Posts Tagged obavijesti

Državna željeznička poduzeća neuspješno su restrukturirana i to je uz svjetsku financijsku krizu glavni razlog njihove složene financijske situacije, pri čemu njihove dugove podmiruje država, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, tvrde stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac u publikaciji “Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH”.

Upozoravajući da željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna, autorski IJF-ov dvojac navodi da se restrukturiranje trebalo temeljiti na realnom planu, s konkretnim i ostvarivim ciljevima zasnovanim na boljem predviđanju promjena.

Umjesto toga, stječe se dojam da je od 2006. godine, kad je restrukturiranje počelo unutar pristupnih pregovora s EU-om, veći naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog usklađivanja s EU-om, nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja, kaže se u studiji. Zaključuje se da ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduzeća je slabija nego prije početka restrukturiranja.

Na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i bilanci od 2011. do 2015. godine, Bajo i Primorac iznose kako gubitak grupe HŽ-ovih poduzeća u 2012. i 2013. godini iznosi više od milijarde kuna, ali da su gubici od 2014. godine značajno smanjeni. Ukupni prihodi i rashodi smanjeni su za oko 1,3 milijarde kuna, a najveći pad rashoda ostvario je HŽ Cargo. Od 2011. do 2015. ukupni prihodi pali su s 5,1 na 4,3 milijarde kuna na razini grupe, uglavnom zbog smanjenja transfera iz državnog proračuna i prihoda od prodaje, dok su prihodi iz državnog proračuna oko pola milijarde kuna godišnje.

Ukupne obveze željezničkih poduzeća u 2015. iznose šest milijardi kuna, od čega je trećina kratkoročnih obveza. Kaže se i da su željeznička poduzeća u vlasništvu države zabilježila značajan pad prometa prevezenih putnika i robe, te su željeznice sve manje značajne zbog veće atraktivnosti cestovnog prometa, slabog stanja infrastrukture, niske razine investicija, teškoća u prometu uzrokovanih remontima pruga te spore i neadekvatne organizacijske transformacije javnih željezničkih društava.

Unatoč činjenici da HŽ drži gotovo 99 posto tržišta, u posljednjih 10 godina prijevoz robe smanjen je za 39 posto, navodi se, dok se kod putničkog prometa u razdoblju od 2010. do 2012. bilježi gotovo 40 posto manje putnika, kada su iz obračuna isključene subvencionirane karte (besplatne karte učenicima, studentima i drugim socijalno ugroženim skupinama). To se odražava i na njihovo slabo financijsko poslovanje, konstatira se u analizi.

Državne subvencije i dalje presudne

Željeznice su pored brodogradilišta i cesta treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje premašivale 700 milijuna kuna.

U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je državnih jamstava za taj sektor u visini od 12,64 milijardi kuna, uglavnom za financiranje konsolidacije, modernizacije i restrukturiranja te za investicijske projekte, kaže se u studiji.

Ocjenjuje se da obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu na rast javnog duga i proračunskog deficita – obveze željezničkih društava u vlasništvu RH od 2005. do 2015. pridonijele su povećanju javnog duga za 8,4 milijardi kuna, a one izravno povećavaju javni dug Hrvatske za otprilike 1,3 posto BDP-a.

“Nažalost, visoka razina potpora i obveza željezničkih društava se ne smanjuje, što je odraz nemogućnosti vlada i uprava da provedu cjeloviti proces restrukturiranja”, kaže se u analizi.

“Po svemu sudeći, državne željeznice ostaju financijski uteg oko vrata države, čak i ako se osigura nastavak restrukturiranja”, kažu IJF-ovi analitičari.

Država plaća, odgovornosti gotovo i nema

Vladi preporučuju smanjenje udjela državnih subvencija za željeznički sektor i značajno poboljšanje upravljanja imovinom, povećanje udjela EU-ovih fondova u financiranju investicija u infrastrukturu te preusmjeravanje sredstava iz zajmova s cestogradnje u željezničku infrastrukturu, posebno u strateške pravce.

