Posts Tagged obavijesti

Poštovani gospodine Plenkoviću!

Koliko li je kratko trajalo prošlotjedno vladino opredjeljenje za uvažavajući socijalni dijalog! Još se nisu pošteno ni ohladile stolice nakon sjednice GSV-a, koja je održana prošli petak, a na kojoj je, uz članove GSV-a svih triju strana, sudjelovao i poveći broj ministara na čelu s Vama, a na kojoj ste (kao i poslije sjednice, pri obraćanju predstavnicima medija) u nekoliko navrata naglašavali kako je Vladi izuzetno važan dijalog sa socijalnim partnerima, a da to pokazuje i nazočnost Vas i velikog broja ministara te kako su uvijek, a pogotovo u ovom vremenu pandemije bolesti COVID-19, dijalog i zajedništvo socijalnih partnera i Vlade silno važni, a već ste sve to zanemarili.

Nismo sigurni da bi se tada i ta sjednica održala, a pogotovo ne u tako pojačanom sastavu da sindikalne središnjice nisu burno reagirale i to, ne same, nego potpomognute i burnim reakcijama svojih međunarodnih sindikalnih organizacija (ETUC, ITUC), prema Vama i Europskoj komisiji, na pripremu zakona koji bi van snage stavio neke odredbe ZOR-a, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu te radnike potpuno predao na milost i nemilost pravilnicima koje jednostrano donose poslodavci. Tada ste jasno naglasili da u ovoj situaciji vlada neće na tom polju donositi ništa bez konzultacija sa socijalnim partnerima. Odmah ste, već za sljedeći tjedan najavili donošenje novog paketa mjera za pomoć gospodarstvu i očuvanje radnih mjesta te osnivanje neke vrste savjeta sa predstavnicima izvan područja same vlasti, a sve zbog novonastale situacije (i to kako sudionicima sjednice tako kasnije i predstavnicima medija). Logično je da smo očekivali Vaš poziv i uključivanje u pripremu mjera. Za prošli paket bar ste nas pozvali na sastanak dan prije upućivanja mjera u Hrvatski sabor, a nakon sastanka sa predstavnicima oporbe. Sada niti tada. Sve smo jučer doznali iz Vašeg obraćanja medijima i javnosti. Bilo Vam je posebno važno poslije sjednice GSV-a naglašavati kako je na toj sjednici izraženo visoko suglasje svih dionika oko situacije i stanja u zemlji izazvanih pandemijom bolesti COVID-19. To ste naglasili i pri Vašem jučerašnjem obraćanju javnosti. A između toga – ništa! Barem što se tiče dijaloga sa sindikatima. No, poslodavci evidentno i opet nisu zaobiđeni. Dapače, kao što se vidi iz mjera pa i komentara poslodavaca, oni su u pripremu tih mjera očito bili uključeni. Ali ste zato odmah najavili kako ćete pozvati sindikate (valjda državne službe i javnih službi) na dogovaranje oko smanjivanja plaća i materijalnih prava 2 njihovih članova. Pri obraćanju niste ta rezanja najavili izravno, ali se jasno dalo isčitati između redaka budući da ste nedvojbeno rekli kako plaće za ožujak u državnoj i javnim službama idu po starom, a kako ćete za dalje sa sindikatima otvoriti razgovore. Opredjeljenje za socijalni dijalog i partnerstvo sa sindikatima ne možete imati samo onda kad to treba Vladi i to za donošenje nepopularnih mjera kojima radnici nešto gube, a ako radnicima nešto može koristiti, onda je to samo zasluga vlade. Ako vlada ide na ruku poslodavcima, onda je to u dogovoru s poslodavcima ili barem sluša njihove poruke. Tako to jednostavno ne ide.

