Posts Tagged obavijesti
23.7.2019. – Sindikati od novog ministra rada i mirovinskog sustava – ne očekuju ništa
Posted by zkerkez in Obavijesti on 23. srpnja 2019.
„Ništa, doslovno, ništa“ i „Ništa, apsolutno ništa“, gotovo su identične rečenice koje su nam izgovorili Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) na upit što očekuju od Josipa Aladrovića, koji je predložen za novog ministra rada i mirovinskog sustava.
Imali su ga prilike upoznati jer je vodio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ali ne vjeruju da će u zadnjoj godini mandata išta poduzimati u resoru rada i mirovinskog sustava.
„Ne bira se ministra po tome što je pristojan, miran“, veli Sever, ističući kako kod nas ministri tek kada stupe na dužnost stječu znanja i kompetencije o resoru u koji su došli.
„To ministarstvo treba voditi osoba koja ima autoritet i snagu i može ‘privesti’ i druge ministre ako to traže poslodavci i sindikati. Nije to uspijevalo Marku Paviću, a neće ni njemu“, veli Sever podsjećajući kako su se na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) umjesto ministra pojavljivali njihovi suradnici. Na to Novosel dodaje kako predloženi novi ministar ne poznaje sustav u koji ulazi, sustav u kojem i te kako ima posla. Odabir novog kandidata na resor rada Novosel komentira i riječima: „Nije šija, nego vrat“
„Da je predsjedniku Vlade bilo u interesu da se socijalni dijalog nastavi, onda bi se posavjetovao sa socijalnim partnerima“, veli Novosel, ocjenjujući da odabir Aladrovića ukazuje da se želi uz što manje štete premostiti vrijeme do kraja mandata.
Povratak u GSV?
Sam Aladrović danas jenajavioobnovu socijalnog dijaloga i unutar GSV-a. No, sindikati možda dijalog kroz GSV ne obnove. Barem tako poručuje Novosel koji nam je izrazio bojazan da sindikalnog povratka u GSV neće biti.
S druge strane, Sever podsjeća da su sindikati govorili da neće sudjelovati u radu GSV-a dok je Marko Pavić ministar. Kako on više nije ministar, uvjet za povratak u GSV je ostvaren, ali o tome sindikalna strana treba još razgovarati.
Što će sindikati raditi ovisit će o sudbini preko 740 tisuća potpisa prikupljenih protiv mirovinske reforme. Očekuju da će referendum biti raspisan i prije predsjedničkih izbora, a bude li ih vlast „zavlačila“ pripremaju prosvjedne aktivnosti.
„Morat ćemo puno raditi na jesen, bude li opstrukcija naše referendumske inicijative“, poručuje Novosel. I on i Sever ponavljaju kako narod očekuje referendum, a ako referendumsko pitanje dođe do Ustavnog suda i „padne“, bit će jasno da je to „politička odluka“.
Pregovarati se trebalo prije skupljanja potpisa
„Kao što smo birali vrijeme za prikupljanje potpisa, tako ćemo birati vrijeme i za buduće akcije. Nemamo što pregovarati, ispali bismo prevaranti da to sada idemo raditi. O našim zahtjevima moglo se pregovarati prije prikupljanja potpisa“, navodi Sever, nadajući se da taština neće nadići političku mudrost i da će do referenduma doći.
„EU izbori su pokazali da nemaju podršku svih vojnika partije i iz toga bi trebalo nešto naučiti“, veli Sever, podsjećajući da su pred nama i predsjednički i parlamentarni izbori, ali i navodeći da će sindikati znati podgrijati nezadovoljstvo građana.
11.7.2019. – INFOGRAFIKA: Vlada pojeftinjuje ovrhe i vraća ih sudovima. Evo ključnih promjena
Posted by zkerkez in Obavijesti on 11. srpnja 2019.
Vlada RH je na današnjoj sjednici predstavila i u Hrvatski sabor poslala prijedlog novog Ovršnog zakona.
– Zakon je donošen detaljno i sa širokim krugom konzultacija. Želimo ostvariti nekoliko ciljeva. Uključili smo sud kao dio procesa ovrhe. Drugo, uvodi se i načelo kontradiktornosti. Znatno se smanjuju troškovi, tri puta za sporove niže vrijednosti, a za pet puta za sporove više vrijednosti – rekao je premijer Andrej Planković. Istaknuo je kako je ovo četvrti korak za rješavanje problema blokiranih.