Pored toga, smatraju kako treba značajno revidirati politiku plaća u željezničkim poduzećima i realnije utvrditi stvarne troškove zaposlenih, riješiti se velikih zaliha, restrukturirati povezana društva, odrediti rok njihove privatizacije i odlučiti koji će dio ostati u vlasništvu države.

Autori napominju da su se društva matice i uprave novih društava “izgubile u statusnim promjenama koje su dovele do niza novih međusobnih potraživanja i obveza nastalih podjelama imovine”. Rezultat je veći boj pravnih sporova i lanac nepodmirenih obveza, za što se račun podnosi državi, a individualne odgovornosti za rezultate poslovanja i restrukturiranja gotovo nema, zaključuje se u studiji.

“Velike i učestale organizacijske promjene negativno se odražavaju na stabilnost i financijsko poslovanje te vođenje razborite poslovne politike društva”, konstatira se u analizi IJF.

IZVOR

Svjetskom kongresu o sigurnosti i zdravlju na radu koji se održava od 3. do 6. rujna u Singapuru, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), zajedno s Međunarodnom organizacijom rada prezentira nove procjene troškova loše sigurnosti i zdravlja na radu. Novi rezultati pokazuju da širom svijeta ozljede i bolesti povezani s poslom za posljedicu imaju gubitak od 3.9 % BDP-a, što godišnje iznosi otprilike 2 680 milijardi eura.

Europsku uniju loše zdravlje i ozljede povezani s poslom koštaju 3,3 % BDP-a. To je 476 milijardi eura svake godine koje bi se mogle uštedjeti uz odgovarajuće strategije, politiku i prakse o sigurnosti i zdravlju na radu.

Te su procjene rezultati dobiveni u velikom projektu o troškovima i koristima sigurnosti i zdravlja na radu. Projekt je provela Međunarodna organizacija rada, finsko ministarstvo za društvena pitanja i zdravlje, finski institut za zdravlje na radu, WSH institut u Singapuru, Međunarodno povjerenstvo za zdravlje na radu i EU-OSHA.

U svom govoru prije svjetskog kongresa, direktorica EU-OSHA-e, dr. Christa Sedlatschek rekla je: „Siguran i zdravi rad temeljno je ljudsko pravo, no ove nove procjene troškova zbog neučinkovitih i nepostojećih mjera sigurnosti i zdravlja na radu pokazuju da ekonomska računica za sigurnost i zdravlje na radu nikad nije bila značajnija. Europsku uniju loše zdravlje i ozljede povezani s poslom koštaju 3,3 % BDP-a, što iznosi 476 milijardi eura godišnje. Taj bi se novac mogao uštedjeti odgovarajućim strategijama, politikom i praksama o sigurnosti i zdravlju na radu.”

Dobra praksa u sigurnosti i zdravlju na radu tvrtkama omogućava produktivnost, konkurentnost i održivost, kao i smanjene troškove za zdravstvo i druge društvene doprinose. No cijena loše sigurnosti i zdravlja na radu visoka je, za pojedince, tvrtke i društvo. Kroz projekt troškova i koristi, EU-OSHA poduzela je korake za utvrđivanje i procjenu podataka dostupnih u EU-u i širom svijeta za izračun točnih i ažuriranih procjena troškova bolesti i ozljeda povezanih s poslom.

Daljnji rezultati koji će biti prezentirani na svjetskom kongresu uključuju sljedeće:

• Bolesti povezane s poslom uzrok su 86 % smrtnih slučajeva širom svijeta povezanih s poslom i 98 % onih u EU-u.
• Globalno se izgubi 123,3 milijuna godina izgubljenog zdravog života (DALY) (7,1 milijun u EU-u) kao rezultat ozljeda i bolesti povezanih s poslom. Od toga je 67,8 milijuna (3,4 milijuna u EU-u) smrtnih slučajeva i 55,5 milijuna (3,7 milijuna u EU-u) slučajeva invaliditeta.
• U većini europskih zemalja rak povezan s radnim mjestom uzrok je većine troškova (119,5 milijardi ili 0,81% BDP-a EU-a), dok su mišićno-skeletni poremećaji drugi najveći uzrok.

