Posts Tagged obavijesti

Turisti odlaze, ali i dolaze. Kolovoz je iznad očekivanja. Prema najnovijim podacima Hrvatska je ostvarila 68 posto lanjskog prometa. 

To zapravo znači da je u 22 dana kolovoza u zemlju stiglo 2,3 milijuna turista. Ostvareno je 17 milijuna noćenja. 

To znači da se svaki turist u kolovozu na Jadranu odmarao punih osam dana. 

RTL-ov reporter Ilija Radić razgovara s ministrom mora, prometa i infrastruktura o zaradi, Olegom Butkovićem u Novom Vinodolskom.

“Moram reći da su rezultati iznad očekivanja, nismo očekivali da će niti tamo kompletni rezultati u turizmu, ali i na autocestama biti dobri kao što su sada. Mi smo od početka godine do 16. kolovoza u odnosu na prošlu rekordnu godinu, negdje na 28,5 posto manje po broju vozila, a negdje oko 30 posto prihoda u odnosu na prošlu godinu. Ukupno oko 1,4 milijarde kuna bez PDV-a naplaćeno cestarine, nije bilo sezonskog povećanja cestarina tako da i to treba pribrojati u taj pad prihoda. U svakom slučaju rezultati su iznad očekivanja. 

Hrvatske autoceste i autocesta Rijeka-Zagreb i čitav cestovni sektor su prošli restrukturiranje pa smo si tu olakšali prije dolaska koronakrize što se tiče vraćanja kredita tako da je stabilno i sve je u redu. Nastavljaju se investicije i gradnju pc koridora i izgradnju autocesti koja ide od Križišća prema Žutoj lokvi, jedan se taj dio počinje graditi tako da ni investicije neće doći u pitanje”, rekao je Butković.

Otkrio je i kakva je situacija s Pelješkim mostom.

“Pa bilo je određenih problema. Imali smo problema s odlaskom nadzornim inženjera u Kinu, to je bilo negdje u lipnju. Isto tako i s dolaskom kineskih radnika, zavarivača, koji su trebali doći, taj problem je sada riješen. Nadzorni inženjeri su otišli u Kinu, radnici su ovdje, prošli su 15 dana karantene. Radovi na svim fazama Pelješkog mosta idu dobro tako da očekujemo da će situacija biti stabilna kao i do sada. Što se tiče rokova, ja sam optimist.

Mislim da neće biti velikih kašnjenja, naravno tu moramo uzeti u obzir i činjenicu da ne znamo što će se događati u jesen, ali radimo sve da olakšamo funkcioniranje i radnika i karantene… Tu je jako dobra surandnja i s MUP-om, tu ima naravno radnika koji ne dolaze samo iz Kine nego i iz BiH. Teško mi je reći točan dan kad bi to trebalo biti, ali ono što očekujem je da ćemo negdje do sezone 2022. otvoriti i most i voziti se cestama po Pelješcu”, rekao je Butković.

Prioritet će biti željeznice

Kazao je i koliko će od 22 milijarde od EU-a otići u resor tog ministarstva i koji su prioriteti.

“To još uvijek u ovom trenutku ne znamo. Naravno infrastruktura i infrastrukturni projekti, osim toga što su već sada spremni i što već sada ulažemo oko 1,5 milijardi eura u željeznice i čitav niz infrastrukturnih projekata, što je dobro i zbog gospodarstva i zbog BDP-a. Tih 22 milijarde ćemo iskoristiti i za velike infrastrukturne projekte, najviše u željeznici. To je ono što nas očekuje, gradnja na mediteranskom koridoru, nabavku novih vlakova…

Čitav željeznički sustav i obnova će biti dominantna u narednih 10 godina. Nismo mogli u isto vrijeme graditi i autoceste i željeznicu, nismo bili financijski sposobni za to. Međutim europski fondovi i činjenica da i ovih 22 milijarde treba iskoristiti da HŽ infrastruktura radi projekte, dio inženjera je došao i iz HAC-a u HŽ da rade na tome da do 2030. bude željeznica moderna i suvremena kakva treba biti”, zaključio je ministar.

IZVOR

Vlada, kao što je HDZ najavio svojim predizbornim programom „Sigurna Hrvatska“, kreće u izmjene Zakona o radu. No, iako se u javnosti za sada govori isključivo o regulaciji rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od kuće (Jutarnji list), u planu je sveobuhvatnije otvaranje radnog zakonodavstva. Potvrđeno nam je to iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOS).

„Regulacija rada na izdvojenom radnom mjestu samo je jedan od instituta kojega, u svjetlu potrebne modernizacije radnog zakonodavstva, planiramo razmotriti u konzultacijama sa socijalnim partnerima“, među ostalim nam je na upit odgovorilo ministarstvo.

Za sada, međutim, u ministarstvu ne žele javno govoriti o detaljima instituta radnog zakonodavstva koje planiraju „otvoriti“ u razgovorima sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima.

„O sadržaju i opsegu budućih izmjena Zakona o radu moći ćemo se izjasniti tek kada razmotrimo određene prijedloge i moguća rješenja koja planiramo implementirati u zakonodavstvo“, navode.

Na tragu predizbornog programa HDZ-a

Predizbornim programom HDZ je najavio da u dogovoru sa socijalnim partnerima planiraju redefinirati radno zakonodavstvo kako bi „stvorili kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, smanjili administrativno opterećenje rada i osigurali dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu zaštitu poduzetnika i radnika“.

Naveli su, pritom, kako će poticati „inovativne oblike rada“, poput rada od kuće, kako bi „kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potakli demografsku obnovu Hrvatske“.

Na tom je tragu i objašnjenje resornog ministarstva.

Zbog promjena koje se, uslijed digitalizacije poslovnih procesa, uvođenja modernih tehnologija i načina obavljanja poslova, već događaju u svijetu rada, navode iz resornog ministarstva, potrebno je i zakonom prepoznati pojavu novih oblika zapošljavanja i rada te istovremeno radnicima osigurati dostojne radne uvjete.

„Mogućnosti koje izviru iz tehnološkog napretka treba iskoristiti u cilju proširivanja aktivne participacije na tržištu rada, ali i učiniti sve da se, uslijed prilagodbe radnog zakonodavstva takvim promjenama, na tržištu rada spriječe diskriminacija i prekarni radni uvjeti“, poručuju iz MRMSOS-a za koji „nova pravna regulativa trebala bi predstavljati i poticaj rastu gospodarstva kroz uvođenje mogućnosti za bolju organizaciju rada koja utječe na veću produktivnost“.

Ujedno je to i odgovor na naš upit koji se odnosio na ostale institute ZOR-a, poput otkaznih rokova, otpremnina, otkaza ugovora o radu, koji bi uz rad na daljinu mogli biti predmet razgovora s ciljem daljnje fleksibilizacije zakonskih odredbi.

Iako iz resornog ministarstva poručuju kako treba učiniti sve da se promjenama radnog zakonodavstva spriječi diskriminacija na tržištu i nesigurni oblici rada, iskustvo je pokazao da fleksibilizacija radnih odnosa povećava broj radnika u nesigurnim oblicima rada.

Hrvatska je vodeća članica EU po broju radnika u nesigurnim oblicima rada

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je vodeća članica Europske unije po broju radnika u nesigurnim oblicima rada, odnosno prekarnom radu. Zadnje značajnije izmjene ZOR-a stupile su na snagu u kolovozu 2014. godine, a njihov efekt vidljiv je od 2015. godine. Od tada udio prekarnih radnika raste.

Tako je udio prekarnih radnika u ukupnom broju radnika u Hrvatskoj 2015. godine bio 6,7 posto da bi u 2016. godini skočio na 8,7 posto. Od 2017. do kraja 2019. godine udio radnika u nesigurnosti, što je bila i posljedica nedostatka radne snage, lagano je padao sa 7,1 do 6,1 posto.

Istodobno je na razini EU27 udio prekarnih radnika bio od 2015. do 2018. bio 2,6 posto da bi na kraju 2019. godine pao na 2,5 posto.

