Posts Tagged obavijesti

Kao planirani dovršetak restrukturiranja navodi se kraj 2017. za HŽ Infrastrukturu i Putnički prijevoz, dok se u slučaju HŽ Carga dovršetak planira tek za kraj 2018.

Restrukturiranje javnih poduzeća mnogi smatraju ključem uspjeha reformi javnog sektora u Hrvatskoj.

Podnoseći izvješće o provedbi preporuka Europske komisije Vlada je upravo restrukturiranju “koje je u tijeku u većem broju društava”  pripisala bolje rezultate u prošloj godini. Pohvalila se da su 22 strateška poduzeća lani ostvarila 3,81 milijardu kuna dobiti ili oko 3,5 puta više nego 2013., pri čemu su rashode poslovanja smanjila 11 posto. Na ime ostvarenog poslovnog rezultata iz prethodne godine lani su njihove uplate u proračun iznosile 627 milijuna kuna, a ove godine planirane su u iznosu 1,6 milijardi kuna. Međutim, izneseni pokazatelji rezultata restrukturiranja nekoliko odabranih tvrtki – tri iz područja cestovnog i tri iz željezničkog prometa – više upućuju na to da u pogledu restrukturiranja veći dio posla tek predstoji.

Dok bi se u slučaju HAC-a i ARZ-a to trebalo riješiti privatizacijom HAC-ONC-a, za tvrtke iz sustava HŽ-a kao planirani dovršetak procesa restrukturiranja navodi se kraj 2017. za HŽ Infrastrukturu i Putnički prijevoz, do se u slučaju HŽ Carga dovršetak planira za kraj 2018. U sva tri slučaja, dakle, time će se gotovo cijeli mandat baviti iduća vlada. Iz tabličnog prikaza provedbe restrukturiranja cestovnih tvrtki, pak, jedva da se išta može iščitati. U slučaju Autoceste Rijeka Zagreb stoji da je proces restrukturiranja završen u prosincu 2014., a među rezultatima restrukturiranja navodi se tek ušteda od milijun kuna i Pravilnik o unutarnjem ustroju. Uz HAC se, pak, ističe trošak provedbe procesa restrukturiranja od 62,2 milijuna kuna, a kao efekti u 2014. godini specificirani su smanjenje broja radnika za 18 i ušteda na tim troškovima od 4,5 milijuna te 16,7 milijuna na materijalnim troškovima.

Kod Hrvatskih cesta lanjski su rezultati restrukturiranja samo opisno konstatirani (sa “da”), i to na materijalnim troškovima i unutarnjoj organizaciji. Premda za “željeznička” poduzeća Vlada predviđa da će za restrukturiranje trebati još najmanje tri-četiri godine, kod njih su barem detaljnije i konkretnije izneseni dosadašnji rezultati. Primjerice, iako bi se program restrukturiranja HŽ Carga tek trebao poslati u EK, trošak provedbe restrukturiranja u toj tvrtki procijenjen je na 1,3 milijuna, a lani je ostvareno smanjenje broja zaposlenih za 416, uz 76 milijuna kuna smanjenja troška zaposlenih. Uz to, materijalni troškovi smanjeni su za gotovo 16 milijuna. Gubitak tvrtke u odnosu na godinu prije je smanjen, na 120 milijuna. HŽ Putnički prijevoz smanjio je lani materijalne troškove za 77 milijuna, a one za zaposlene za 33 milijuna, s tim da je broj zaposlenih smanjen za 181.

Kod Infrastrukture, koja je za zbrinjavanje radnika od 2012. izdvojila 252 milijuna kuna, kao prvi rezultati restrukturiranja navodi se smanjenje troškova zaposelnih za 53 milijuna, dok su materijalni troškovi 2014. povećani , zbog pojačanih aktivnosti na održavanju infrastrukture. Zašto se javna poduzeća već dugo ističu kao prioritet zorno je pokazalo i posljednje izvješće o deficitu i državnom dugu, čijem je snažnom rastu posljednjih godina (osim tekućih deficita) bitno pridonijelo upravo uključivanje državnih tvrtki, njihovih dugova i jamstava. Činjenica da su metodološke promjene u statistici nacionalnih računa upravo kod Hrvatske rezultirale najvećom revizijom duga/deficita u usporedbi s ostalim članicama EU samo je još jedna potvrda veličine javnog tj. sektora državnih tvrtki.