Novi alat za vizualizaciju podataka, koji je razvila EU-OSHA u sklopu projekta također je predstavljen na svjetskom kongresu. Prikazuje globalne troškove bolesti i nesreća povezanih s poslom na pristupačan način. Ključni su rezultati prikazani u obliku infografika, što istraživačima i donositeljima politike omogućava brzo i jednostavno pretraživanje rezultata. S ciljem transparentnosti i jednostavnog korištenja, alat za vizualizaciju također sadrži glosar često korištenih pojmova te vodič o korištenim metodama.

Kao najveći svjetski skup stručnjaka i praktičara u području sigurnosti i zdravlja na radu, svjetski kongres o sigurnosti i zdravlju na radu odlična je prilika za prezentiranje ovih novih rezultata. EU-OSHA jedna je od organizacija koja podržava kongres te će sudjelovati u nizu događanja tijekom tih četiriju dana, dovođenjem govornika, sudjelovanjem u radionicama te održavanjem izložbenog štanda. EU-OSHA je posebno suorganizator dvaju simpozija. Jedan će se odnositi na projekt troškova i koristi, a na drugom će se analizirati dobra praksa sigurnosti i zdravlja na radu na temelju dokaza u mikropoduzećima i malim poduzećima, uz osvrt na rad EU-OSHA-e u ovom području i njegov projekt OiRA (internetski alat za interaktivnu procjenu rizika).

IZVOR

Glavnim kolodvorom u Zagrebu odzvonio je karakterističan zvuk koji najavljuje obavijesti. Potom je glas iz zvučnika najavio skoro kretanje vlaka 205, jednog od njih 15 koliko ih svakog dana ide iz glavnog grada prema Dugom Selu, Vrbovcu, Križevcima i Koprivnici. Zadnji putnici užurbano su se ukrcali, a tek što je vlak uobičajeno pun za radno jutro krenuo, dočekala ih je još jedna obavijest – vozi se samo do Vrbovca, nakon čega putnici trebaju presjesti u autobuse koji će ih odvesti do Križevaca i tek tamo mogu ponovno na vlak. Osim jedne grupe turista koja se zabrinuto uskomešala da bi provjerila mogu li svejedno tim putem do Budimpešte, većina putnika na obavijest nije reagirala.

– Navikli smo se već, a i nije problem malo stisnuti zube ako je razlog dobar – govore putnici koji su i te kako svjesni da je razlog i više nego odličan. Nije riječ o nekom ljetnom ušminkavanju, već se u njihovu kraju realizira trenutačno najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj – rekonstrukcija pruge od Dugog Sela do Križevaca.

– Ovo je zapravo jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj ikada dosad, s kojim se može mjeriti eventualno izgradnja nekih dijelova autocesta – ističe Tihomir Lažeta, voditelj projekta iz HŽ Infrastrukture koja je i investitor. Izvođač radova hrvatski je konzorcij koji čine tvrtke DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža.

Osim što su radovi na pruzi u duljini od 38,23 kilometra najopsežniji, ujedno su i najvredniji u Hrvatskoj trenutačno. Stoje milijardu i 517 milijuna kuna od čega je čak 85 posto osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok se ostatak financira nacionalnim sredstvima. Na cijeloj se dionici, naime, gradi još jedan kolosijek tako da će ih sada biti dva, a postojeći se rekonstruira. Za sada se pruga radi tek na dijelu od Vrbovca do Križevaca, a na drugom, odnosno na prvom dijelu pruge od Dugog Sela do Vrbovca trebalo bi se početi raditi iduće godine. Cijeli projekt, koji je podijeljen u dvije faze, trebao bi biti gotov do 2020. s time da je prva faza počela prošlog ljeta, a druga, vrednija faza, točno ovog tjedna. Provjerili smo stoga kakvo je stanje na najvećem gradilištu u Hrvatskoj, kako napreduju radovi te što kažu putnici koji modernizaciju jedva čekaju.

