Vlada RH na svojoj jučerašnjoj sjednici održanoj 22.1.2014. godine usvojila je nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu.
Ovim se Prijedlogom zakona predlaže preciznije odrediti i urediti područje djelovanja odredbi, koje su i do sada bile propisane Zakonom o zaštiti na radu, a u cilju izbjegavanja preklapanja nadležnosti, za:
- sudionike i njihova prava, obveze i odgovornosti vezane za zaštitu na radu radnika i u provođenju mjera zaštite na radu,
- osnovna i posebna pravila zaštite na radu,
- obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu (u smislu pridržavanja i poštivanja općih načela, procjenjivanja rizika pri prilagođavanju tehnologije i proizvodnje promjenljivim zahtjevima tržišta, organiziranja i provedbe zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način, obavješćivanja i savjetovanja, poslova s posebnim rizicima, zaštite posebnih skupina radnika, korištenja sredstava rada i osobne zaštitne opreme te radnih postupaka, opasnih kemikalija i bioloških agensa, radnog okoliša, sigurnosnih znakova, zaštite od požara i eksplozije, spašavanja te ozbiljnih i iznenadnih opasnosti, pružanja prve pomoći, zaštite nepušača, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, evidencija, isprava i obavijesti, medicine rada, obveze prema tijelima nadzora, internog nadzora i dr.),
- obveze i prava radnika, te prava povjerenika radnika za zaštitu na radu,
- obveze ovlaštenika odnosno stručnjaka zaštite na radu,
- obveze i odgovornosti pri projektiranju i izvođenju radova,
- obveze i postupke obrazovanja i osposobljavanja iz zaštite na radu,
- pravni okvir za rad ovlaštenih osoba za zaštitu na radu,
- provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora te sankcioniranje ne provođenja ili kršenja odredbi ovoga Zakona,
- prijelazne i završene odredbe Zakona u svezi s provedbenim propisima, ispravama i započetim postupcima.
Zakon o zaštiti na radu sa svim svojim izmjenama i dopunama predstavlja normativni okvir koji se u primjeni provodio putem svojih pedesetak i više provedbenih propisa, odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi od kojih su neki preuzeti u okviru notifikacije o sukcesiji, a doneseni su četrdesetih odnosno pedesetih godina prošlog stoljeća. Takvo normativno stanje u tom području prouzročilo je određenu pravnu nesigurnost u provedbi Zakona i njegovih provedbenih propisa.
Pored toga valja naglasiti da su višestruke izmjene i dopune Zakona, zbog velike jezične i terminološke neusklađenosti i nedosljednosti, prouzročile poteškoće u razumijevanju odredbi Zakona, što je naročito stvaralo teškoće u primjeni propisa o zaštiti na radu posebice osobama koje su se počele baviti provedbom zaštite na radu.
Zbog ovako velikog broja provedbenih propisa, od kojih neki više i nisu primjenjivi u uvjetima brzog tehničko-tehnološkog razvoja, bilo je nužno izvršiti analizu svih sada važećih propisa u području zaštite na radu, kako bi se, u cilju olakšanja primjene kako samog Zakona, tako i njegovih provedbenih propisa, smanjio broj pravilnika, osobito starih pravnih pravila i naredbi.
