U Smjernicama za izradu proračuna nisu jasno iskazani ciljevi ekonomske politike, a najzanimljiviji je znatno niži planirani proračunski deficit, što bi, ukoliko se temelji na realnim pretpostavkama, barem trebalo davati nadu, ocjenjuje Katarina Ott u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.

Vlada je 25. veljače prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna RH za 2016. i projekcije za 2017. i 2018., koje, smatra Ott, nažalost, nisu ponudile ono što se od svake vlade – posebice nove – očekuje.

“U njima nisu jasno iskazani ciljevi ekonomske politike, nije navedeno kako će se Vlada ponašati i odgovoriti na izazove u slučaju promjena u makroekonomskom i fiskalnom okviru, a razlika između sredstava potrebnih za provedbu ili promjenu postojećih programa i aktivnosti i za provedbu novih, dana je samo agregatno i bez adekvatnih obrazloženja”, ističe Ott.

Najzanimljivijim smatra planirani proračunski deficit daleko niži od onih na koje smo u zadnje doba navikli. Ukoliko se temelji na realnim pretpostavkama, barem bi to trebalo ulijevati nadu, smatra Ott.

“Premda se donošenje proračuna za 2016. doživljava kao pitanje života ili smrti i za državu i za Vladu, za uspostavljanje reda u državi i utvrđivanje jasne ekonomske i fiskalne politike, jednako je značajan – ako ne i značajniji – pravovremeni, potpuni i transparentni postupak proračuna za 2017.-19. Uostalom, po Zakonu o proračunu, i taj je već trebao otpočeti”, poručuje Ott.

Autorica u osvrtu upozorava na nekoliko zakonskih i metodoloških manjkavosti dokumenta. Tako zamjećuje i da bi se sam dokument, umjesto smjernice za izradu državnog proračuna, prema Zakonu o proračunu, morao zvati smjernice ekonomske i fiskalne politike.

“Poseban je problem što Smjernice koriste nacionalnu metodologiju koja se razlikuje od europske, pa će opet doći do prijepora i natezanja oko točnosti brojaka, a onemogućena je i usporedba Smjernica s dokumentima koji se dostavljaju EU-u”, ističe Ott.

Mišljenja je da bi se do potpunog usvajanja i primjene ESA metodologije u svim proračunskim dokumentima, redovito, pa i u Smjernicama, uz podatke po nacionalnoj morali iskazivati i podaci prema europskoj statističkoj metodologiji.

Ključnom brojkom Smjernica Ott označava planirani deficit, daleko niži od već uobičajenih. “Za 2015. je u proračunu planiran deficit od 12,542 milijardi kuna, a ostvarenje je iznosilo 12,526 milijardi kuna; za 2016. je prethodna Vlada u svojim Smjernicama planirala 10,462 milijardi kuna, a nova Vlada planira 7,485 milijardi kuna. Premda i dalje nije riječ o zanemarivom deficitu, pitanje je kakvi su izgledi da se to stvarno i dogodi”, ističe Ott.

Ocjenjuje kako je ova Vlada optimističnija od prethodne – u 2016. predviđa 5 posto više prihode i 2 posto više rashode nego što ih je u svojim Smjernicama za 2016. predviđala prethodna, te 4 posto više prihode i gotovo nepromijenjene rashode od ostvarenih u 2015.

Ott također zamjećuje i kako, uz pretpostavku da konačno ostvarenje proračuna 2015. neće bitno odstupati od iskazanog u Smjernicama, Vlada u ovoj godini očekuje porast poreza (5 posto), pad doprinosa (5 posto), kao i da kod stavki s nižim udjelom u ukupnim prihodima predviđa drastičan porast prihoda od prodaje nefinancijske imovine (40 posto), pristojbi (31 posto) i pomoći (24 posto). No, pritom podsjeća kako je i prethodna Vlada za 2015. planirala od prodaje nefinancijske imovine ostvariti 1,2 milijardu kuna, a ostvareno je samo 450 milijuna kuna, odnosno tek 39 posto od planiranoga!