Na putu od Zagreba do Prigorja za sada je obnovljen samo dio do Dugog Sela, i to prije nekoliko godina. Putnici stoga često komentiraju da vlak na tom dijelu “leti”, a na odredištu je za manje od 20 minuta. No, nakon toga usporava pa stoga ne čudi da ne mogu dočekati dan kada će jednako brzo voziti i ostatak puta. Jedan stari tužni kolosijek s dotrajalim vlakovima uskoro bi trebala zamijeniti nova i moderna elektrificirana pruga. Sada treba više od pola sata da bi se ta dionica od svega 30-ak kilometara prošla, a za tri godine tamo će juriti vlakovi brzinom od 160 kilometara na sat.

Rokovi se poštuju

Da je postavljeni rok i onaj koji se realno može očekivati, jamči pak činjenica da je ipak riječ o europskom novcu i da se dogovora treba striktno držati.

– Radovi napreduju jako dobro, kopamo u isto vrijeme na 30 punktova, a na terenu je u svakom trenutku više od 150 radnika s time da općenito na cijelom projektu radi više od 300 ljudi – objašnjava Tihomir Lažeta te nastavlja nizati brojke koje potvrđuju impresivnu veličinu ovog projekta. Na gradilištu koje smo obišli radi se punom parom od ponedjeljka do subote, a svakog dana čak tri vlaka sa 75 vagona dovoze više od 2000 kubika građevinskog materijala. Na terenu su golemi strojevi, stalno se kopa, buši, udara… i to bez obzira na temperaturu. Radnici su, kažu nam, bili na terenu i na +45 i na -19 Celzijevih stupnjeva. Ipak, na početku nije sve teklo tako glatko, i to zbog papirologije.

– Imamo jednu cijelu sobu punu dokumenata, a samo imovinskopravne odnose rješavali smo četiri godine. U pitanju je bilo više od 1800 zemljišnih čestica i s nekima još nije gotova muka – ističe voditelj projekta koji je čak dva puta bio prekinut zbog javne nabave. Koliko je opsežan, pokazuju i podaci da se osim samih tračnica gradi i šest novih mostova, dok se sedam postojećih rekonstruira. Gradi se i oko 20 kilometara zidova za zaštitu od buke te 25 kilometara novih spojnih i obilaznih cesta, a obnavljaju se i lukovi na postojećem kolosijeku. Jednom kad završe radovi, ukinut će se ukupno 17 željezničko-cestovnih prijelaza koji će biti zamijenjeni s 12 deniveliranih križanja, a dva pješačka prijelaza zamijenit će novi pothodnici. To je, dodaje voditelj, danas standard u željezničkom prijevozu jer je preopasno imati klasičan prijelaz na pruzi kojom se tako brzo vozi te su stoga nadvožnjaci puno sigurniji. S modernizacijom pruge i pružnih prijelaza dolazi i modernizacija željezničkih objekata tako da će se rekonstruirati i postojeći kolodvori u Dugom Selu, Vrbovcu i Križevcima, a jedan potpuno novi bit će sagrađen u Gradecu.

– Radim tu već 25 godina, u staroj zgradi, i veselim se konačno jednoj novoj i modernoj – kaže nam Dražen Salaj, prometnik vlakova na kolodvoru u Vrbovcu. Onda je u šali dodao da ga malo i plaši sva ta modernizacija. Pa kad se sjeti koliko će se toga u poslu promijeniti, možda bi radije odabrao da još 15 godina do mirovine radi na starom kolodvoru pa da onda mladi uče raditi s novim tehnologijama.

