Posts Tagged obavijesti

Dana 8.12.2014. godine u Upravi HŽ Infrastrukture d.o.o. održana je sastanak sa predstavnicima Uprave društva i sindikata o novom prijedlogu Pravilnika o organizaciji društva.

Naš sindikat nije dao suglasnost na dostavljeni prijedlog Pravilnika , te je u svome očitovanju na isti , zajedno sa radničkim vijećima u djelatnosti Održavanja i ostalih ustrojbenih jedinica, dao više brojne konstruktivne primjedbe.

Moramo reći da smo razočarani sa predloženim aktom, u kojem je ponovno izostala jasna vizija i znanje o sustavu upravljanja željezničkom infrastrukturom.

Ponovno smo ukazali na činjenicu da u  željezničkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz željezničkog prijevoznika i odgovara , organizacijski loše postavljena funkcionalna struktura održavanja infrastrukture može imati dalekosežne posljedice.

Cijenimo da zato nije dobro postavljeno organizacijsko rješenje spajanja Prometa i Održavanja , te ove dvije djelatnosti treba organizacijski razdvojiti, radi lakše operabilnosti i fleksibilnosti  poslovnih procesa.

Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije ,tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Zakon o željeznici i Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su  definirali što je željeznička infrastruktura, da istu čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija , elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehničko-tehnološkog jedinstva i interoperabilnosti.

Detaljne primjedbe SIHŽ-a možete pogledati kod glavnih povjerenika podružnica.

Zagreb, 5. prosinca 2014 (novilist.hr) – » Svakom trećem poslodavcu, zatečenom u prekršaju, lakše je platiti kaznu zbog nezakonitog zapošljavanja radnika, nego te iste radnike u zakonskim rokovima prijaviti na obvezna osiguranja, sklopiti s njima ugovor o radu ili ishodovati potrebne dozvole za rad stranaca. Proizlazi to iz desetomjesečnih pokazatelja rada Inspektorata rada u ovoj godini.

Otkupljivanje kazni

U tom periodu inspektori rada i inspektori zaštite na radu obavili su nepunih 16,6 tisuća inspekcijskih nadzora, a zbog sumnje da su poslodavci počinili 5.333 prekršaja, prekršajnim sudovima podneseno je 2.369 optužnih prijedloga, obaveznih prekršajnih naloga i prekršajnih naloga. Na licu mjesta inspektori su izrekli 55 kazni, dok su na adresu Državnog odvjetništva adresirali 52 kaznene prijave.

Kako nam je odgovoreno iz Inspektorata u prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola.

No, dok su poslovni prostori 106 poslodavaca ostali zatvoreni 30 dana, odnosno do uklanjanja nezakonitosti, 46 poslodavaca »otkupilo« je kazne uplatom 30 tisuća kuna za svakog radnika zatečenog u nezakonitom radu. Drugim riječima, svaki treći poslodavac bez problema je iskeširao kaznu za svakog zatečenog radnika, ali im je istovremeno očito problematično bilo te iste radnike, a riječ je o 63 radnika, zakonito angažirati. Naime, s naslova otkupa kazne u proračun je uplaćeno 1,89 milijuna kuna do konca listopada.

Tijekom prošle godine, pak, 119 poslodavaca je u proračun uplatilo 4,53 milijuna kuna za prekršaje zbog kojih im inspektori pečate poslovne prostorije, ali ih mogu otkupiti uplatom kazne i ispravljanjem prekršaja, odnosno prijavom radnika na obvezna osiguranja, uručivanjem ugovora o radu radniku ili ishodovanjem radne dozvole za radnike strance. Drugim riječima, inspektori su tijekom prošle godine u nadzorima zatekli 151 radnika bez urednih papira.

Neisplata plaća

Neisplata zakonom propisanog minimalca, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, neplaćeni ili nezakoniti prekovremeni rad, kršenje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru radnika spadaju u najčešće prekršaje poslodavaca. Niti minimalnu plaću u destomjesečnom razdoblju, poslodavci nisu isplatili za 16.290 radnika prema nalazima inspektora. To je bio razlog za pokretanje 812 prekršajni postupaka zbog nepoštivanja odredbi Zakona o minimalnoj plaći. Kada je, pak, riječ o Zakonu o radu, inspektori su utvrdili kako za 803 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračune isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, dok za čak 6.343 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračun dugovane neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Teško usporedive brojke

Prošlogodišnje i ovogodišnje rezultate inspektora rada teško je uspoređivati, s obzirom da je izmjenama zakona o radu i zakona o zaštiti na radu smanjen broj prekršajno sankcioniranih odredbi. Osim toga, i manji broj stranaca treba radnu i boravišnu dozvolu. Pritom, u Inspektoratu ističu i svoju staru boljku – nedovoljan broj inspektora. To je već godinama problem, koji se dodatno produbio »cjepkanjem« nekadašnjeg Državnog inspektorata i izdvajanjem inspektora rada i zaštite na radu u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/0-0/trecini-poslodavaca-lakse-platiti-kazne-nego-radnike-1364

Kreditom od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge

Vlada je u četvrtak dala suglasnost i državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za dva kredita ukupne vrijednosti 1,25 milijarda kuna, namijenjenih osuvremenjavanju i izgradnji željezničke infrastrukture te zbrinjavanju viška zaposlenih.

Kreditom od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge, u ukupnoj dužini nešto manjoj od 160 kilometara. Kredit se uzima kod zajednice ponuditelja –Erste&Steiermaerkische banka, Societe Generale-Splitska banka i OTP banka. Otplaćivat će se šest godina, a kamatna stopa je šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 4,60 posto godišnje.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić objasnio je da se kredit uzima za obnovu pruga od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet, koje se ne može kandidirani za financiranje iz europskih fondova.