Kako će se javnom dugu, prema europskoj metodologiji, iduće godine pribrojati i poveliki dugovi većih komunalnih poduzeća (holding), već je dio lanjskih preporuka EK išao i u smjeru “redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine” te uspostave sustava izvještavanja o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne samouprave. No, Vlada na tome dosad nije mnogo napravila, pa je nedavno u programu  reformi za svibanj najavila Izmjene zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u državnom vlasništvu, a za rujan i novu Uredbu o ustrojstvu te načinu vođenja Središnjeg registra državne imovine.

Tim proširenjem obuhvata omogućit će se uvođenje obveze izvješćivanja o poslovanju za tvrtke u vlasništvu lokalnih jedinica, tj. gradova ili županija. Model izvještavanja i lista informacija koje će morati podastrijeti trebala bi se definirati u srpnju. Do jeseni bi, pak, trebao krenuti i pilot projekt kojim bi se za određeni broj državnih poduzeća s ciljem odgovornijeg i uspješnijeg poslovanja definirali i objavili specifični srednjoročni ciljevi utemeljeni na indikatorima sličnih tvrtki. Sve u svemu, planirane aktivnosti za ovu godinu uglavnom su normativnog karaktera, a to je lakše ispuniti negoli pokazati provedbenu odlučnost. Stoga su to potezi koji su pogodni kao alibi.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/da-bi-pospremila-hz-vladi-bi-trebao-jos-jedan-mandat-295011

KAMO JE NESTAO SOCIJALNI DIJALOG?

Što više pričamo o socijalnom dijalogu i partnerstvu, stanje je lošije, kaže Sever

(GLAS SLAVONIJE) Iako od jeseni prošle godine u Hrvatskoj traje projekt “Jačanje tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj”, financiran iz programa darovnica Norveške, u hrvatskoj je praksi, sudeći prema riječima sindikalaca i poslodavaca, od socijalnog dijaloga ostalo vrlo malo.
Taj projekt se u praksi provodi u suradnji s Norveškom konfederacijom sindikata i Konfederacijom norveških poduzeća, a njihova su iskustva sigurno dobra. No u Hrvatskoj posljednjih godina ne uspijevaju zaživjeti ni najbolje ideje.

Sisak, 27. travnja 2015. – Nakon prošlog tjedna u Zagrebu, danas je i u Sisku održana press konferenciju na kojoj su predstavnici sindikalnih središnjica, zajedno s predstavnicima Sindikata EKN-a Hrvatske, INAŠ-a i SING-a, najavili prosvjedno obilježavanje Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja u tome gradu, povijesnome simbolu otpora, nekadašnjem industrijskome divu.

Podsjećajući na obilježavanje Praznika rada proteklih godina i sindikalne poruke vladajućima zbog neispunjavanja predizbornih obećanja, predsjednikSSSH Mladen Novosel napomenuo je kako je ovogodišnje prosvjedno obilježavanje poruka aktualnoj i budućim vladama kako treba spasiti ovo malo industrije što je ostalo.

No, situacija u Sisku mogla bi se „preslikati“ i na mnoge druge gradove u Hrvatskoj.

-Ljudi koji su na minimalnoj plaći negdje je oko 80 tisuća. Četrdesetak tisuća je onih koji rade i ne primaju plaću. Prosječna plaća u Hrvatskoj nije dovoljna da bi se od nje moglo živjeti. Prosječna mirovina isto tako. I to je onda više nego dovoljan razlog da se na Praznik rada, na to upozori, rekao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

– Želimo upozoriti da je previše onih koji su ostali bez posla, ne zbog toga što nisu znali raditi, ne zbog toga što nisu dobro proizvodili, već zbog toga što to nekom nije odgovaralo. Od uvoznih lobija pa do novopečenih poslodavaca koji su dobili gospodarstvo i uništili ga, a istodobno oni sami nisu propali. Njima je ostala dobra zaleđina i oni mogu uživat do kraka života bez da moraju raditi“, rekao je Damir Jakuš, predsjednik  URSH.

Ispred HURS-a, izvršni sindikalni povjerenik INAŠ-a, Predrag Sekulić, ustvrdio je, među ostalim, kako MOL vrši genocidom nad Inom, dok ova Vlada, kao i one prije nje šute i sve to promatraju. Pozvao je Vladu da preuzme upravljačka prava nad Inom, a premijera, predsjednicu Republike i sve političke opcije pozvao da se aktivno uključe u borbu za opstanak Ine.

Podršku prvosvibanjskom prosvjedu dali su i Zvonimir Mikloš, tajnik podružnice Sindikata EKN-a u sisačkoj Rafineriji i Zdravko Dužić, povjerenik SING-a za Sisak, pozvavši sve građane – radnike, nezaposlene, blokirane, umirovljene…. da dođu 1. svibnja u Sisak i dignu glas „ZA spas industrije i radna mjesta“.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/nacionalne-aktivnosti-72/dodite-1.-svibnja-u-sisak-i-dignite-glas-za-spas-industrije-i-radna-mjesta-1620

Rezultati poslovanja javnih poduzeća nisu loši, zapravo nisu bili nikad bolji, rekao je u utorak premijer Zoran Milanović na današnjoj Vladinoj konferenciji o poslovanju trgovačkih društava u državnom portfelju.

“Ovo sada nije loše, dobro je”, rekao je Milanović te dodao da u zadnjih 20 godina nije bilo bolje, premda, kako je ustvrdio, ni danas nije sjajno. Javna poduzeća se mijenjaju i sve su manje poligon za rođačko zbrinjavanje, ustvrdio je Milanović.

Govoreći o poziciji države u upravljanju javnim poduzećima, istaknuo je njezinu ambivalentnu ulogu – s jedne strane ona se, kako je rekao, mora ponašati kao racionalni vlasnik koji smanjuje troškove i broj zaposlenih, a s druge, mora voditi računa o širim društvenim implikacijama svojih poteza.

Premijer je upravama javnih poduzeća, uz napomenu da je njihovih radom i rezultatima uglavnom zadovoljan, poručio da se u financiranju svojih investicijskih projekata ubuduće moraju što više oslanjati na europske fondove.

Primarni hrvatski interes kao članice EU-a je uzeti što više novca iz europskih fondova, kaže Milanović. Štoviše, istaknuo je da je svaka kuna koja se za te namjene uzme poreznim obveznicima, a mogla se uzeti iz EU fondova, zapravo ukradena iz njihova džepa.

“To je naš interes, ako se mora, treba biti i sebičan i gledati svoj interes, poput bankara”, kaže Milanović te usput kritizira bankare da ih nije briga za opterećenost srednjeg sloja kreditima, zbog čega je on dugoročno izgubljen za ozbiljniju potrošnju.

Prema Milanovićevu mišljenju, visoka zaduženost građana veći je problem od visokog javnog duga.

Grčić – bruto dobit javnih poduzeća 2,72 milijarde kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoh razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je kako je bruto dobit 47 javnih poduzeća u pretežnom ili potpunom vlasništvu države, lani iznosila 2,72 milijarde kuna, što je višestruko bolje od rezultata iz 2013. godine kada je iznosila 587 milijuna kuna.

Što se, pak, tiče 22 društva od strateškog državnog interesa, njihova je bruto dobit 2014. godine iznosila 3,8 milijardi kuna, prema godinu dana ranije ostvarenih 1,1 milijardu kuna.

Ukupne su investicije javnih poduzeća u 2014., po Grčićevim riječima, iznosile 8,4 milijarde kuna. One su, kaže Grčić, uglavnom realizirane iz kredita, uz garanciju države te upozorava da će ubuduće prostor za državne garancije biti sve manji. Stoga je, poput premijera, pozvao javna poduzeća da u što većoj mjeri koriste sredstva iz fondova EU-a.

I prema njegovoj ocjeni, javna poduzeća učinila su pozitivne pomake u poslovanju i restrukturiranju, a problem ostaje njihov visok dug koji je koncentriran u nekoliko poduzeća kao što su HAC, ARZ, Hrvatske ceste i HŽ.

Ukupan dug javnih poduzeća je, kaže Grčić, nešto veći od 66 milijardi kuna od čega 45 milijardi kuna na spomenuta poduzeća. Vladin cilj je, dodaje, osposobiti ta poduzeća za preuzimanje servisiranja dugova.

Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a.

Govoreći o najnovijim podacima o proračunskom manjku, Grčić je kazao da je manjak proračuna središnje države 12,5 milijardi kuna, dok podatak 18,8 milijardi obuhvaća sve druge dijelove javnog sektora, lokalnu samoupravu te da EK kao strukturnu mjeru nije priznala prebacivanje 3 milijarde kuna iz 2. u prvi mirovinski stup. Pored toga, u javni dug ušla su protestirana državna jamstva za zajam HŽ Cargu i sredstva javno-privatnog partnerstva za izgradnju Zračne luke Zagreb, rekao je.

Grčić tvrdi da bi deficit bio veći za 15 do 18 milijardi kuna ukupno u tri godine, da su izostale Vladine mjere. On drži da stanje javnih financija nije dramatično i da neće biti sankcija.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/milanovic-rezultati-javnih-poduzeca-nikad-bolji-294509

ZAGREB – Vlada će Europskoj komisiji predložiti dodatne mjere čiji je ukupni fiskalni učinak 0,63 posto BDP-a ili 2,09 milijardi kuna, što je više od 0,40 posto koliko je tražio Bruxelles, rekao je u ponedjeljak na konfereciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

Dodatne mjere u proceduri prekomjernog deficita Hrvatska mora Europskoj komisiji obznaniti i poslati 21. travnja, od kada će se i početi vrednovati, kazao je Grčić.

Vlada Europskoj komisiji podastire veći financijski napor nego što je Komisija tražila, jer se mogu očekivati neke njezine rezerve, primjerice oko dodatnog povlačenja dobiti javnih poduzeća, kazao je Grčić.

Dodaje da će ovih dana biti finaliziran i nacionalni program reformi i time kompletirati cijeli proces u okviru procedure Europskog semestra.

Rashodi: uštede 1,12 milijardi kuna

Što se tiče rashodove strane proračuna, Grčić je najavio ukupne uštede od 1,12 milijardi kuna odnosno 0,34 posto BDP-a.

Vlada će ići s limitima u okviru proračuna (materijalni troškovi, subvencije i ostale nabave) vrijednim oko 463 milijuna kuna te dodatnim uštedama izvanproračunskih korisnika, pri čemu Grčić spominje Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i HZZO s ukupnim iznosim od 407 milijuna kuna.

Posebnim mjerama idemo i na smanjenje deficita javnih poduzeća u ovoj godini – HŽ Infrastrukture za 200 milijuna kuna te HAC-a 50 milijuna kuna, kazao je Grčić.

Usporedo se za ta, ali i još tri javna poduzeća (Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste i HAC-ONC) radi i na prijedlogu mjera za restrukturiranje 2016.-2018. Naime, od ukupno oko 66 milijardi kuna duga 53 javna poduzeća, tih pet tvrtki duguje ukupno 45 milijardi kuna, a preostalih 48 javnih poduzeća ukupno duguje 20-ak milijardi kuna, objašnjava Grčić.

Prihodi: dodatnih 970 milijuna kuna

Na prihodnoj strani, Vladin prijedlog EK-u računa na 970 milijuna kuna ili 0,294 posto BDP-a. Od toga bi povećanje trošarina na duhan i gorivo trebalo donijeti dodatnih 370 milijuna kuna u ovoj godini, odnosno 600 milijuna kuna u 2016. godini.

Predviđeno je i povlačenje dodatnih 600 milijuna kuna dobiti ostvarenih u strateškim i društvima od posebnog interesa, čime bi ukupni prihod od dobiti javnih poduzeća ove godine iznosio 1,6 milijardi kuna, rekao je Grčić.

Najavio je i da će se ići na daljnje smanjenje parafiskalnih nameta za još 330 milijuna kuna, što nije uključeno u konačnu kalkulaciju od 2,09 milijardi kuna. To se primjerice odnosi na smanjenje vodnog doprinosa, naknade za edukaciju i zdravstvene preglede zaposlenika, naknade za uporabu javnih cesta, spomeničku rentu itd.

Spajanje agencija

Grčić je istaknuo kako je u visokoj fazi i odluka o spajanju agencija pri čemu bi se spojilo najmanje deset agencija.