Već smo za prošle mjere upozoravali i predlagali neka poboljšanja. No većina toga nije uvažena. Ostalo je to i za nove mjere. Sada ponovno, uvažavajući pri tom pozitivne pomake u novim mjerama, želimo upozoriti na neke važne detalje. Ponajprije da mjere doista moraju biti usmjerene prvenstveno na očuvanje radnih mjesta i platežne moći radnika. Dakle (a to je u skladu i sa preporukama ETUC-a), poslodavci koji otpuštaju radnike i/ili isplaćuju dobit, dividende i/ili menadžerske bonuse, ne mogu dobiti potporu iz državnog proračuna čak i onda ako su si to isplatili prije donošenja mjera. A ako neki to naprave u nekom razdoblju poslije krize i korištenih mjera, onda takve isplate treba oporezovati izrazito visokim poreznim stopama. Sljedeće je pitanje koje se nameće, trebaju li baš svi poslodavci koji mjere koriste, sredstva dobiti besplatno? Možda bi dio tako danih pomoći i potpora država trebala pretvoriti u (su)vlasničke udjele. Naravno, ne kod obrtnika, mikro, malih i manjih srednjih poduzetnika, ali zašto za uložena sredstva ne ući u (su)vlasništvo kod većih i velikih. Ne da u krizi dobiju narodnu potporu iz državnog proračuna, a poslije, kad kriza prođe, nastave poslovati kao da se ništa nije događalo, bez ikakvih povratnih obveza prema društvu koje im je u krizi izdašno pomagalo. Svjetsko iskustvo takvog ponašanja svima nam je poznato iz vremena prošle krize, kada su u privatni sektor, nerijetko velikim i moćnim, a tada posrnulim tvrtkama „upumpane“ tisuće milijardi, pri čemu su do krize prihodi i dobit pripadali samo tim poslovnim subjektima, a kad su upali u probleme, onda su njihovi problemi sanirani javnim novcem, da bi poslije krize opet i prihodi i dobit bili samo njihovi. U svemu tome radnici su bili najveće žrtve, a svi su građani to platili. Na još Vam jedan detalj želimo skrenuti pozornost, a vezan je za one poslovne subjekte koji, prema postavljenim uvjetima, ne mogu ostvariti pravo na potpore ako su potpuno ili u određenom udjelu u državnom vlasništvu. Ne isključujte ih unaprijed sve iz mogućnosti ostvarivanja prava na potporu (na to smo upozoravali i ranije). Možda nekome na prvi pogled i prve riječi to može lijepo izgledati i zvučati u javnosti. No, bez obzira na gotovo uvriježene stavove, kako su svi takvi poslovni subjekti „moćni i financijski potkovani“, ipak to nije tako i treba odlučivati od subjekta do subjekta. Neki ni do sada nisu dobro stajali, neki su se „jedva održavali iznad vode“, a neki će sad upasti ili su već upali u velike probleme, vezano za nemogućnost poslovanja (bilo da je riječ o zabrani ili poslovnim okolnostima), stjecanje prihoda, podmirivanje obveza i isplatu plaća. Oni bez ozbiljne potpore države svoje probleme ne mogu riješiti. Takvi su primjerice HŽ, Narodne novine (kojima je zatvorena maloprodajna mreža) i još mnogi drugi. Stoga poslovnim subjektima u određenim oblicima državnoga vlasništva i vlasništva lokalnih zajednica treba, od slučaja do slučaja, omogućiti primanje spomenutih državnih potpora baš kao i privatnim subjektima, pod jednakim uvjetima. Uz to, skrećemo Vam pozornost kako kod svih onih poslovnih subjekata kojima će Vlada otpustiti obvezu uplaćivanja dijela ili cijelog iznosa doprinosa, Vlada to treba podmiriti za svakog radnika u pripadajućem iznosu. Kako nismo imali prigodu sudjelovati u pripremama tih mjera, ovo je tek „ono na prvu“, što smo uspjeli isčitati iz predstavljenoga.

