kroz crveno svjetlo na signalnom uređaju.Djelatnici HŽ Infrastrukture, nakon što su vidjeli što se dogodilo, pravovremenom reakcijom i poštivanjem svih sigurnosnih procedura isključili su napon na kontaktnoj mreži te se vlak zaustavio.Istovremeno, iz kolodvora Greda u 8.17 sati krenuo je putnički vlak koji prometuje na relaciji Sisak Caprag – Zagreb Glavni kolodvor koji se također zaustavio.

Kako doznaje Jutarnji, u putničkom vlaku u tom je trenutku bilo oko 200 putnika.Željeznički promet je u prekidu te će putnike na relaciji Turopolje – Sisak u oba smjera prevoziti autobusi do završetka očevida koji je u tijeku, javljaju iz HŽ-a.

IZVOR

Uskoro će započeti obnova važne željezničke pruge između Kloštra Podravskog, Varaždina i Čakovca, vrijedna 200 milijuna eura. Ovaj projekt dio je šire državne investicije u željeznicu ukupne vrijednosti 1,5 milijardi eura. Također, nakon završetka arheoloških istraživanja i izdavanja građevinske dozvole, započet će izgradnja brze ceste, vrijedne 320 milijuna eura. Kompletna dionica prema Lepoglavi trenutno se projektira, dok su rješenja za fazu od Lepoglave do Krapine u završnoj fazi izrade.

Uskoro će krenuti početak povijesnih radova na željezničkoj infrastrukturi Varaždinske županije, istaknuo je Državni tajnik Žarko Tušek za eTV. Obnova željezničke pruge između Kloštra Podravskog, Varaždina i Čakovca, vrijedna 200 milijuna eura, kreće 1. travnja, dok će radovi na brzoj cesti vrijednoj 320 milijuna eura započeti ubrzo nakon toga. Ukupna vrijednost ovih dvaju projekata prelazi 500 milijuna eura.

Modernizacija željezničke infrastrukture

Radovi na peronima varaždinskog kolodvora počinju 17. ožujka, a obnova same pruge 1. travnja. Projekt će omogućiti brže povezivanje Varaždina s Osijekom i Zagrebom, uz povećanje brzine vlakova na 100-120 km/h, ovisno o dionici. Cijeli koridor Podravske pruge trebao bi biti završen u roku od tri godine.

– Krećemo s obnovom pruge na dionici Kloštar Podravski-Varaždin-Čakovec ukupne vrijednosti 200 milijuna eura, što je u smislu regionalne infrastrukture najveći aktualni projekt. 17.3. krećemo s radovima na peronima na kolodvoru u Varaždinu, a 1.4. krećemo s radovima na samoj pruzi. U roku od tri godine možemo očekivati završetak kompletnog koridora Podravske pruge između Osijeka i Varaždina, čime i brže spajanje Varaždina preko Koprivnice za Zagreb. Pruga Zagreb-Koprivnica će imati brzinu 160km/h, ova pruga 100-120 km/h, ovisno o kojoj dionici, ali vrlo kongruentno za gradski i prigraski promet, rekao je Tušek.

Ovaj projekt dio je šire državne investicije u željeznicu, vrijedne 1,5 milijardi eura, dok će se u budućnosti uložiti dodatnih 8 milijardi. Varaždinski dio financira se državnim zajmom od 900 milijuna eura, dok se međunarodni koridori sufinanciraju iz europskih fondova. Iako je brza pruga Čakovec-Varaždin-Zagreb u dugoročnim planovima, trenutno je preskupa (700 milijuna eura), pa se prednost daje revitalizaciji postojeće pruge Zabok-Budinšćina-Novi Marof-Varaždin s modernim vlakovima.

Izgradnja brze ceste

Osim željezničke infrastrukture, planira se i izgradnja brze ceste. Radovi na prvoj dionici trebali bi početi krajem ožujka ili početkom travnja, nakon dovršetka arheoloških istraživanja i izdavanja građevinske dozvole. Paralelno se projektira dionica prema Lepoglavi, dok su rješenja za nastavak prema Krapini u završnoj fazi. Tušek je također najavio obnovu kolodvora u Jalžabetu, Novom Marofu i Turčinu te istaknuo da se svi projekti odvijaju prema planu.

– Cesta ide svojim tokom. Očekujemo da ćemo imati konačno početak građevinskih radova, nakon što je riješena arheologija i građevinsku dozvolu za fazu A. Ne želim točnim datumom griješiti dušu, ali očekujem krajem trećeg, najkasnije početkom četvrtog mjeseca početak radova na prvoj dionici. Dalje se kompletna dionica prema Lepoglavi projektira. Za fazu od Lepoglave prema Krapini u završnoj smo fazi izrade lokacijskih rješenja. Cijeli taj projekt sa završetkom u Čakovcu vrijedan je oko 350 milijuna eura, zaključio je Tušek.

Obnova pruge u susjednoj županiji

U ožujku će krenuti obnova dionice pruge Banova Jaruga – Daruvar. Riječ je dionici dugoj 53,4 kilometara čiju je obnovu vrijednu 47 milijuna eura izvršiti austrijska tvrtka Swietelsky. Obnova podrazumijeva zamjenu starog materijala novim te izmjenu kolosiječne rešetke s novim drvenim i betonskim pragovima.

Također, predviđeni su radovi na gornjem i donjem ustroju te sanacija i održavanje mostova. Riječ je o važnoj pruzi koja povezuje dvije županije s ostatkom Županije, Bjelovarsko – bilogorsku i Virovitičko – podravsku. HŽ daje milijune u nove tračnice. Više o tome pročitajte ovdje.

IZVOR