Europska statistika pokazuje i da je Hrvatska u samom vrhu i prema broju radnika s privremenim radom, a njihov udio je također značajno porastao od 2015. godine i fleksibilizacije radnih odnosa.

Nastavak pokušaja izmjena iz ožujka

Budući razgovori o izmjenama radnog zakonodavstva nastavak su neuspjelih pokušaja vlasti iz ožujka kada je pripreman novi propis radnog naziva Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19. Snažna reakcija javnosti te oštro pismo koje je, u tom trenutku zemlji koja je predsjedala Vijećem EU, uputila Europska konfederacija sindikata (ETUC), Vladu je spriječilo u namjeri te je objavila da odustaje od donošenja posebnog zakona.

No, mjesec dana kasnije javnosti se obratila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dramatičnim priopćenjem u kojem traže hitne izmjene ZOR-a. Naveli su kako radno zakonodavstvo, povrh izvanrednih okolnosti, mora pojednostaviti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija radnog vremena, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka. Tražili su i bolje definiranje rada na izdvojenom mjestu rada, mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja, ali i raskida ugovora o radu.

Međutim, HUP je istog dana kada je uputio dramatično priopćenje, prestao inzistirati na promjenama.

Sve teme koje je HUP spominjao i koje su dijelom bile sadržaj posebnog zakona kojeg je Vlada pripremala, međutim, našle su se u predizbornom programu HDZ-a, a naći će se i na stolu s otvaranjem razgovora o Zakonu o radu. Jasno je to i iz odgovora resornog ministarstva na naš upit.

Potreba za Nacionalnim kolektivnim ugovorom

Sindikalna strana je već ranije u razgovorima s poslodavcima i predstavnicima vlasti predlagala da se moguća otvorena pitanja reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu riješe posebnim dokumentom, Nacionalnim kolektivnim ugovorom. Taj prijedlog sindikati iznose i sada (N1).

„Točno je da je prijedlog za mogućnost sklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi obvezivao sve radnike i poslodavce u Republici Hrvatskoj upućen od strane sindikata. Međutim, o istome još nisu provedene formalne konzultacije sa socijalnim partnerima“, navode u resornom ministarstvu objašnjavajući kako je vladina strana „spremna razmotriti svaki obrazloženi prijedlog pa tako i ovaj“.

No, kako „potrebne konzultacije nisu još provedene“, u Ministarstvu rada se o takvom rješenju problema, kako navode, nisu u mogućnosti precizno očitovati.

Na naše pitanje je li regulaciju rada na izdvojenom radnom mjestu moguće ugovoriti Nacionalnim kolektivnim ugovorom nisu odgovorili.

U Hrvatskoj za sada nema kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, već se mahom sklapaju kućni kolektivni ugovori, odnosno ugovori na razini poduzeća te granski kolektivni ugovori na razini djelatnosti.

Međutim, u prošlosti Hrvatskoj kolektivni ugovori na nacionalnoj razini nisu bili nepoznanica. Tako su 1992. godine tadašnje sindikalne centrale – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata i Konfederacija nezavisnih sindikata – s Hrvatskom gospodarskom komorom sklopile Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo. Potom je i Koordinacija hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća s vladom sklopila Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća (Narodne novine, Sindikalna akcija).

Nakon što je 1993. godine osnovan HUP kao dobrovoljna organizacija poslodavca, sindikati su s njima pregovarali. U ožujku 1995. godine tako je sklopljen Osnovni nacionalni ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća kojeg je osim sindikata i HUP-a potpisala i vlada. Njime se, među ostalim, poticalo kolektivno pregovaranje i tarifna autonomija.

Prvi Zakon o radu u Hrvatskoj donesen je 1995. godine, a na snagu je stupio godinu dana kasnije. Od tog vremena na ovamo gospodarski sindikati su se koncentrirali na pregovaranje s granskim udrugama HUP-a, odnosno na pregovaranje s poslodavcem na razini poduzeća.