Podsjeća i kako se u ovoj godini viši ukupni prihodi planiraju na temelju ostvarenih u 2015., ali i na temelju planiranog višeg gospodarskog rasta u 2016., ubrzanja privatizacije i jačeg korištenja sredstava EU-a. “Ubrzavanje privatizacije i jače korištenje sredstava EU-a se od svake, pa tako i od ove Vlade i očekuje, no u kojoj su mjeri ostvareni viši prihodi od planiranih u 2015. znat će se tek kad se objavi stvarno ostvarenje proračuna 2015., a u kojoj će se mjeri ostvariti planirani gospodarski rast u 2016. ovisit će ne samo o domaćim, nego možda još i više o vanjskim čimbenicima (o rastu europskog gospodarstva, cijenama nafte, političkim krizama i sl.). Stoga se baš i ne može reći da su prihodi za 2016. planirani posebice oprezno”, smatra Ott.

Planirani gotovo nepromijenjeni rashodi u odnosu na ostvarenje 2015.

Napominje i kako će deficit, vjerojatno, najviše ovisiti o rashodnoj strani proračuna. Vlada planira gotovo nepromijenjene rashode u odnosu na ostvarenje 2015., no planira 2 posto više rashode od prethodne Vlade, 10 posto veće subvencije od ostvarenja u 2015. te čak 27 posto veće od onih što ih je planirala prethodna Vlada, navodi Ott.

Zabrinjava je i što se ne planira smanjivanje rashoda za zaposlene, što je druga najveća stavka ukupnih rashoda, kao što ni kod najveće stavke rashoda – naknada koje iznose gotovo 40 posto rashoda poslovanja – nema pozitivnih naznaka, nego će čak biti i nešto više nego 2015. “Na oprez navodi i planiranih 2 posto smanjenja materijalnih rashoda, jer je 2015. ostvarenje bilo čak 6 posto više od planiranog”, ističe autorica.

U Smjernicama nema ni riječi o fiskalnim pravilima i njihovom (ne)ispunjavanju, što Ott smatra u najmanju ruku iznenađujućim, budući da su fiskalna pravila i javni dug ključna pitanja ove države.

Napominje i kako se od svake vlade i u svakim smjernicama, a posebice od svake nove vlade, očekuje da će jasno i strukturirano iskazati ciljeve svoje ekonomske politike i buduće ponašanje u zadanom, ali i u eventualno izmijenjenom makroekonomskom i fiskalnom okviru, kao i da je neophodno detaljno obrazloženje novih programa i aktivnosti te njihovih očekivanih učinaka. “Smjernice to ne nude i morat će se pričekati prijedlog proračuna. No, ako u njemu ne bude nekih posebnih iznenađenja, stječe se dojam da se ne planiraju značajnije strukture reforme ili da će tempo provođenja eventualnih reformi biti vrlo spor”, ističe Ott.

Objašnjava i važnost smjernica te smatra da bi za njih trebalo odrediti raniji datum u proračunskom kalendaru i uvesti obvezu da se o njima raspravlja u Saboru. Osim toga, sve financije države bi se u svim segmentima morale voditi po europskoj (ESA 2010) metodologiji, a dok se to ne ostvari u svim proračunskim dokumentima bi se morali barem svi agregatni iznosi iskazivati i po nacionalnoj i po europskoj metodologiji, ističe Ott.

Kratkoročno, uz izradu proračuna za ovu, ne smije se zaboraviti ni proračun za 2017. i projekcije za 2018.-19.

“Proračun 2016. trenutno se – i s pravom – postavlja kao pitanje života ili smrti i za državu i za Vladu, no ukoliko se želi konačno uvesti reda u proračunski proces i kvalitetno planirati proračune, neophodno je striktno pridržavanje proračunskog kalendara zadanog postojećim Zakonom o proračunu”, poručuje Ott.

IZVOR

(HRT/NHS) Smjernice su takve da šalju poruku Europskoj komisiji i MMF-u da će deficit biti oko 3 posto BDP-a, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata komentirajući smjernice koje jepredstavio ministar financija Zdravko Marić.

Vrlo jasno nam je poručeno da unaprijed nisu predviđena povećanja u sustavu plaća. Upitno je i ukidanje novca za zapošljavanje mladih. Marićev odgovor da će sredstva za tu namjenu biti povučena iz EU fondova zadovoljio bi kad bi to doista bilo tako, rekao je Sever.

