Posts Tagged obavijesti

Pod kojim se uvjetima ubuduće može organizirati rad od kuće, što bi to konkretno trebalo značiti za poslodavce, a što za zaposlenike, jedna je od tema o kojoj će krajem kolovoza ili početkom rujna početi formalne konzultacije sa socijalnim partnerima, saznajemo iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Hoće li se ta rasprava u Gospodarsko-socijalnom vijeću voditi u pregovorima o “osvježavanju” Zakona o radu, čiji jedan članak propisuje “rad na izdvojenom mjestu”, ili će doći do sklapanja posebnog nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi se time detaljno pozabavio, ili do nekog trećeg rješenja, zasad nije poznato. Jasno je, međutim, da su poslodavci postojećim zakonskim rješenjem nezadovoljni jer ga smatraju kompliciranim, krutim i zastarjelim. Sindikati ne bi zbog rada od kuće “čačkali” po ZOR-u, kako nam je rekao Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, jer ne žele da se uopće sada otvara pitanje mijenjanja tog zakona i prava radnika, a u Vladi su skloni promjenama kako bi gospodarstvo bilo konkurentnije, ne samo zbog epidemiološke situacije koja će na jesen rad od kuće možda opet nametnuti kao nužnost.

Prema ZOR-u, rad kod kuće se mora regulirati posebnom vrstom ugovora o radu gdje se, primjerice, definiraju radno vrijeme, oprema za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, dok bi za uporabu vlastite opreme radnika trebao platiti troškove u vezi s time. Također, trebao bi nadoknaditi i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova, a plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama tog poslodavca.

Preporuke stožera

Poslodavci pritom naglašavaju da su tijekom pandemije Covida-19 preporuke Stožera bile da se radi od kuće, ali je istovremeno bilo teško provesti baš sve mjere potrebne da se to zakonski ostvari.

Što bi trebao novi donijeti model, koji ne bi trebao poslužiti samo u uvjetima pandemije, nego i generalno, uvažavajući da tehnologija omogućava fleksibilnije načine rada? Što se poslodavaca tiče, jedna od stvari je definiranje tzv. rada na daljinu i promjena procedura vezanih uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme itd. Što se tiče plaćanja dodatnih troškova radnicima, očekuju da naknada za sve troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika i drugih njegovih troškova vezanih uz obavljanje poslova bude neoporeziva. Trenutno je ona (ako se plaća) praktički dio bruto plaće (plaća u naravi).

Krešimir Sever tvrdi da nema nikakvog razloga da se ZOR mijenja zbog rada na izdvojenom mjestu ili na daljinu jer je to predviđeno člankom 17, a ostalo bi kroz GSV trebalo dogovoriti s poslodavcima i Vladom te potpisati nacionalni kolektivni ugovor koji bi obvezao sve i automatski se primijenio u cijeloj zemlji. Napominje da je za vrijeme pandemije dio radnika bio poslan na rad od kuće iako za to nije imao uvjete, primjerice zbog života u premalom stanu s neadekvatnom opremom, a dio ih je radio daleko više od propisanog radnog vremena. “Osim radnog vremena, za rad na izdvojenom mjestu treba definirati i minimalne radne uvjete. Treba definirati i sufinanciranje povećanih troškova za rad od doma, što podrazumijeva trošak interneta, struje, grijanja, vode. Oko svega toga treba postići dogovor, a država u ranijim razgovorima nije htjela da to poslodavcima ulazi u priznate troškove”, kaže Sever.

Potrebne prilagodbe

Iz Hrvatske udruge poslodavaca ne upuštaju se u analizu uvjeta u kojima se radilo za vrijeme pandemije, nego naglašavaju da je problem što ZOR zapravo ne poznaje institut rada na daljinu, odnosno ne poznaje ga u punom smislu tih riječi. “Institut rada na izdvojenom mjestu rada ne ide u korak s današnjim tehnologijama i mogućnostima. Koronakriza je samo dodatno naglasila potrebu prilagodbe radnopravnog zakonodavnog okvira”, kažu. U tvrtkama su, kažu, uobičajene situacije u kojima radnik od poslodavca traži fleksibilnost u radu kako bi bolje posložio svoje privatne (obiteljske) i poslovne obveze. “Poslodavcu je u interesu izaći radniku u susret jer osim što na taj način zadržava stručne radnike, stvara i motivirajuću atmosferu. HUP u cilju omogućavanja povremenog izbora mjesta rada od strane radnika predlaže uvođenje novog instituta u Zakon o radu koji bi prepoznao rad na daljinu i u skladu s tim prilagodio važeće procedure vezane uz zaštitu na radu, troškove rada, mjerenje radnog učinka, radno vrijeme i sve ostalo što je potrebno urediti u bilo kojem obliku rada”, poručili su iz HUP-a,

Martina Šimić Baranović, regionalna direktorica Signifyja (bivši Philips) u Zagrebu, kaže da su oni za vrijeme pandemije pravno regulirali ugovore o radu da ljudi bez problema mogu raditi od doma, ali dodaje da je to u nekim zemljama, poput primjerice Nizozemske, gdje je sjedište Philipsa, i inače normalna stvar jer je tamo zakonska regulativa daleko fleksibilnija.