Uvjeti pandemije onemogućavaju industrijske akcije

No, i u novije vrijeme bilo je inicijativa za sklapanjem Nacionalnog kolektivnog ugovora pa je takav zahtjev 2005. godine uputila Udruga radničkih sindikata tražeći da se dokumentom uglave minimalna materijalna prava radnika. Ta ideja, međutim, nije prošla niti u sindikalnim krugovima.

Pitanje je hoće li se sindikati u budućim razgovorima s predstavnicima vlade i poslodavaca uspjeti izboriti za elegantnije rješenje, koje ne bi značilo dublje zadiranje u radno zakonodavstvo. Pandemija uzrokovana koronavirusom na ruku ide i Vladi i poslodavcima jer u uvjetima zdravstvene nesigurnosti koja bi se s dolaskom hladnijih dana, kada su respiratorne bolesti učestalije, mogla pogoršati, teško da će sindikati moći organizirati industrijske akcije protiv drastičnijih izmjena radnog zakonodavstva.

IZVOR

U Dnevniku Nove TV gostovao je ministar financija Zdravko Marić te otkrio gdje Vlada planira rezove kako bi se “pokrpao” proračun, to jest, koje kategorije neće dirati.

Ministar financija Zdravko Marić na početku se osvrnuo na manjak u državnoj blagajni od 17 milijardi kuna u usporedbi s prošlom godinom te kazao da je manjak zbog koronakrize zapravo još veći.

“To je rezultat na polovici godine koji se odnosi i na razdoblje prije korone i nakon. Pokušat ćemo sagledati koliko nas ta korona košta. S jedne strane imamo pad prihoda, kako zbog pada gospodarske aktivnosti tako i zbog mjera, odgode i otpisa poreznih davanja, ali uvećane potrebe na rashodnoj strani proračuna. Samo šest milijardi kuna smo isplatili potpora za očuvanje radnih mjesta. Kad se tome dodaju neke druge mjere, preko 12 mlilijardi kuna, kad to sve zbrojimo dođemo na 21 milijardu kuna u ovom trenutku”, kazao je ministar te istaknuo kako se razmatraju rezovi, a od njih će biti sigurne samo mirovine.

“Mirovine se sigurno neće dirati, sve ostale stvari su podložne i našim promišljanjima”, kazao je. Rekao je kako su u Vladi potpunosti svjesni situacije sa krizom, ali je istaknuo kako su u protekle četiri godine dokazali da će u najkraćem mogućem roku ponovno vratiti javne financije u ravnotežu.

“Reforme su jedna od dvije ključne poluge za iskorištavanje sredstava iz Europskoga fonda za oporavak uz investicije” rekao je, no o konkretnim rezovima i reformama Marić nije želio govoriti te je ta pitanja nekoliko puta izbjegao.

Iako se ne može točno procijeniti nadolazeći gospodarski pad, ipak je istaknuo da se predviđa pad od preko dvadeset milijardi kuna. Ministar je objasnio i kako je djelomični razlog tomu pad fiskalizacije, od čega preko 35 posto u travnju. “To će biti najveći pad sigurno, otkad se prati BDP. Za doba Domovinskog rata nismo imali takvu statistiku, ali ovo će sigurno biti najveći pad”, tvrdi.

Najavio je kako Vlada kreće sa smanjenjem poreza na dohodak s 36 na 30, odnosno s 24 na 20 posto te padom poreza na dobit za sve one koji su ispod sedam i pol milijuna kuna prometa s 12 na 10 posto. Što se tiče radnika, priznao je da ove mjere neće utjecati na plaće pa je stoga apelirao na poslodavce kada je u pitanju povećanje plaća.

“De facto vi danas možete radniku dodatnih tisuću kuna mjesečno, i više, isplatiti bez ikakvih dodatnih poreza. Još i prije koronakrize jedno od ključnih pitanja je bilo kako nadomjestiti nedostatak radne snage i kako stimulirati poslodavce na povećanje plaća. Već smo rekli da iz ove krize možemo izaći zajedničkim snagam”, istaknuo je.

Procijenio je kako ćemo se na prethodnu godinu, po pitanju gospodarske slike, vratiti tek godinu kasnije od očekivanoga, odnosno 2022. godine.