– Tu će sad sve biti modernizirano, sve ćemo raditi preko novih uređaja i računala, a kako ćemo imati više kolosijeka, tu će prolaziti puno više teretnih vlakova s puno više tereta, ali i više putnika. Pa to će biti prva takva pruga kod nas i to znači da će se sigurno mijenjati i neki propisi te da ćemo to sve novo morati naučiti – govori Salaj, a onda upozorava da se obrati pozornost na “bipkanje” koje se čuje na kolodvoru.

– Evo ga, to vlak iz Dugog Sela traži dozvolu za ulazak na kolodvor – ističe prometnik koji se odmah prima palice i odlazi na peron dočekati vlak. Kada je stao, iz njega su izašli svi putnici te su se užurbano zaputili prema kolodvoru. Sa stražnje ih je strane već čekalo pet Čazmatransovih autobusa za Križevce odakle će dalje prema Koprivnici opet vlakom.

– Iz Koprivnice sam, ali studiram u Zagrebu tako da često idem ovom rutom. Nije mi uopće naporno presjedati i jedan se dio puta voziti autobusom. Put se produljio za svega desetak minuta što nije tako strašno s obzirom na to koliko su veliki radovi. A čuo sam da su golemi – govori Hrvoje Jankić, jedan od putnika. Da su građani uistinu jako dobro prihvatili izmjene, potvrđuje i šef kolodvora u Vrbovcu i Križevcima Danijel Zagorščak. Napominje da se sve potrebne obavijesti redovito postavljaju na kolodvore pa su se putnici na njih već navikli, tako da se skoro nitko nije ni na što bunio.

– Građani su zbilja jako zadovoljni jer ovo čekamo već desetljećima. Ako ćemo iskreno, ne toliko prugu, budući da je nama trasa do Zagreba obnovljena, koliko nadvožnjacima – govori pak Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela te objašnjava da je najveći problem što pruga taj grad doslovno dijeli na dva dijela.

– A pružni prijelaz u prosjeku je zatvoren 16 sati dnevno, kada vlakovi prolaze. To je strašno, ljudi su na rubu živaca. Zato ćemo mi prirediti najveći vatromet koji je Dugo Selo vidjelo jednom kada nadvožnjaci budu otvoreni – napominje prvi čovjek Dugog Sela koje će dobiti čak četiri nadvožnjaka. Iako će se pruga do Vrbovca tek početi raditi, na nadvožnjacima, ali i pristupnim cestama već se radi punom parom, a gradonačelnik ističe da radovi ne smetaju Dugoselcima s obzirom na to da se odvijaju, više-manje, izvan grada. Najveći nadvožnjak u samom centru tek se treba početi graditi, no nada se da će građani i onda imati strpljenja. Situacija ipak nije tako idealna u Vrbovcu u kojem se ljudi žale da su im kamioni s građevinskim materijalom uništili ulice

– Tamo gdje kamioni prolaze, ulica praktički više ni nema, asfalt je potpuno smrvljen i diže se velika prašina. Ljudi traže da se ulice češće zalijevaju, a toliko su ljutiti da smo čak imali situacije u kojima su autima onemogućili prolaz kamionima pa smo morali intervenirati – govori vrbovački gradonačelnik Denis Kralj te dodaje da je još jedan veliki problem kašnjenje s otvaranjem cesta. Jedna od glavnih koja prolazi Vrbovcem trebala je biti otvorena još 1. srpnja, no i dalje ništa.

– Mi bismo voljeli imati samo malo bolju komunikaciju i koordinaciju s izvođačima radova jer mislimo da rade na izvrsnom projektu i samo bi trebali imati malo više sluha prema ljudima – ističe Kralj. Dodaje, kao i njegov kolega iz Dugog Sela, da će projekt, jednom kada bude gotov, imati jako pozitivan utjecaj na cijeli kraj.