“Signify je nizozemska tvrtka pa sam često imala prilike boraviti i raditi s kolegama u Eindhovenu i Amsterdamu. Za njih je mjesto rada, pa čak i radno vrijeme, manje važno u obavljanju posla, mjeri se isključivo učinak rada. Tako kolege često žive u udaljenim gradovima i selima, pa iskorištavaju vrijeme putovanja vlakom za rad koji je jednako uvažen kao i rad iz ureda ili rad od kuće. Također je učestalo da zaposlenici odabiru raditi samo četiri dana u tjednu, a imamo i slučajeve ‘job sharinga’, gdje dvoje zaposlenika dijeli jedno radno mjesto, pa svatko od njih radi tri dana”, objašnjava.

Možemo li očekivati korak u tom smjeru i u Hrvatskoj te pod kakvim uvjetima? Pregovori socijalnih partnera će sigurno biti usijani. Izvršni direktor udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin smatra da jedan članak ZOR-a nije pisan tako da pokrije dugoročno funkcioniranje cijelih tvrtki od kuće. Treba ga osuvremeniti, kaže.

IZVOR

U rujnu HŽ Infrastruktura objavljuje natječaje za radove na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Vrijednost radova najveća je do sada i iznosi 2,3 milijarde kuna

HŽ Infrastruktura (HŽI) sljedeći mjesec kreće u realizaciju svog trenutačno najvećeg projekta – rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Procijenjena vrijednost radova na tom projektu najveća je od svih pojedinačnih radova na hrvatskim željeznicama dosad i iznosi 2,3 milijarde kuna bez PDV-a (315 milijuna eura).

Iz EU fondova 85 posto

Natječaj za tu prugu će, kako su nam kazali u HŽ Infrastukturi, biti objavljen u rujnu, a natječajna dokumentacija trenutačno je na pregledu u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovoranje programa i projekata EU (SAFU) jer se i ovaj projekt na željeznici s 85 posto sufinancira iz europskih fondova. Dionica Hrvatski Leskovac dio je pruge Rijeka – mađarska granica, a pretvaranje jednokolosiječne pruge u dvokolosiječnu od Zagreba prema granici već je krenulo. Na dionici Dugo Selo – Križevci radovi se već izvode, a izvođač radova na dionici Križevci – državna granica uveden je u posao. Realizacijom projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac tako će krenuti i radovi na pretvaranju u modernu dvokolosiječnu prugu i od Zagreba prema Rijeci. Specifičnost natječaja za Hrvatski Leskovac – Karlovac bit će i to što će radovi biti podijeljeni u dva dijela, odnosno natječaja.

Tako će biti poseban natječaj za radove na građevinskom i elektrorenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu, a procijenjna vrijednost tih radova je 2,043 milijarde kuna plus PDV. Drugi natječaj bit će raspisan za radove na prometno-upravljačko i signalno-sigurnosnim željezničkom infrastrukturnom podsustavu procijenjene vrijednosti 266,4 milijuna kuna plus PDV. A razlog tome je, objašnjavaju u HŽI-ju, što isporučitelja signalno-sigurnosnih uređaja ima više nego građevinaca kojima su dosad bili podugovaratelji. Time su posebnim natječajem, kažu, omogućili veće tržišno natjecanje. Usto, moguće žalbe za jedan podusustav neće kočiti natječaj za drugi podsustav.

Inače, ukupna vrijednost projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac, uključujući i nadzor, zemljište… iznosi 366 milijuna eura. Dosad najvredniji projekt HŽI-ja koji je krenuo u realizaciju je pruga Križevci – državna granica, vrijedan 350 milijuna eura. Željeznička pruga Rijeka – Zagreb – Budimpešta dio je Mediteranskog TEN-T koridora. Realizacijom ovog projekta kao i ostalih dionica na kojima se radovi izvode i na kojima se planiraju povećat će se konkurentnost luke Rijeka poboljšanjem njezine prometne povezanosti s tržištima srednje Europe. Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u dužini od 44,02 kilometra dionica će biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gdje će biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja. Sadašnja jednokolosiječna elektrificirana pruga postat će dvokolosiječna.

Očekivano vrijeme potpisivanja ugovora za oba natječaja je travanj sljedeće godine, a rok za dovršetak radova je 30 mjeseci od dana uvođenja u posao. Radovi na obnovi postojećeg i gradnju drugog kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci u dužini 38,2 kilometra, koje izvode domaće tvrtke DIV, Zagreb Montaža i Dalekovod, trebaju biti gotovi 2022., a vrijedni su 197 milijuna eura. Turski izvođač radova Cengiz uveden je u posao na 42,6 kilometara dugoj dionici od Križevaca do državne granice, a ugovor za te radove vrijedan je 324 milijuna eura, dok je procijenjena vrijednost iznosila 275 milijuna eura. Predviđeni rok završetak radova na toj dionici je studeni 2023.

Kraj cijelog projekta 2027.