“To je jedno kompleksno pitanje o kojemu se uvijek moram suzdržati od komentara. Imamo savjetnika kojij radi svoj posao, proces ide dalje, kada svi parametri budu jasni i kada se sjedne za stol i vidi koja je ta cijena, je li kupac voljan kupiti i prodavač prodati, tada ćemo vidjeti, ali to je složeno i teško je ići u detalje”, objasnio je Marić mogućnost otkupa INE.

Ipak, priznao je kako to sve već dugo traje i kako se mora jednom okončati. Osvrnuo se i na najavljeno predizborno obećanje vezano uz Porez na promet nekretninama, no tvrdi kako je i to pitanje složeno zbog osjetljivosti tržišta nekretninama s obzirom da je tu izražen i lokalni porez pa je potrebno uključiti lokalnu samoupravu.

IZVOR

Već se danima u javnosti polemizira o tome hoćemo li u jesen imati novi teži val pandemije koronavirusa i, ako se to dogodi, kako će ljudi obavljati svoje poslove – kod poslodavaca ili iz vlastitog doma. Najavljuje se i kako se potkraj kolovoza ili početkom rujna očekuju razgovori predstavnika Vlade, sindikalista i poslodavaca u vezi izmjena Zakona o radu kako bi se regulirao rad od kuće.

Kako to s jedne strane komentiraju poslodavci, a kako sindikalisti, upitali smo Dražena Oreščanina, izvršnog direktora Glasa poduzetnika te s druge strane Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata. Naravno da svaki sa svoje strane ima različit pogled na istu situaciju pa tako Oreščanin smatra kako treba izjednačiti Zakon o radu sa Zakonom o državnim službenicima i smanjiti plaće tzv. uhljebima koji gotovo ništa ne rade, a za taj svoj nerad dobivaju plaću dok s druge strane Sever, u čijem se sindikatu nalazi većina članova koji rade u državnim i javnim službama kaže kako “rad od kuće” spada u “izdvojeni rad” koji je već definiran u postojećem zakonu.

Za Dnevno je Oreščanin rekao kako sadašnji Zakon o radu nije precizno definirao termin “rada od kuće”. Naime, navodi se da poslodavac treba osigurati radnicima sve uvjete na “izdvojenom mjestu” gdje obavljaju rad, a to je gotovo nemoguće jer postoji niz stvari koje treba imati po Zakonu o zaštiti o radu. To se treba dodatno definirati.

“Bilo bi odlično kada bi se uz promjene vezane uz rad od kuće napravile još neke promjene, ne toliko u samom Zakonu o radu koliko u Zakonu o državnim službenicima. Trebalo bi izjednačiti položaj ljudi koji rade prema Zakonu o radu s onima koji rade prema Zakonu o državnim službenicima. Državni službenici su zaštićeni i jednostavno ne mogu dobiti otkaz ugovora o radu. Kroz protekle godine ‘nakupilo’ se i previše ‘uhljeba’. To se ne može raščistiti, ako se taj zakon ne promijeni”, rekao je Oreščanin.

Poslodavci žele da državni službenici rade kvalitetno

Na upit što misli o tome trebaju li poslodavci sjesti za stol zajedno sa sindikatima i Vladom, odgovorio je kako mali i srednji poslodavci “nemaju nikakve veze sa sindikatima”.

“Od ukupnog broja državnih službenika, njih 68 posto su članovi sindikata. Vrlo je mali postotak članova sindikata u privatnim tvrtkama, a oni koji to jesu, članovi su sindikata kožarske industrije, trgovine te sindikata turizma i ugostiteljstva. Sada je situacija u kojoj Sever, Ribić i Novosel pregovaraju s državom o tome kolike će biti njihove plaće, a koje dobivaju iz Državnog proračuna”, rekao je Oreščanin.

Kako bi se skinula stigma s poduzetnika da oni žele da se ljudima koji rade u državnim i javnim službama daju otkazi, naglasio je kako to nije istina, jer u Glasu poduzetnika smatraju kako oni službenici koji svoj posao obavljaju profesionalno, motivirajuće i na visokoj razini ne smiju dobiti otkaz i ne smije im se smanjiti plaća. U tome nije poanta.

