Posts Tagged zaštita na radu

Na današnjoj sjednici Vlada RH usvojila je konačni prijedlog Zakona o zaštiti na radu čiji prikaz s obrazloženjem članaka u nastavku dajemo.

Iz obrazloženja zakona izdvajamo:

Zakon o zaštiti na radu je donesen 28. lipnja 1996. i objavljen u „Narodnim novinama“ broj 59/96 od 17. srpnja 1996., a u primjeni je od 1. siječnja 1997. godine. Nakon toga, Zakon je doživio još sedam izmjena i dopuna („Narodne novine“, broj 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12.), od čega dvije na način da su neke odredbe stavljene izvan snage odnosno prestale važiti sukladno posebnim propisima i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 100/04 i Zakonom o državnom inspektoratu objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 116/08.

Zakon o zaštiti na radu sa svim svojim izmjenama i dopunama predstavlja normativni okvir koji se u primjeni provodio putem svojih pedesetak i više provedbenih propisa, odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi od kojih su neki preuzeti u okviru notifikacije o sukcesiji, a doneseni su četrdesetih, odnosno pedesetih godina prošlog stoljeća. Takvo normativno stanje u tom području prouzročilo je određenu pravnu nesigurnost u provedbi Zakona i njegovih provedbenih propisa.

Osnovni cilj ovoga Zakona je smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, unaprijediti način izvješćivanja o štetnim događajima na radu uvođenjem središnje evidencije podataka u vezi sa zaštitom na radu te osigurati da podatke obvezno dostavljaju sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uviđaje štetnih događaja na radu ili u vezi s radom koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima/površinama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca.

Nadalje, u cilju osiguravanja lakšeg i jednostavnijeg razumijevanja Zakona i njegovih provedbenih propisa, uz uvažavanje da je zaštita na radu sastavni dio svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa, u Prijedlog zakona je ugrađen pojmovnik s tridesetak važnijih pojmova.

U postupku procjene učinaka Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine”, broj 59/96, 94/96-ispravak, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12.) i podzakonskih propisa koji su doneseni, odnosno koji se primjenjuju na temelju toga Zakona, osim navedenih utvrđeni su i drugi nedostaci koje je najbolje otkloniti donošenjem novoga zakona i novih podzakonskih propisa.

Slijedom činjenica utvrđenih u postupku procjene učinaka važećeg Zakona o zaštiti na radu utvrđena je potreba propisati djelotvornije povezivanje i veću i suradnju djelatnosti medicine rada s radnicima i njihovim predstavnicima te stručnjacima za zaštitu na radu.

Na kraju, u važećem Zakonu o zaštiti na radu nedostaju odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu (stres, monotoni poslovi, normirani rad i sl.), što je suprotno pravnoj stečevini EU-a iz područja zaštite na radu, prema kojoj je poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Ovim se Prijedlogom zakona predlaže preciznije odrediti i urediti područje djelovanja odredbi, koje su i do sada bile propisane Zakonom o zaštiti na radu, a u cilju izbjegavanja preklapanja nadležnosti, za:

• sudionike i njihova prava, obveze i odgovornosti vezane za zaštitu na radu radnika i u provođenju mjera zaštite na radu,

• osnovna i posebna pravila zaštite na radu,

• obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu (u smislu pridržavanja i poštivanja općih načela, procjenivanja rizika pri prilagođavanju tehnologije i proizvodnje promjenljivim zahtjevima tržišta, organiziranja i provedbe zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način, obavješćivanja i savjetovanja, poslova s posebnim uvjetima rada, zaštite posebnih skupina radnika, korištenja sredstava rada i osobne zaštitne opreme te radnih postupaka, opasnih kemikalija i bioloških agenasa, radnog okoliša, sigurnosnih znakova, zaštite od požara i eksplozije, neposrednog i značajnog rizika, evakuacije i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite nepušača, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, evidencija, isprava i obavijesti, medicine rada, obveze prema tijelima nadzora, internog nadzora i dr.),

• obveze i prava radnika, te prava povjerenika radnika za zaštitu na radu,
• obveze ovlaštenika odnosno stručnjaka zaštite na radu,
• obveze i odgovornosti pri projektiranju i izvođenju radova,
• obveze i postupke obrazovanja i osposobljavanja iz zaštite na radu,
• pravni okvir za rad ovlaštenih osoba za zaštitu na radu,
• provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora te sankcioniranje ne provođenja ili kršenja odredbi ovoga Zakona,
• prijelazne i završene odredbe Zakona u svezi s provedbenim propisima, ispravama i započetim postupcima.

Iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o zaštiti na radu već o cjelovitom tekstu zakona koji je u primjeni punih sedamnaest godina, treba naglasiti da se nekim odredbama smanjuje rigidnost i složenost nekih postupaka izrade dokumentacije, čime će se omogućiti da dosadašnje visoke administrativne troškove izrade takve dokumentacije, obveznici provedbe mjera zaštite na radu, ulože u opće i posebne mjere za očuvanje sigurnosti i zdravlja radnika. U cilju smanjenja tih troškova izrađuju se smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, koji će poslodavcima omogućiti da potrebnu dokumentaciju izrađuju sami sa svojim zaposlenim stručnjacima zaštite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno.

Iako je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u daljnjem tekstu: HZZZSR) bio utemeljen s ciljem objedinjavanja oba segmenta zaštite na radu to jest i sigurnosti i zaštite zdravlja, njegov pravni položaj i isključiva nadležnost unutar zdravstvenih propisa i zdravstvenog sustava, je utjecao da težište njegovih aktivnosti bude područje specifične zdravstvene zaštite. HZZZSR se uglavnom fokusirao na zdravstvene aspekte rada, što s vrlo važnim dijelom provođenja tehničkih i tehnoloških mjera zaštite na radu nije bio slučaj. Obzirom da je provedba mjera zaštite na radu, onaj tehnički aspekt osobito važan u cilju učinkovite prevencije, ovim se Prijedlogom zakona predlaže izdvajanje tih poslova iz postojećeg HZZZSR.

Prijedlogom zakona se propisuje osnivanje Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu.

Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu