Potvrđuje to i rasprava članova Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) o socijalnom dijalogu. Naime, i sindikalci i poslodavci tvrde kako njega u Hrvatskoj više nema. Ali, kako vidimo, ni nekih osobitih prosvjeda zbog toga. Kao da su se i radnici pomirili s beznadnim stanjem u zemlji, pa čekaju da im radnička prava, uobičajena u zemljama zapadne demokracije – padnu s neba.

Beznadna situacija

Kako zbog bolesti trenutno nema ni ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, jedinog s kim su i mogli razgovarati, sindikati se osjećaju još beznadnije.

– Pitanje dijaloga je važno, u Europi je to na nekim drugim razinama. Mi smo ga stvarno urušili do kraja. Ispada da je, što više pričamo o socijalnom dijalogu i partnerstvu, stanje lošije – rekao nam je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, prema kojemu, sve se to srozalo, pa se, kaže, srozavaju i prava.

On podsjeća da dio privatnog sektora i dalje uredno isplaćuje božićnice, regres, jubilarnu nagradu i drugo, ali postoji i dio onih koji to ne čine, a mogli bi, niti imaju organizirane sindikate.

– Tu je i pitanje pohlepe tih poslodavaca, koji gledaju za sebe izvući što više mogu, pa to ne čine. No dio privatnog sektora koji je potentan to isplaćuje i dogovara se sa sindikatima. Ono što je postalo problem jest da se u javnom sektoru pokušava uravnilovkom posložiti stvari. Ako u ovom trenutku državni proračun nije u stanju osigurati plaće za zaposlene u državnim i javnim službama, jer sredstava nema, treba stvoriti preduvjete da se u sljedećem razdoblju to ipak vrati. Ali, također, ako postoje državna poduzeća koja to dijelom mogu isplatiti, ne bi trebalo ići s uravnilovkom, jer to dovodi do negativne selekcije ljudi – zaključuje Sever.

Prema njegovim riječima, ni oni ni HUP nisu zadovoljni kako se to odvija. Kada je riječ o nacionalnom, trostranom socijalnom dijalogu, kaže, to jednostavno “šteka”.

Bez rasprave na GSV-u

– Ne mogu socijalni partneri, sindikati i poslodavci utjecati na to da vladajući pošalju prijedlog zakona ranije. Ne možemo utjecati ni da konačno uključe naše predstavnike u različite radne skupine, ni da se ima dovoljno vremena za raspravu umjesto da se sve radi na brzinu. Sve je to do Vlade, to su njezini propusti. Od nas se u pravilu traži da podijelimo odgovornost i krivnju kada je “u igri” nešto što je loše za radnike. A kada je nešto pozitivno, to je Vladina zasluga – ističe Sever.

I zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić potvrđuje kako i oni i sindikati misle da najveću odgovornost snosi Vlada, s obzirom na uspostavljenu dobru praksu prijašnjih vlada.

– Oni su unijeli promjene, prije svega ukinuli Vladin ured za socijalno partnerstvo, koji je bio koordinirajuće tijelo. Na taj način doveli su do toga da vrlo često imamo primjere da zakoni idu u proceduru prije nego što su raspravljeni na GSV-u. To je velik i ozbiljan problem, jer prema sporazumu o osnivanju GSV-a svi zakoni koji imaju veze s gospodarskim i socijalnim stanjem trebaju biti prvo tu raspravljeni. A sada imamo slučajeve da pojedina ministarstva to zaobilaze i odmah ih šalju u saborsku ili Vladinu proceduru. Uostalom, sami su priznali da ni njihova međuresorna komunikacija baš nije najbolja, pa stoga i dolazi do “šumova” – zaključuje Jakelić.

Igor BOŠNJAK

BERNARD JAKELIĆ

glavni direktor HUP-a

To je odraz uspješnosti društva

Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić kaže da je razina socijalnog dijaloga u društvu odraz njegove uspješnosti, pa je velika odgovornost na Vladi da to prepozna. “No ona nema plan što treba raditi, pa odluke donosi ad hoc”, smatra Jakelić. Na tvrdnju da su se tu poslodavci i sindikati neuobičajeno našli na istoj strani, Jakelić podsjeća da su neke stvari i donijeli konsenzusom, iako je uobičajeno drukčije. “Upravo taj okvir – socijalni dijalog, služi za argumentaciju svojih stavova. Iako smo kritični prema Vladinu stavu spram toga u posljednje vrijeme, treba ipak reći da to kod nas funkcionira na pristojnoj razini, u odnosu prema nekim zemljama šire regije – članicama EU-a”, kaže Jakelić. Smatra da su uspješnost i sadržajnost rada toga tijela uvjetovani najvećim dijelom time koliko Vlada želi da druga dva socijalna partnera sudjeluju u tome. “Jer time se onemogućava zloporaba politike, da četiri godine radi što hoće. Ona treba voditi računa o stavovima različitih društvenih skupina, a ove dvije zasigurno su najvažnije”, kaže Jakelić.

BOŽIĆNICE I REGRESI U “ZEMLJI BLAGOSTANJA”

Božićnice, regresi, jubilarne nagrade i bar djelomična sigurnost radnog mjesta (o 13. plaći da i ne govorimo) ovdje su sve više dijelovi zaboravljene kategorije, s kojom se susreću tek rijetki, a oni koji su tek prije godinu-dvije ušli u svijet rada vjerojatno imaju dojam da im to i ne pripada. Više ne pomaže ni ako ste zaposleni u nekad privilegiranim državnim i javnim služabama – u rezanju svega i njihova su se prava našla na udaru. Od obećanja o blagostanju u “našoj” državi s početka 90-ih danas nije ostalo gotovo ništa, jer je niz nesposobnih vlada i poslijeratnih kvazimenadžera iza sebe ostavio pustoš i neizvjesnu budućnost za sve one koji još imaju posao.

KREŠIMIR SEVER

predsjednik NHS-a

Kao majka, a ne kao maćeha

Na pitanje hoće li nove generacije uopće čuti za neke od kategorija prava radnika o kojima razgovaramo, Sever kaže kako želi vjerovati da hoće. “U privatnom bi sektoru sigurno trebali, iako najave koje se polako valjaju svijetom, pa tako i Europom, ne idu u dobrom smjeru kada je riječ o radnim mjestima. No dobit vlasnika u svijetu je izuzetno visoka i ono na čemu treba ustrajati, a moguće je snažnijim sindikalnim organiziranjem, jest da se ljudi i u privatnom i u javnom sektoru odlučuju pristupati sindikatima, organiziraju sindikate, utječu na sindikalne politike, izlaze na prosvjede, sudjeluju u štrajkovima. Jer snažnijom sindikalnom organiziranošću mogu utjecati i na kolektivno pregovaranje, i time na pravedniju raspodjelu dobiti. Da se država prema njima ponaša kao majka, a ne kao maćeha”, ističe Sever.

PRIGOVORI SINDIKATA I HUP-a SU DA IH VLADA ZAOBILAZI U RASPRAVAMA O VAŽNIM ZAKONIMA

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/poslodavci_i_sindikati_vlada_nas_vise_nista_ne_pita_28043/