“Želimo da oni rade kvalitetno. No, oni koji sjede po raznim ministarstvima, županijama ili agencijama i pritom ne rade ništa, ne mogu imati visoke plaće”, mišljenja je Oreščanin.

Ipak, pitamo ga što je s onim poslodavcima koji su za vrijeme prvog vala koronavirusa poslali svoje radnike na rad od kuće i pritom im smanjili plaću, a nisu ni sudjelovali u povećanim troškovima režija koji su nastali zbog takvog načina rada, odgovorio je kako je takvih poslodavaca bilo, ali da nisu smjeli smanjiti plaće, ako prije toga nije s radnikom potpisan aneks Ugovora o radu o smanjenju plaće.

“U moj tvrtci u kojoj sam suvlasnik, svi smo radili od kuće. Svojim radnicima smanjili smo samo naknadu za prijevoz za vrijeme rada od kuće, a plaća i topli obrok je ostao kao i ranije”, rekao je.

Dodao je kako nije bilo u redu da su primjerice neke državne službe radile dva tjedna pa su nakon toga dva tjedna bili kod kuće, a za cijelo vrijeme su dobivali normalnu plaću. “Treba razlikovati ‘pravi rad od kuće’ od ‘prodavanja zjaka’”, zaključio je Oreščanin.

Nacionalni kolektivni ugovor umjesto izmjena Zakona o radu

Na početku razgovora Sever nam je rekao kako je priča o izmjeni Zakona o radu ponovno krenula u medije prije tri tjedna kada je on nazvao ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića koji mu je tada rekao kako “oni zapravo još ništa nisu krenuli raditi”. Sever je podsjetio da postoji zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca da se sustav rada od kuće definira, ali ministar je rekao kako nikakvih sastanaka s poslodavcima nije bilo.

“Nas sindikaliste su samo izvješćivali, a smatram da to nije u redu. Ministar Aladrović mi je rekao kako ćemo svi sjesti početkom jeseni i usaglasiti stavove”, istaknuo je Sever. Dodao je kako mu je napomenuo da je njihov sindikalni stav sasvim jasan, a to je da se zbog samog rada od kuće ne treba mijenjati Zakon o radu jer se u njemu već sada definira da se može raditi na izdvojenom mjestu rada, a to može biti i iz vlastitog doma. “Rad od kuće je jedan od oblika izdvojenog mjesta rada. Samim time je u ZOR-u stvoren preduvjet i ne možemo se dovesti u situaciju da se mijenja zakon zbog jedne bolesti”, rekao je Sever.

Sindikati su predložili HUP-u da se to sve može regulirati kroz nacionalni kolektivni ugovor jer je to, kako je naglasio, mnogo lakše, bolje i poželjnije. “O sadržaju takvog nacionalnog kolektivnog ugovora razgovarali bi i pregovarali predstavnici reprezentativnih nacionalnih udruga, Vlade, poslodavaca…Netko mora imati legitimaciju za pregovaranje jer nije dovoljno samo se pojaviti u medijima i galamiti. Treba vidjeti tko je iza jedne takve udruge, a tada će se znati i ima li ona tu svojevrsnu legitimaciju”, rekao je Sever.

Kada bi sada u tome sudjelovali reprezentativni predstavnici svih mjerodavnih udruga i institucija, sindikata i Vlade, jer to mora biti trostrani ugovor, dobili bismo odličan nacionalni kolektivni ugovor. Sever je podsjetio da se Zakon teško mijenja, a nacionalni kolektivni ugovor mogu promijeniti ugovorne strane svojim međusobnim dogovorom. Nizom članaka s nizom detalja može se urediti takav nacionalni kolektivni ugovor . Upravo je bit u uređenim detaljima, jer prema Severovom mišljenju, neki od tih detalja, ako se ne urede, kasnije mogu biti sporni.

Stav sindikalista u tom je slučaju vrlo jasan. Ako radnik radi od kuće, to mu je dodatak ugovoru o radu. S druge strane, treba urediti i sustav zaštite na radu jer, ako poslodavac u svom prostoru to mora poštivati onda se moraju poštivati i minimalni uvjeti zaštite na radu u domovima radnika.