– Nekretnine su ovdje prilično jeftinije, a kada se ostvare uvjeti da se do centra Zagreba brzim vlakom može doći za manje od pola sata, mislimo da ćemo doživjeti pravi bum. To će biti procvat – slažu se obojica.

Koridor Rijeka

– Budimpešta Koliki je značaj pruge Dugo Selo – Križevci za cijelu Hrvatsku, poručili su pak iz HŽ Infrastrukture.

– Za početak, treba istaknuti značaj za građevinski sektor. Kada on stoji, pada i BDP, a ovaj ga je projekt pokrenuo i imao je jako dobar utjecaj na gospodarstvo – napominju iz HŽ Infrastrukture te dodaju da ne misle na jednom projektu stati. Pruga Dugo Selo – Križevci dio je takozvanog Mediteranskog koridora od Rijeke do Budimpešte koji je dio jedinstvene transeuropske prometne mreže. Ta pruga stoga ima izrazitu važnost za povezivanje Hrvatske s Europom, tako da HŽ Infrastruktura već najavljuje radove i na dijelu od Križevaca do Koprivnice pa onda i sve do granice s Mađarskom. Također, već se gradi potpuno nova, 12,2 kilometara duga pruga od Gradeca do Svetog Ivana Žabnog. Riječ je prvoj novoj pruzi u Hrvatskoj nakon 50 godina kada je izgrađena ona od Knina do Zadra. Hrvatska se onda orijentirala na autoceste i trebalo je pola stoljeća da se vrati ulaganju u željeznice.

– To je i dalje najefikasniji i najekonomičniji način prijevoza, a vožnja vlakovima je ekološka. Stoga Europska unija potiče ulaganje u željeznice i mi to planiramo iskoristiti – poručuju iz HŽ Infrastrukture, nadajući se da će njihov projekt prepoznati i javnost s obzirom na to da je, ako se uzme njegova vrijednost sve od Rijeke do granice s Mađarskom, veći i od Pelješkog mosta.

IZVOR

Hrvatska iz Europskih fondova, konkretno Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), ima odobrenih 32 projekta ukupne vrijednosti 3,2 milijarde, a čime je na 93 posto iskorištenosti sredstava iz ovog programa. To je istaknuo Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture na konferenciji “Postignuća, rezultati i pogled u budućnost”, koja se u organizaciji njegova ministarstva održala jučer u Dubrovniku.

Povezivanje Europe

“Instrument za povezivanje Europe još je jedan u nizu instrumenata koje koristimo za financiranje projekata koji su u skladu s prioritetima prometne politike, kako Hrvatske tako i Europske unije”, kazao je Butković napominjući kako se tim sredstvima sufinanciraju priprema dokumentacije, izgradnje, rekonstrukcije i modernizacije prometne infrastrukture, kao i unaprjeđenje prometnih usluga.

Dodaje da Hrvatska provodi projekte na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i koridoru Rajna-Dunav, a koji će neposredno doprinijeti ciljevima jačanja europske dimenzije teritorijalne povezanosti. Ministar ističe kako je to u skladu s politikom transeuropske prometne mreže, koja za cilj ima dovršenje Osnovne prometne mreže do 2030., odnosno Sveobuhvatne prometne mreže do 2050. godine.

Željeznički promet

Neki od projekata koji se financiraju iz Instrumenta su rekonstrukcija željezničke stanice Rijeka – Brajdica i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, rekonstrukcija teretnog dijela željezničke stanice Rijeka-Teretna i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica te mnogi drugi.

Dvodnevna konferencija koja je okupila i predstavnike EU-a iz sektora prometa, predstavnike relevantnih institucija, ministarstava i državnih tvrtki koje provode spomenute projekte te predstavnike Izvršne agencije za inovacije i mreže, kao i Glavne uprave za mobilnost i transport Europske komisije, bila je prilika i za otvaranje stručne rasprave o budućem prometnom razvoju Europske unije te razmjeni iskustava u provedbi projekata s drugim državama članicama EU-a.

IZVOR