Rezultati su vidljivi. Od 325.000 blokiranih prošle godine, sada ih ima 259.000. Iznos novca u blokadi, bez kamata, bio je 43,7 milijardi kuna, danas je 16,3 milijarde. To su efekti dosadašnjih zakona. S novim zakonom šaljemo poruku da ovom problemu pristupamo na sveobuhvatan način. Čak 87 posto ovrha odnosi se na relativno male iznose duga i temeljem toga smo krenuli u izmjene ovoga zakona – naglasio je premijer Plenković.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković održao je kratku i jasnu prezentaciju svih promjena koje su napravljene u novome zakonu.
-Uskladili smo zakon s presudama EU. Prvo, javni bilježnici u sustavu ne mogu donositi rješenja o ovrsi, a druga promjena je da manjka kontradiktornosti, odnosno da se donose rješenja, a da se ovršenik nije o tome mogao izjasniti – rekao je Bošnjaković.
– Ovrhu vraćamo na sud. Jako je važno – da želimo brzi i ekonomični postupak. To tako i propisujemo. Brzinu temeljimo na automatizmu, propisat ćemo obrasce za podnošenje prijedloga. Klasičan oblik papira više neće postojati. Veliki je broj ovrha danas, a vjerujemo da ih ubuduće neće biti toliko. Važno pitanje je i zaštita dostojanstva dužnika. Sve mjere koje su usmjerene na zaštitu, osnažujemo ih dodano – rekao je ministar Bošnjaković.
Postupak ovrhe postaje jeftiniji jer nekih radnji neće biti.
-Popunjavat će se propisani obrasci. Neće biti potvrde ovršnosti neke isprave, sada imamo sustav donošenja predvidivosti troškova kojih također neće biti. O svemu brine sud i rasteretit ćemo poslodavce i HZMO te će to u budućnosti raditi Fina. Povećat ćemo broj primanja koja ne mogu biti ovršena kao što su božićnice, uskrsnice, regresi, jubilarne nagrade, dnevnice, korištenje privatnog auta u službene svrhe, terenski dodatak i tako dalje.
Prijedlog novogo Ovršnog zakona troškovi postupka koji su prije znali dosezati i 10.000 kuna, sad se drastično smanjuju. Na konkretnom primjeru duga od 5.884 kune dosadašnji trošak postupka iznosio je oko 2.500 kuna, a sada bi trebao iznositi 412 kuna.
Cjelokupnu kratku prezentaciju ministra Bošnjakovića s važnim izmjenama možete pogledati OVDJE.
Ministar financija Zdravko Marić je prije same sjednice Vlade rekao kako bi novi Ovršni zakon trebao uobličiti paket zakona, među kojima su Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Zakon o izmjenama zakona o stečaju potrošača i Zakon o otpustu dugova fizičkim osobama.
– Iz djelokruga Ministarstva financija sad je već godina dana od implementacije dva zakona koja su značajno pomogla problematici ovršenih i blokiranih građana, a donijeli smo i onaj zakon koji se tiče jednokratnog otpisa – kazao je Marić dodavši da su napravljene i promjene u Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je integriran u novi Ovršni zakon. Smatra kako se tim zakonima šalje poruka da je Vlada svjesna problematike i da se svjesno ide u novčani otpis dugova.
9.7.2019. – Hrvatska uskoro dobiva prvu novu željezničku prugu nakon 50 godina
Posted by zkerkez in Obavijesti on 9. srpnja 2019.
U HŽ Infrastrukturi (HŽI) kažu da je sadašnji investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu najveći u povijesti Hrvatske napominjući da je ta tvrtka jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava Europske unije.
Od 2019. do 2023. u željezničku infrastrukturu planira se uložiti 9,3 milijarde kuna, od čega se 59 posto odnosi na projekte sufinancirane iz EU, piše u utorak Večernji list.U HŽ Infrastrukturi (HŽI) kažu da je sadašnji investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu najveći u povijesti Hrvatske napominjući da je ta tvrtka jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava Europske unije. Radi se na 18 kapitalnih projekata u višegodišnjem razdoblju, navodi dnevnik.
Od toga su četiri projekta u fazi izgradnje. Najbliže završetku radova i puštanju u promet jest pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno. A to je prva nova pruga koja je izgrađena u Hrvatskoj nakon punih 50 godina.
U HŽI-ju Večernji list doznaje da bi ta pruga mogla biti puštena u promet 1. rujna. Radovi na toj pruzi, vrijedni 193,5 milijuna kuna, počeli su u prosincu 2015. Na pruzi se trenutačno provodi tehnički pregled za svih pet građevinskih dozvola. Sljedeći tjedan, otkrivaju u HŽI-ju, predat će zahtjev Agenciji za sigurnost željezničkog prometa za puštanje pruge u uporabu.
Radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci, pak, kasne oko dvije godine i to, kako navode u HŽI-ju, zbog stečaja podizvođača radova, nelikvidnosti ostalih članova konzorcija, problema s projektnom dokumentacijom kao i zbog problema pri rješavanju imovinskopravnih odnosa.
Radovi, vrijedni 1,2 milijarde kuna, na toj pruzi počeli su u srpnju 2016., a predviđeni je rok njihova završetka veljača 2022. U tijeku su radovi i na pruzi Zabok – Zaprešić, vrijedni 529 milijuna kuna te na projektu razvoja multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanja s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata u vrijednosti 220,7 milijuna kuna, navodi dnevnik.
Trenutačno su četiri velika projekta u fazi javne nabave. Za prugu Križevci – Koprivnica – državna granica, čiji prihvatljivi troškovi iznose 297 milijuna eura, od čega je 85 posto sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uložene su bile tri žalbe na natječajnu dokumentaciju.
Zadnju od njih jučer je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave usvojila. Za prugu Vinkovci – Vukovar pak nakon što je odabran izvođač radova – španjolska tvrtka Comsa koja je ponudila 376,3 milijuna kuna, uložene su dvije žalbe koje se još rješavaju. Za projekt Zagrebačko pristanište u luci Rijeka, vrijedan 31,6 milijuna eura, prije nekoliko dana potpisan je ugovor s izvođačem radova SŽ – Železniško gradbeno podjetje Ljubljana. Na nadmetanju za prugu Zagreb – Savski Marof pak pristigla samo jedna ponuda, i to konzorcija Swietelsky – Dalekovod u iznosu od 379 milijuna kuna.
U HŽI-ju kažu da ta ponuda premašuje procijenjenu vrijednost radova te da će se nakon konzultacija sa Svjetskom bankom, čijim se kreditom financira taj projekt, donijeti odluka o poništenju nadmetanja ili odabiru izvođača.
Veliki projekti izgradnje i modernizacije dionica koji su u fazi projektiranja i izrade studijske dokumentacije su Dugo Selo – Novska, Hrvatski Leskovac – Karlovac, Škrljevo – Rijeka – Jurdani, Oštarije – Škrljevo, Karlovac – Oštarije, Lepoglavska spojnica, čvorište Zagreb, Oštarije – Knin, Knin – Split i Okučani – Vinkovci, piše Večernji list.
3.7.2019. – Veliki projekt HŽ infrastrukture i Lučke uprave Rijeka koji će višestruko pojačati teretni prijevoz željeznicom – ‘Projekt Rijeka Brajdica’
Posted by zkerkez in Obavijesti on 3. srpnja 2019.
U punom su zamahu radovi na partnerskom projektu rekonstrukcije i obnove postojećeg željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica te izgradnji novog intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica koji su započeli u svibnju 2018. Riječ je o projektu HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka koji vrijedi 35,6 milijuna eura, pri čemu udio HŽ Infrastrukture iznosi 26 milijuna eura.
Ciljevi projekta su poboljšati postojeću željezničku povezanost luke Rijeka i zaleđa, povećati mogućnosti preuzimanja tereta iz cestovnog i pomorskog prometa na željeznicu te bolje iskoristiti riječki prometni pravac za teretni prijevoz.
Značaj projekta punog naziva ‘Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata’ prepoznala je i Europska unija, koja ga iz Instrumenta za povezivanje Europe sufinancira s 85 posto sredstava, odnosno 30,2 milijuna eura. Projekt obuhvaća rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, izgradnju novog izvlačnog kolosijeka u tunelu Sušak i izgradnju intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica. Izvođač radova je zajednica ponuditelja Kolektor Koling d.o.o. i Euro-asfalt d.o.o., a nadzor nad radovima izvodi zajednica ponuditelja Investinženjering d.o.o. i Institut IGH d.d.
Kako su radovi na rekonstrukciji i proširenju kapaciteta teretnog željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica već u tijeku, plan je da se projekt dovrši do sredine 2020. godine. Dovršetkom radova i puštanjem proširenog prometnog pravca u pogon kolodvor će povećati ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznicom na 360.000 TEU godišnje (TEU je orijentacijska jedinica teretnog kapaciteta transportnog kontejnera duljine 6,1 metara i širine 2,44 metra).
Projektom će se također povećati kapacitet odvoza i dovoza željezničkog kontejnerskog tereta te će se omogućiti znatnije preusmjeravanje teretnog prijevoza na željeznicu. Naime, u ovom trenutku tek oko 25 do 30 posto tereta pretovarenog u luci Rijeka otprema se željeznicom, dok se između 70 i 75 posto tereta prevozi cestovnim pravcima. Dovršetkom projekta obnove i proširenja kolodvora Rijeka Brajdica udio tereta prevezenog željeznicom trebao bi se povećati na 50 do 60 posto, što će rasteretiti i cestovni promet u okolici luke.
‘Ovo je vrlo složen projekt, zadovoljni smo da je sve po planu’
“Zadovoljni smo time što dinamika radova teče u skladu s vremenskim planom koji je dostavio izvođač radova te očekujemo da će radovi i dalje nastaviti u skladu s planom. Ovo je vrlo složen projekt. Kao prvo, sa svih strana je ograničen prostorom i pristupom: s jedne strane morem, s druge naseljem Sušakom i s treće Rječinom. Zatim, u projektu sudjeluje velik broj dionika. Koncesionar Jadranska vrata d.d. (AGCT) cijelo vrijeme tijekom izvođenja radova na projektu mora funkcionirati. Uvedena je posebna regulacija prometa zbog koje vlakovi voze kroz samo središte grada, a Rijeka je i turistička destinacija,” istaknuo je voditelj projekta Marko Kukić.
Također, Kukić ističe da je najveći izazov projekta proširenje tunela za još jedan kolosijek.
“Najveći je izazov proširenje tunela za još jedan kolosijek jer se iznad tunela nalazi škola i naselje. Kako bi se sve to uredilo, HŽI i LUR su s Gradom Rijekom potpisali Sporazum o suradnji kojim se između ostaloga nastoji osigurati provođenje radova uz što manje utjecaja koji bi ometali život lokalne zajednice, odnosno građana Rijeke. Ovim projektom, uz ostale projekte koje provodimo u gradu Rijeci i na riječkome području, doprinosimo modernizaciji željeznice navedene regije i iznimno nam je važna kvalitetna suradnja, komunikacija i međusobno razumijevanje svih dionika”, zaključio je Kukić.
Radovi na tri lokacije gradilišta dobro napreduju
Kako doznajemo, angažirano je oko 130 radnika i oko 30 strojeva, što zadovoljava trenutačne potrebe gradilišta na tri lokacije: željezničkom kolodvoru Rijeka Brajdica, kontejnerskom terminalu Brajdica te željezničkom tunelu Sušak.
Na području željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica, kojim upravlja HŽ Infrastruktura, dosad su rekonstruirana prva četiri kolosijeka, duljine 350 – 500 metara. Rekonstruirani su temelji stupova kontaktne mreže i postavljeni novi stupovi na koje će se ugraditi vozni vod. Položena je kabelska kanalizacija, a u završnoj je fazi izgradnja objekta za smještaj signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja (dovršeno je zidanje i preostaje napraviti fasadu). Također, ugrađeni su stupovi kolodvorske rasvjete na kojima se trenutačno montira rasvjeta.
Na kontejnerskom terminalu Brajdica, kojim upravlja Lučka uprava Rijeka, upravo su završeni radovi na izgradnji četirima novim kolosijecima, dugim oko 380 metara. Za razliku od kolosijeka na željezničkom području, ovi nemaju pragove, nego su izvedeni u betonu kako bi preko njih mogli prelaziti kamioni koji prevoze kontejnere. Na terminalu se izvode radovi na montiranju kranskih staza za dizalice za kontejnere. Također se trenutačno izvode radovi na odvodnji i radovi na energetskom kanalu, u koji će biti ukopane instalacije za potrebe terminala.
Upravo se izvode i pripremni radovi za izgradnju skretničkog područja koje će povezivati željeznički kolodvor i kontejnerski terminal.
Promet na Brajdici sada teče postojećim kolosijecima, a po završetku rekonstrukcije prvih četiriju kolodvorskih kolosijeka i kolosijeka na terminalu promet će se privremeno prebaciti na rekonstruirane kolosijeke. Tada će uslijediti rekonstrukcija preostalih kolosijeka na području željezničkog kolodvora. U konačnici će tako kolodvor Rijeka Brajdica imati osam potpuno rekonstruiranih kolosijeka.
Na željezničkom tunelu ‘Sušak’ izgrađena su dva dijela i trenutno se gradi treći dio portalne građevine, te se izvode radovi na bušenju i proširenju tunela. Tunel služi kao izvlačnjak ili prostor u koji se izvlači vagoni, odnosno njime će se teret s terminala, kojima upravlja Lučka uprava Rijeka, prebacivati na željeznički kolodvor Rijeka Brajdica i obratno.
S obzirom na to da je bivši izvlačnjak presječen izgradnjom državne ceste D 404, cijev postojećeg tunela Sušak proširuje se za još jedan kolosijek u duljini od 400 m. Bušenje tunela istovremeno se izvodi s tri „čela“, a do sada je iskopano oko 110 m punog profila. Izvođač radova započeo je s probnim miniranjem tunela, čime se planira proširiti tunel. Miniranje je usuglašeno sa svim nadležnim tijelima u gradu Rijeci: policijom, Hrvatskim cestama i Gradom Rijekom. Izvodi se dvaput dnevno, između 6.45 i 7.00 sati te između 18.00 i 18.15 sati. Iz sigurnosnih razloga u tim razdobljima susjedni cestovni tunel zatvoren je za promet.
Ciljevi su projekta Rijeka Brajdica razviti prometne usluge i infrastrukturu uz osnovnu željezničku mrežu, poboljšati međupovezanost na hrvatskoj i europskoj razini, olakšati promet kontejnera s brodova i prema brodovima korištenjem željeznice, a u skladu sa zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti, znatno povećati kapacitete kolodvora Brajdica i kontejnerskog terminala, poduprijeti razvoj luke Rijeka, kao učinkovite i održive ulazne i izlazne točke za kontejnerski i drugi teretni prijevoz boljim povezivanjem s Mediteranskim koridorom, koridorom Rajna – Dunav i koridorom Baltik – Jadran.
U skladu sa svime time, jedan je od ciljeva poduprijeti pomak prevoženja kontejnera sa cesta na željeznicu, što je, svakako, u skladu sa naporima na razini Europske unije da se iz ekoloških razloga što više tereta umjesto cestovnim vozilima prevozi željeznicom.
2.7.2019. – Prijavitelj nepravilnosti ima pravo na zaštitu i naknadu
Posted by zkerkez in Obavijesti on 2. srpnja 2019.
Početkom srpnja na snagu je stupio Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, popularno zvan i Zakon o zviždačima, donesen kako bi ojačao svijest i poticao na prijavljivanje nepravilnosti povezanih s obavljanjem poslova kod poslodavca.
Prije donošenja ovog Zakona, zaštita prijavitelja nepravilnosti bila je djelomično regulirana u nekim drugim zakonima, no ovim se Zakonom po prvi put sistematizira i detaljno uređuje problematika vezana isključivo za prijavitelje nepravilnosti te ih se štiti od sankcija poslodavaca koje bi bile povezane s prijavom, ističu u Ministarstvu pravosuđa.
Prijavitelj nepravilnosti, prema slovu zakona, je osoba koja prijavi saznanja o određenim kršenjima zakona, uredbi, pravilnika, etičkih kodeksa, unutarnjih akata trgovačkih društava, a koje su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca.
Obavljanje poslova, osim radnog odnosa, obuhvaća i volontiranje, obavljanje poslova preko ugovora o djelu, studentske poslove i dr. Ujedno prijavitelj nepravilnosti može biti i osoba koja je sudjelovala u postupcima zapošljavanja u svojstvu kandidata, ističu u Ministarstvu.
Pojašnjavaju i da se zakon primjenjuje na sva tijela javne vlasti na središnjoj i lokalnoj razini, na pravne osobe s javnim ovlastima, trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalne jedinice te na sve poslodavce privatnog sektora.
Nepravilnost označava bilo kakav oblik djelovanja čija je posljedica ugrožavanje javnog interesa.
Isto podrazumijeva kršenje zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima EU, a nepravilnosti su povezane s obavljanjem poslova kod poslodavca. Kao primjeri nepravilnosti, mogu se izdvojiti neobjavljivanje propisanih dokumenata, manipulacije financijskim izvještajima ili nesavjesno upravljanje javnim dobrima, a zbog kojeg može doći do ugrožavanja ljudskog zdravlja, kažu u Ministarstvu.
Nepravilnosti se mogu prijaviti osobi imenovanoj od strane poslodavca za zaprimanje prijava, pučkom pravobranitelju ili putem javnosti, odnosno medija, no to bi trebalo predstavljati izuzetak kada unutarnje ili vanjsko prijavljivanje nije moguće jer postoji neposredna opasnost za život, zdravlje, sigurnost ili od nastanka štete velikih razmjera ili uništenja dokaza.
Prijavitelj nepravilnosti, prema zakonu, ima pravo na zaštitu, naknadu štete, ali i zaštitu identiteta i povjerljivosti.
-
Trenutno pretražujete arhivu.
Brze poveznice
Pogodnosti