Najavio je tako da bi se Državni zavod za zaštitu prirode spojio s Agencijom za zaštitu okoliša, Hrvatski zavod za norme s Hrvatskom akreditacijskom agencijom, Hrvatski mjeriteljski institut išao bi u Institut Ruđer Bošković, integrirale bi se Agencija za strukovno obrazovanje s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencija za znanost i visoko obrazovanje vjerojatno će integrirati Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, dok bi se Agencija za regionalni razvoj spojila sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, Agencija za vodne putove postat će dio Hrvatskih voda, a Hrvatska agencija za hranu spojila bi se s Hrvatskim veterinarskim institutom.

Krećemo i u konkretne mjere racionalizacije troškova agencija, a kada sve to realiziramo očekujemo uštedu od oko pola milijarde kuna na godišnjoj razini, kazao je.

Istaknuo je i da će država putem svojih predstavnika u upravnim vijećima, utjecati i na plaće u neovisnim agencijama kako bi ih uskladila s ostatkom javnog sektora. Te su plaće, kaže Grčić, često veće nego drugdje u javnom sektoru pa ih treba korigirati kako bi svi podjednako nosili teret krize. Potencijal za uštede vidi i u smanjenju troškova servisnog osoblja u agencijama koje bi se trebale spojiti.

Spajanje agencija trebalo bi početi bez odgađanja, kaže Grčić.

Standardni troškovnici

Ministar financija Boris Lalovac kaže kako će Vlada za agencije definirati standardne troškovnike prema kojima će se morati ravnati. Tako bi, primjerice, moglo biti određeno da državne ustanove i agencije ne smiju za prostore u kojima djeluju, plaćati najamninu veću od 11 eura po četvornom metru.

Oni kojima je to sada više od toga imat će kratak rok da krenu u traženje novih prostora, ili kod DUUDI-a ili lokalnih jedinica, najavio je.

Vlada, po njegovim riječima, diljem javnog sektora namjerava smanjiti troškove službenih putovanja za 10 posto u odnosu na prošlogodišnji iznos, kao i troškove za korištenje službenih vozila, dok bi najveći trošak za nabavu vozila trebao biti 180 tisuća kuna s PDV-om po vozilu.

Planira se i smanjenje rashoda prema ugovorima o djelu i to na 2 posto ukupnih izdataka za plaće.

To bi, uz ostale uštede na uredskim potrebama, pošti i sl., sve to skupa trebalo bi državi uštedjeti 500 milijuna kuna godišnje, kaže Lalovac.

Napominje da su stadardizirani rashodi većim dijelom u primjeni u ministarstvima te ne očekuje veće probleme u njihovu proširivanju na agencije.

Bez rebalasa

Grčić i Lalovac tvrde da za provedbu mjera koje Vlada predlaže EK-u neće biti potreban poseban rebalans proračuna već su dovoljne odluke Vlade, a ‘redovni’ rebalas najavljuju za kraj godine.

Grčić je ujedno najavio da bi Vlada već na sjednici ovoga tjedna mogla usvojiti nacionalni plan reformi, koji sadržava ne samo fiskalne, nego i druge mjere. Tvrdi da je “barem 90 posto” toga plana usklađeno s Europskom komisijom”, da je dio djelomično usklađen, a da dogovor nije postignut samo oko dodatne penalizacije prijevremenog odlaska u mirovinu.

Osvrćući se na danas objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku o proračunskom manjku i javnom dugu, ustvrdili su da je na razliku između Vladinih projekcija deficita po gotovinskom načelu od 12,5 milijardi kuna i 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a po metodologiji ESA2010, utjecala metodologija odnosno uključivanje u deficit dugova HŽ Carga, nepriznavanje uplate iz drugoga u prvi mirovinski stup.

Stoga nisu mogli izići ni s projekcijom koliko bi, uz dodatne mjere, mogao biti ovogodišnji proračunski deficit.

Nadamo se da će biti definitivno ispod 5 posto BDP-a, ali ne znamo ni tretman Zračne luke Zagreb, ni HŽ Carga ili HŽ Putničkog prijevoza i drugih javnih poduzeća, kazao je Lalovac, poručujući kako će se ubuduće morati planirati prema ESA metodologiji, a ne gotovinskoj metodi.

Izvor: http://www.jutarnji.hr/grcic-i-lalovac-sazvali-konferenciju/1334495/