‘Poslodavca mora biti briga za radnika’

“Ne može se poslodavac postaviti na način da ga nije briga što je kod radnika. Kada je bio prvi val koronavirusa bilo je slučajeva da su zbog skučenog prostora, roditelji i djeca iz iste prostorije obavljali svoje svakodnevne obveze. Nekakvi temeljni uvjeti zaštite na radu moraju postojati, primjerice to je adekvatna rasvjeta te ergonomski stolac, ako je potreban za rad. Dodatno je i pitanje naknade povećanih troškova radnicima za rad od kuće. To se odnosi na povećane troškove grijanja, hlađenja i ostaloga u domovima radnika”, istaknuo je Sever.

Dodao je kako su neki poslodavci smanjivali plaće svojim radnicima dok su oni radili od kuće, a prema Zakonu to nisu smjeli napraviti. “Zakon o radu definira da ako je došlo do prekida rada i to ne radnikovom krivicom nego zbog objektivnih okolnosti, a ako je poslodavac radniku rekao da radi od kuće, u tom slučaju mu nije smio smanjivati plaću. Jedan dio poslodavaca je dijelu svojih radnika davao godišnji odmor, a oni su u to vrijeme radili od kuće. To zakonski nije u redu”, naglasio je Sever.

Na upit što bi trebalo napraviti da se to regulira, rekao je kako su početkom 2000-tih sindikati pokušali razgovarati s HUP-om, ali je zapelo upravo na pitanju radnog vremena. Osim toga, dodao je, tadašnja vlast nije bila spremna prihvatiti da poslodavac plaća radniku troškove za rad od kuće.

“To je paradoksalno jer ako radnik radi u prostoru poslodavca tada se tom poslodavcu priznaju troškovi, a ako te iste radnike pošalju raditi od kuće tada im se ne priznaju nikakvi troškovi”, rekao je Sever i iskazao uvjerenje kako bi sada situacija mogla biti drugačija jer je i vlada “sazrijela” i ima “više sluha”.

Nestao je niz djelatnosti u prvom valu koronavirusa

No, sindikalisti smatraju kako bi se radnicima trebalo omogućiti da dio vremena rade od kuće, a dio kod poslodavca jer je to pitanje psihološke strane. “Ljudi su socijalna i društvena bića i moraju se družiti. Nisu pustinjaci i samotnjaci, a ako predugo rade od kuće to se može negativno odraziti na njihov psihički razvoj”, istaknuo je Sever i dodao kako s te strane treba poslušati struku.

Niz djelatnosti u prvom valu koronavirusa je nestao. I to je još jedna otegotna okolnost rada od kuće. To je vidljivo u ugostiteljstvu jer su se mnogi mali ugostiteljski objekti, koji su se bavili dostavom gableca, zatvorili.

“Moramo voditi računa o tome da će veliki sustavi uštedjeti, a s druge strane mali sustavi će patiti. I o tome država treba voditi računa odnosno o jednom uravnoteženom gospodarstvu. Taj rad na izdvojenom mjestu ne može služiti samo u korist poslodavca. Jedan dio poslodavaca je osjetljiv prema svojim radnicima, no dobar dio poslodavaca radnike doživljava kroz domenu iskoristivosti”, istaknuo je Sever. “Radnik je tu da mi radi i ne smije privatno unositi na posao, je moto poslodavaca”, dodao je.

“U radu na izdvojenom mjestu treba sagledavati potrebe i mogućnosti poslodavaca, ali isto tako i potrebe radnika i to kroz složenu dimenzionalnost osobe. Takav radnik osim obilježja rada ima i niz drugih obilježja u sebi. Tek kada se to sve skupa posloži, moguće je kvalitetno organizirati takav rad. Mi sindikalisti smatramo da je to moguće i može se uravnotežiti jer će tada poslodavac ima zadovoljnog, predanog i manje bolesnog radnika te koji će imati vrlo visoke razine proizvodnosti i biti manje umoran”, zaključio je Sever.

IZVOR

Nakon što je dobio povjerenje i mandat za nove četiri godine na čelu Vlade premijer Andrej Plenković svim je svojim ministrima uputio pismo u kojem im sugerira da svaki od njih u uprave državnih i javnih tvrtki iz svog resora pošalje naputke da bi bilo poželjno da svi članovi nadzornih odbora i uprava tih tvrtki stave svoje mandate na raspolaganje. Tu informaciju Nacionalu su, neovisno jedan o drugom, potvrdila dva visoka politička izvora bliska Vladi. Oni tvrde da će premijer čim se vrati s godišnjeg odmora napraviti temeljitu rekonstrukciju upravljanja državnim i javnim tvrtkama kako bi, kao prvo, pokušao od njih izvući maksimalan učinak u vremenu kad će se država početi suočavati s posljedicama koronakrize, te drugo, kako bi nadzorne odbore i uprave tih tvrtki pročistio od ljudi koji su ondje bili postavljeni isključivo u okviru dogovora s koalicijskim partnerima koji su njegovu Vladu podržavali u prošlom mandatu. Drugim riječima, prvenstveno je riječ o „čišćenju“ ili barem reduciranju članova uprava iz redova HNS-a, koji je u prošlom mandatu imao puno veću kvotu, ali moguće i iz redova Stranke 365 Milana Bandića. Jedan od Nacionalovih izvora bliskih Vladi kaže:

„Premijer je sugerirao ministrima da daju naputak svim članovima nadzornih odbora da obavezno stave mandate na raspolaganje, dok je u slučaju predsjednika i članova uprava državnih tvrtki riječ o preporuci da to isto učine, ali nisu nužno obvezni.“

Drugim riječima, na red će doći apsolutno sve državne tvrtke, a pretpostavlja se da će se početi od onih najvećih, od tvrtki u sustavu HŽ-a poput HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, gdje su nedavno najavili niz otkaza zbog loših poslovnih rezultata, do tvrtki poput Croatia Airlinesa, HEP-a, ali i Podravke, JANAF-a, pa čak i Ine.

Nacionalovi izvori nisu precizirali kako će se tretirati članovi uprava kojima je, primjerice, mandat počeo teći prije godinu ili dvije ili prije tek nekoliko mjeseci, kao u slučaju novih članova Uprave Ine koji su izabrani putem javnog natječaja. Za pretpostaviti je da se njih, a riječ je o troje hrvatskih članova Uprave Ine Barbari Dorić, Niki Daliću i Darku Markotiću, za sada neće dirati jer su tek izabrani. No ako je suditi po premijerovoj preporuci, članovi Nadzornog odbora Damir Vanđelić, Luka Burilović, Damir Mikuljan i Jasna Pipunić svakako bi trebali svoje mandate staviti na raspolaganje. Nije još posve jasno hoće li micanje dijela članova upravljačkih struktura tvrtki postavljenih po političkoj liniji značiti da se samo otvara više prostora za probrani HDZ-ov kadar i druge političke opcije koje podržavaju Vladu Andreja Plenkovića – ili, u prijevodu, za novu rundu političke trgovine – ili će Vlada Andreja Plenkovića dati priliku i stručnim, a politički neovisnim pojedincima da ravnopravno konkuriraju za mjesta u upravama državnih tvrtki.

Nacionalov izvor nije otkrio što premijer sprema u tom pogledu, ali je ipak dao dosta zanimljive smjernice: „Premijer Plenković je u sjajnoj poziciji jer nema obveze ni prema kome, dakle, ima potpuno slobodne ruke.“

Koliko su i jesu li premijerove ruke ovaj put uistinu potpuno slobodne vidjet će se vrlo brzo jer će se već po strukturi novih ljudi znati hoće li i u kojem postotku među njima biti i ljudi iz stranaka poput Reformista Radimira Čačića ili pak, primjerice, SDSS-a, a i koliki će se prostor otvoriti za one HDZ-ovce koji nisu uspjeli proći na listama za Sabor ili dobiti neke druge unosne pozicije.

IZVOR