Premijer Zoran Milanović dodao je da se HŽ Infrastruktura i dalje zadužuje, a država daje jamstva da bi se ulagalo u željezničku infrastrukturu, umjesto da to financiramo iz nameta na gorivo.

Tim nametom, kaže premijer, trenutno otplaćujemo kamate za kredite za gradnju autocesta.

“Umjesto da se toga riješimo i tako počnemo financirati željezničku infrastrukturu, državne, županijske i lokalne ceste, mi dižemo kredite. Umjesto da jedan dug anuliramo i ubuduće umjesto za kamatu taj novac preusmjerimo u infrastrukturu, mi moramo davati ovakva jamstva”, kaže premijer.

To, po njegovim riječima treba, ponavljati kako bi se shvatilo da novac koji bismo mogli ulagati, bacamo plaćajući kamatu na nešto što već imamo.

HŽ Infrastruktura će kreditom od 250 milijuna kuna, koji se uzima kod zajednice ponuditeljaIstarska kreditna banka Umag, OTP banka i PBZ, financirati zbrinjavanje viška zaposlenih u tvrtki, sukladno Programu restrukturiranja i Planu poslovanja za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Pri tome se financira iznos koji je HŽ Infrastruktura do sada isplatila za poticajne otpremnine te iznos potreban za buduće otpremnine koje se neće moći financirati iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj.

Taj kredit od 250 milijuna kuna je na četiri godine, uz kamatnu stopu šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 5,35 posto godišnje.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hz-infrastrukturi-odobreno-zaduzenje-285140

Namjena kreditnog zaduženja vrijednosti 250.000.000,00 kuna u protuvrijednosti eura je financiranje zbrinjavanja viška zaposlenih društva HŽ Infrastruktura d.o.o. i ovisnih društava, sukladno Programu restrukturiranja HŽ Infrastrukture d.o.o. i Planu poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Predmetno kreditno zaduženje predviđeno je Rebalansom plana poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2014. godinu, iz rujna 2014. godine.

U razdoblju od 2011. godine do lipnja 2014. godine, uz isplatu poticajnih otpremnina, broj se zaposlenih u društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. i ovisnim društvima smanjio za 1.397. Poticajne otpremnine su isplaćene za 1.102 radnika u iznosu od 200.751.464,37 kuna, a za isplatu otpremnina preostalih 295 radnika potrebno je izdvojiti još 57.324.827,17 kuna, što ukupno iznosi 258.076.291,54 kuna. Programom restrukturiranja nije predviđeno financiranje otpremnina iz Državnog proračuna, nego iz kredita. Osim toga Europska banka za obnovu i razvoj kao opravdane troškove priznaje samo iznose neto otpremnina, dok sve ostale troškove doprinosa, poreza i prireza društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. planira financirati predmetnim kreditnim zaduženjem. Obzirom na usporeni proces kreditnog zaduženja za zbrinjavanje viška zaposlenih društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. je iz vlastitih izvora, na teret nepodmirivanja obveza prema dobavljačima, isplatila poticajne otpremnine za 1.102 radnika .Sukladno Planu poslovanja HŽ Infrastrukture d.o.o. za razdoblje od 2014. do 2018., od 1. srpnja 2014. godine do 31. prosinca 2018. godine planiranje odlazak 495 radnika uz isplatu poticajnih otpremnina. Zaključno, predmetnim kreditom u iznosu 250.000.000,00 kuna financirao bi se iznos koje je društvo HŽ Infrastruktura do sada isplatilo za poticajne otpremnine te iznos potreban za buduće otpremnine, koje se neće moći financirati iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj.

Odluka o davanju suglasnosti društvu HZ Infrastruktura d.o.o. za kreditno zaduženje kod zajednice ponuditelja radi financiranja zbrinjavanja viška zaposlenih

Pokrenuta je rasprava o novom reguliranju beneficiranog staža kojim će se uvesti profesionalne mirovine za 80.000 radnika.

Ministarstvo rada pokrenulo je javnu raspravu o novom reguliranju beneficiranog staža kojim će se uvesti profesionalne mirovine za 80.000 radnika. Tekst novog zakonskog rješenja očekuje se u proljeće i na njemu se radi sa stručnjacima i socijalnim partnerima.

Ministar Mirando Mrsić kaže da Vlada neće ukidati beneficirani staž, ali ga želi modernizirati. Zakon bi definirao jasna načela po kojima će se određivati ima li neko zanimanje pravo na beneficirani staž, ovisno o složenosti posla, štetnosti za zdravlje te životnoj dobi.

Balerine, primjerice, u mnogim državama odlaze u profesionalnu mirovinu sa 42 godine (muškarci 45), pa je ta dob u dosadašnjim razgovorima spomenuta i kao granica za odlazak u mirovinu i kod nas. Profesionalna bi mirovina u određenom postotku bila vezana uz petogodišnji prosjek plaće, a zakon će za svaku profesiju definirati životnu dob za profesionalno umirovljenje i minimalni staž koji je potreban na tom poslu da bi se ostvarila profesionalna mirovina. Jedni će uvjeti tako vrijediti za balerine, drugi za vojnike, treći za vatrogasce… Za svako će se zanimanje formirati posebno vijeće s predstavnicima radnika, države, stručnjaka iz zaštite na radu te medicine rada.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2016., uz prijelazni period od deset godina u kojemu će radnici na koje se zakon odnosi moći birati  hoće li se na njih primjenjivati postojeće ili novo zakonsko rješenje.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/uvode-se-profesionalne-mirovine-za-80000-radnika-284359