Posts Tagged obavijesti

Europski sud u Luxembourgu u predmetu C-16/15 u povodu zahtjeva za prethodnu odluku radi tumačenja članaka 3., 4. i 5. Direktive vijeća 1999/70/EZ o Okvirnom sporazumu o radu na određenom vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP (dalje: Direktiva) upućenom u okviru spora između Marie Elene Pérez López i Servicia Madrileno de Salud, Comunidad de Madrid (Zdravstvena ustanova u Madridu) utvrdio je kako zapošljavanje temeljem uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme radi stalnog i trajnog obavljanja poslova predstavlja zlouporabu navedenog instituta.

U svojoj odluci Sud je jasno naglasio kako obnavljanje ugovora o radu na određeno vrijeme radi zadovoljenja potreba koje nisu privremene, nego stalne i trajne, nije opravdano u smislu članka 5. stavka 1. Direktive te da je izravno protivno pretpostavci kako su ugovori o radu na neodređeno vrijeme temeljni oblik radnog odnosa. Također, Sud je utvrdio kako odredba nacionalnog propisa kojom se na općenit i apstraktan način dopušta uporaba uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme u sebi sadržava stvarnu opasnost od zlouporaba ovog instituta što je protivno cilju i korisnom učinku Direktive.

IZVOR

Cijelo vrijeme nastojimo pokrenuti s mrtve točke proces pregovaranja u kolektivnim pregovorima koji je već deset mjeseci u zastoju, isključivo zbog SPVH.

I prije nego smo lani počeli pregovarati, reprezentativni sindikati se nisu uspjeli dogovoriti oko sastava pregovaračkog odbora sindikata, bez obzira što je dogovorno nudeno da SPVH ima 4 člana, S1112 3 člana i SŽH 2 čiana pregovaračkog odbora. SPVH nije bio zadovoljan takvim prijedlogom pa je u skladu sa Zakonom o reprezentativnosti odredeno da, ukoliko se sindikati ne dogovore , svaki sindikat ima po jednog člana, tako da sada imamo situaciju da sa sindikalne strane imamo tri pregovarača dok sa strane Poslodavca njih osam. Tu smo izgubili vrijeme!

Prošle godine u jedanaestom mjesecu, za vrijeme bivše Uprave, krenuli smo u pregovaranje za novu KU. Član pregovaračkog odbora sindikata iz SPVH osporio je legitimitet pregovaračkog odbora poslodavca, što je Uprava iskoristila da se izvuče iz pregovora dok ne dobije pisanu potvrdu iz ministarstva, bez obzira što je znala da nije u pravu, te smo ušli u produženu primjenu KU HŽ lnfrastrukture. I tu smo izgubili vrijeme!

Promjenom Uprave dogovorili smo nastavak pregovaranja. Jedini uvjet Uprave je bio da sindikati priznaju pregovarački odbor poslodavca legitimnim. SIHŽ i SŽH su to učinili u interesu što ranijeg početka pregovora, dok SPVH opet to odbija pa smo u navlačenju o toj temi par mjeseci, opet izgubili vrijeme!

Bez obzira na sve uspjeli smo nastaviti pregovaranje. Na jedvite jade dogovorili smo Protokol o pregovaranju kojeg su potpisala sva tri sindikata i kada smo se trebali konačno početi baviti KU, član pregovaračkog odbora iz sindikata SPVH zaključuje da mu je sporan članak o tajnosti pregovaranja kojeg je potpisao u Protokolu za ove pregovore. Bitno je napomenuti da je isti članak potpisao u Protokolima koji su vrijedili za sve prošle kolektivne pregovore.

Postavlja se pitanje tko ima pravo i za čiji interes blokirati kolektivne pregovore i dovoditi sve radnike Hž Infrastrukture d.o.o. u situaciju da će već sutra borbu za svoja prava morati voditi na ulici umjesto za pregovaračkim stolom.

Što  se tiče tajnosti pregovaranja, članovi SIHŽ i SŽH mogu biti sigurni da ova dva sindikata sigurno neće potpisati nešto što nisu dali na uvid i odobrenje svojim članovima.

I na kraju, smatramo da svi mi koji smo preuzeli odgovornost kolektivnog pregovaranja moramo nastojati kroz pregovore za stolom osigurati dobar Kolektivni ugovor, a ako ne ide, svi zajedno iskoristiti sve ostale zakonske mogućnosti i izboriti se za prava radnika HŽ Infrastrukture d.o.o.

DOPIS

Stranke su najavile manje poreze na plaće, a simulacija koju smo pripremili na osnovi dostupnih podataka pokazuje da na najveću povišicu mogu računati ljudi s primanjima koja su dva ili tri puta veća od prosječnih.