Što se tiče ostalih dionica na pruzi Rijeka – državna granica, odnosno projektu nizinske pruge, u HŽI-ju kažu da se za dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani radi glavni projekt i da planiraju u drugoj polovici sljedeće godine aplicirati za sredstva iz EU fondova i za taj projekt. Procijenjena vrijednost radova na toj dionici dugoj 27,5 kilometara iznosi 270 milijuna eura. Za dionicu Karlovac – Oštarije, dugu 40 kilometara, u tijeku je natječaj za izradu studijske dokumentacije, a procijenjena vrijednost radova na toj dionici je 400 milijuna eura. Za dionicu Oštarije – Škrljevo pak u tijeku je izrada studijske dokumentacije. Procijenjena vrijednost radova na toj dionici ovisi o odabranoj trasi – 900 milijuna za trasu dugu 63 kilometara ili 1,3 milijardu eura za novu, nizinsku trasu dugu 113 kilometara. Hrvatska i za preostale dionice na pruzi Rijeka – državna granica očekuje sufinanciranje iz EU fondova, a cijeli projekt bi prema najavama ministra mora, prometa i infrastukture Olega Butkovića mogao biti gotov do 2027.

IZVOR

Radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, a takav rad u uvjetima visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika te su oni izloženi velikom riziku od sunčanog udara, sunčanice i opeklina od izlaganja suncu. Toplinski udar može biti i smrtonosan te je potrebno raditi u skladu sa mjerama zaštite za radu u takvim uvjetima. Svaki rad na otvorenom treba se analizirati i obuhvatiti procjenom rizika kako bi se identificirale sve moguće štetnosti.

Budući da u hrvatskom zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi u vezi rada radnika na otvorenom u slučaju visokih temperatura, više o zaštiti na radu u tim uvjetima možete pročitati u Smjernicama dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i preporukama Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu.

Kretanje toplinskog vala možete pratiti na https://meteo.hr/prognoze.php?section=prognoze_specp&param=toplinskival_5

IZVOR

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kaže da je jedan od prioriteta njegovog Ministarstva u novom mandatu “snažno restrukturiranje željezničkog sektora” te da su u pripremi velike investicije, prenosi N1 televizija.

Butković kaže da namjerava provesti velike promjene i u zračnom prometu.

“Najviše nas muči Croatia Airlines, koja je i inače imala problema, a zbog koronavirusa stao je sav zračni promet”, rekao je Butković.

Rješenje kroz rujan ili listopad

Ministar mora, prometa i infrastrukture kaže da je ranije bilo jasno da ova aviokompanija dugoročno ne može opstati, zbog čega se tražio strateški partner. A onda je nastupila pandemija koronavirusa i to se zaustavilo.

Oleg Butković smatra da će Hrvatska kroz “deveti ili deseti mjesec” imati rješenje za tu tvrtku koje će zadovoljiti Europsku komisiju.

“Možda spajanje nekih zračnih luka s Croatia Airlinesom”, naveo je jedno od mogućih rješenja.

Nizinska pruga Zagreb-Rijeka

Rekao je i da se među onih nešto više od 22 milijarde eura, što je na razini EU odobreno Hrvatskoj, sigurno znatna sredstva mogu iskoristiti za prometnu infrastrukturu. Njegovo Ministarstvo, kaže, priprema natječaj za cijelu dionicu nizinske pruge Zagreb-Rijeka, što bi bilo jako važno zbog lučkog prometa.

“Kako EU u ovom trenutku želi financirati nizinsku prugu, to je za nas svakako prihvatljivije od koncesije”, kazao je Butković.

Rekao je da taj projekt može biti gotov do 2027. godine.

IZVOR

Objavljen poziv za dodjelu državnih potpora poduzetnicima iz sektora prometa

Slijedom posljedica krize prouzrokovane koronavirusom koja je pogodila cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, posebice sektor prometa, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture  objavilo je poziv poduzetnicima za korištenje sredstava iz programa državnih potpora u sklopu mjera gospodarskog opravka Vlade Republike Hrvatske. Provedbena tijela programa dodjele su Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) koji će dodjeljivati pojedinačne potpore korisnicima koji ispunjavaju uvjete iz programa.

Cilj programa je osigurati financijsku podršku poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i s njima povezanim djelatnostima radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa na njihovo poslovanje. Potpore će se dodjeljivati kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost, a prihvatljivi korisnici su mali, srednji i veliki poduzetnici koji posluju u sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanih djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske.

Ukupan iznos predviđenih sredstava po navedenom programu iznosi 600.000.000 kuna.

Posrednička tijela HAMAG BICRO i HBOR provoditi će dodjelu potpora u obliku jamstava za nove zajmove iz odjeljka „3.1. Ograničeni iznosi potpore“ i to u maksimalnom planiranom iznosu od 200.000.000 kuna, i iz odjeljka „3.2. Potpora u obliku jamstava za zajmove“ i to u maksimalnom planiranom iznosu od 400.000.000 kuna.

Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (NN 77/20)

HBOR – Poziv za dodjelu državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (.pdf)

HAMAG BICRO – Poziv za dodjelu državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (.pdf)

IZVOR