Pitanje je hoće li doista biti moguće povući toliko sredstava iz fondova, a upitno je i hoće li u određenom roku Vlada uspjeti prodati ono što zove mrtvim kapitalom, tj. narodnu imovinu, dodao je Sever.

Rekao je da su sindikati poslali jasnuporuku da očekuju da se netko i njih sjeti, jer su im prava nedvojbena. Izrazio je sumnju da postoji prostor za ozbiljan razgovor jer su se tirazgovoritrebali voditi prije sastavljanja proračuna. Sindikati su dovedeni pred gotov čin, a njihova reakcija ovisi o razgovorima sindikalnih čelnika sa svojim članstvom, istaknuo je Sever.

IZVOR

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar upozorio je da su djelatnici tog ministarstva potplaćeni jer imaju plaću između tri i četiri tisuće kuna, bez dodatka na staž, i ne mogu dopustiti daljnja smanjenja

(SLOBODNA DALMACIJA) Mjerodavni ministri održali su u srijedu u Banskim dvorima radni sastanak sa sindikalnim čelnicima državnih službi, a ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić izvijestila je da su im predstavili projekciju državnog proračuna za 2016., 2017. i 2018. godinu te plan reforme javne uprave i zakona o plaćama.

“Našli smo zajedničku platformu za suradnju”, izjavila je ministrica Šikić novinarima nakon sastanka.

Potvrdila je da je na dnevnom redu bila tema povećanje osnovice plaća za šest posto te da slijede konzultacije s partnerima.

O reformi javne uprave rekla je da tu “dolazi do fuzije poduzeća koja imaju zajedničku poslovnu platformu i redistribucije poduzeća koja je nemaju”.

“U svakom slučaju, reformu javne uprave radi ministrica Dubravka Jurlina-Alibegović i njezino ministarstvo, a Ministarstvo rada bavit će se Zakonom o plaćama”, istaknula je ministrica Šikić i dodala da smanjenje broja radnih mjesta “nije planirano”.

Predsjednik Sindikata hrvatske policije Dubravko Jagić rekao je kako je to bio preliminarni sastanak na kojem su Vladinim predstavnicima jasno iznijeli svoja stajališta te se pokušali dogovoriti o rješenjima u korist zaposlenika i ispraviti pogreške prošle Vlade.

“Očekujem od ove Vlade da bude bolja od prošle”, rekao je, dodajući kako se nada da će ispuniti njihove zahtjeve. Također je rekao kako je vrijeme bilo prekratko da bi se za dva sata postigao dogovor. Na pitanje o rezovima, Jagić je odgovorio kako treba voditi računa o specifičnostima policije.

Predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar upozorio je da su djelatnici tog ministarstva potplaćeni jer imaju plaću između tri i četiri tisuće kuna, bez dodatka na staž, i ne mogu dopustiti daljnja smanjenja. Tim ljudima se nema više što uzeti, poručio je Lončar.

Predsjednik Sindikata lokalnih državnika i namještenika Boris Pleša rekao je kako je bilo riječi i o sporazumu o dodatku na plaću od četiri, osam i deset posto za državne službenike te vraćanju osnovice za plaće iz 2009. godine.

“S obzirom na to da projekcija proračuna ide na Vladu, to su stvari na kojima ćemo inzistirati i o tome ovisi u kojoj će mjeri sindikati, kao socijalni partneri, i dalje sudjelovati u kreiranju reformi”, istaknuo je Pleša.

“Moramo imati jamstva da nećemo biti instrumentalizirani i da ćemo biti sigurni kako će ono što je dogovoreno s prethodnim vladama biti realizirano”, dodao je.

Na pitanje je li spreman na odgodu ispunjenja tih zahtjeva do donošenja novog proračuna, 10. ožujka, Pleša je odgovorio kako se oni vjerojatno dotad neće moći ispuniti, ali ostaju pregovori kako bi se utvrdilo što će biti s povećanjem osnovice od šest posto. Dodao je kako precizni rokovi nisu utvrđeni.

IZVOR