Obećano povećanje neoporezivog dohotka ne bi dovelo do rasta minimalaca ili malih plaća, prosječno plaćeni radnici dobili bi, ovisno o prijedlogu, od 30-ak do 655 kuna, dok bi predstojeći izbori najviše pogodovali ljudima s visokim plaćama. Stručnjaku ili menadžeru s bruto plaćom od 30 tisuća kuna, što je neto 16.950 kn, Most bi dao skromnih 40-ak kuna, no stranka Pametno iz Splita digla bi takve plaće 2500 kn! Analizirali smo obećanja pet stranaka i koalicija: HDZ-a, Mosta, Živog zida, stranke Pametno i SDP-a, odnosno Narodne koalicije.

Most nudi postupno povećanje neoporezivog dohotka za 100 kn godišnje, što bi prosječno plaćenim radnicima donijelo 28 kn povišice. Ostale stranke nešto su šire ruke, s tim što je stranka Pametno izašla s najradikalnijim prijedlogom: uz dizanje odbitka na 3600 kn, sve godišnje plaće do milijun kuna oporezivali bi s 20%, a one iznad milijun s 40%. Živi zid sve bi plaće do 5000 kn oslobodio poreza, SDP predlaže povećanje neporezivog dohotka na 3000 kn, a HDZ na 3750 kuna.

Dvije vodeće stranke pomicale bi poreznu osnovicu za primjenu najveće stope prema 19.000 kn (SDP), odnosno 20.000 kn (HDZ). Najveću bi stopu HDZ spustio s 40 na 36%, ali u programu HDZ-a stoji i primjena “sintetičkog” poreza na dohodak. Pojednostavljeno, HDZ bi zbrajao sve dohotke građana i tako zbrojene oporezivao ih stopama od 12, 25 ili 36%, ovisno o ukupnoj godišnjoj vrijednosti svih dohodaka. Velika bi to promjena bila za ljude koji uz redovnu plaću primaju i neki drugi dohodak, honorar, članovi su upravnih i NO-a ili pak primaju visoke menadžerske bonuse na koje su dosad plaćali samo 25% poreza. Ipak, u programima nema važnih elemenata: raspona poreznih stopa, ali i stava što učiniti s brojnim izuzecima i olakšicama u porezu na dohodak.

IZVOR

Zaista brojne mogućnosti otvorile su se Hrvatskoj s ulaskom u EU, a među njima se uvijek ističe pristup tržištu od pola milijarde ljudi, fondovi, slobodno kretanje kapitala, ali i ljudi. Kad smo kod kretanja ljudi, krenimo od turizma.

Ako gledamo od 2012. kada nismo bili članica, pa do kraja 2015. kada već imamo punopravno članstvo, znači gledamo kalendarske godine, turizam je rastao i po broju noćenja, i po broju dolazaka, ali i po prihodima.

Dolasci 22 posto, noćenja 15 posto, a prihodi su veći u cijelom tom razdoblju za 16 posto. Najviše je rastao broj gostiju iz Velike Britanije, Mađarske, Poljske.

Drugi važan sektor koji je puno očekivala je poljoprivreda. Ako uspoređujemo 2012 i 2015. godinu, uvoz poljoprivrednih proizvoda je rastao za 27% te iznosi više od 2 i pol milijarde dolara.

U istom je tom razdoblju rastao i izvoz, i to za 24 posto. Međutim, i izvoz i uvoz su se nešto više orijentirali prema drugim članicama, ali tu ne smijemo zaboraviti i izlazak iz CEFTE, ali i ruske sankcije.

Među sektorima, najgore je prošlo graditeljstvo. Nije došlo do napretka, i to zbog nekoliko razloga, visoka cijena rada, nije bilo velikih investicija financiranih iz EU, a tvrtke nisu dovoljno surađivale kod nekih većih natječaja.

Ovo su sve podaci koje je obradila Hrvatska gospodarska komora.

A kako bi tvrtke ocijenile trogodišnje članstvo? To je zanimalo i HGK pa su napravili istraživanje među 200 tvrtki.

Na pitanje jesu li počeli izvoziti na tržište EU, njih 67 posto reklo je ‘ne’. 84 posto ispitanih nije pronašlo novog partnera za suradnju, 80 posto ih nije smanjilo izvoz na treća tržišta, ali je zato njih 90 posto odgovorilo kako je hrvatskim radnicima olakšan pristup na EU tržište rada.

Možemo zaključiti kako se nismo baš pretrgnuli. Primjerice, mi smo tek na 59 posto prosjeka Europske unije po razvijenosti, od nas su nerazvijenije jedino Bugarska i Rumunjska, a po nezaposlenosti smo druga najlošija članica.

IZVOR