Ovu prigodu želimo iskoristiti i kako bismo Vam skrenuli pozornost na cijeli niz zlouporaba koje se na terenu događaju, a vezano za otkazivanje ugovora o radu uz potpis radnika da se odriče otkaznoga roka, pri čemu se radnike nerijetko tjera na potpis sporazumnoga raskida radnog odnosa, a radnici tada gube sva prava i na otpremninu i naknadu za nezaposlene. 3 Neke se radnike upućuje na rad od kuće, pri čemu stvarno tako rade i to u punom radnom vremenu, a takav im se rad vodi kao korištenje godišnjeg odmora. Neke se radnike upućuje na neplaćeni dopust bez obzira što to radnici nisu tražili, dok se druge vodi na godišnjem odmoru, a bez dogovora s njima! Još je cijeli niz primjera različitih kršenja radničkih prava. Radnici se za sve ovo ne usuđuju dati svoje podatke i naziv poslodavca, bojeći se posljedica. Uz sve navedeno, molimo da jasno naznačite kako je i ova potpora od 4.000,00 kuna neto na koje Vlada plaća doprinose, potpora na koju se očekuje da poslodavac isplati razliku do pune ugovorene radnikove plaće. Ovo napominjemo zbog iskustva sa ovom tek minulom potporom, za koju je dio poslodavaca radnicima tumačio kako je to jedino što im trebaju isplatiti, iako imaju mogućnost i za više. Nad svim tim isplatama treba uspostaviti poseban nadzor i kontrolu.

S poštovanjem

Predsjednik Krešimir Sever, v.r.

PISMO

TEMA sinoćnjeg Otvorenog bile su mjere vlade za spas gospodarstva. Gosti emisije bili su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a Josip Tica, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić te predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ćorić: Na prvom je mjestu zdravlje i sigurnost građana

Prvi je govorio ministar Ćorić koji je rekao kako je na prvom mjestu zdravlje i sigurnost građana.

“Na prvom je mjestu zdravlje i sigurnost naših građana. Štiteći zdravlje i sigurnost građana u proteklim smo tjednima smo učinili niz mjera koje su na gospodarstvo djelovale restriktivno. Drugi prioritet naše vlade je zdravlje hrvatskog gospodarstva. Nećemo dopustiti da se Hrvatskoj dogodi kriza iz 2008. i 2009. godine. Naš travanjski paket mjera koji će biti predstavljen u četvrtak ići će u smjeru da poveća likvidnost poduzetnika te da učvrsti našu poziciju obrane svakoga mjesta u RH. Trenutni paket mjera koji je već jednim dijelom u funkciji, a zapravo dio njega počinje funkcionirati iz dana u dan polučio je rezultate. S današnjim rezultatom 310 tisuća ljudi odnosno 52 tisuće poduzetnika koriste mjeru 3.250 kuna. Ta je mjera utjecala na sentiment niza poduzetnika”, rekao je ministar.

Dodao je kako je jasno da oporba ima svoje viđenje rješenja problema. “Jedini tko ima odgovornost za ekonomsku perspektivu je vlada RH”, rekao je.

Majetić: Poslodavci su zabrinuti 

Čelnik HUP-a je rekao kako su poslodavci jako zabrinuti i kako su pred njima veliki izazovi.

“Velika je zabrinutost poslodavaca, veliki su izazovi pred nama. Ono što mi moramo znati jest s čime se ulazi “u novi start” kada situacija s virusom završi. Ono što je interes svih poslodavaca jest da krenemo sa što manjim dugom koji smo stvorili dok nismo radili ništa. U svim mjerama koje Vlada radi, treba ići prema nula troškova za vrijeme dok hiberniramo. Imat ćemo bolju startnu poziciju kada se sve ovo završi pa bi i utjecaj recesije bio manji”, rekao je i dodao kako je HUP poslao niz prijedloga na mejlove Ministarstva financija te čeka odgovore.

SDP-ovac Tica: Kada je kriza moraš brzo djelovati 

SDP-ovac Josip Tica rekao je kako je SDP predstavio svoje mjere koje je uputio u proceduru.

“Mi smo u pet dana proizveli deset zakonskih prijedloga, htjeli smo vladi demonstrirati kako se to radi. Dakle, kada je kriza moraš brzo djelovati moraš biti odrješit te batina kojom udaraš problem mora biti ogromna. Iznos mora biti zastrašujući. Zašto? Ključna je stvar da preveniraš domino efekte koji idu u krivu stranu. To se radi enormnim paketom pomoći. Dati ću primjer Slovenije. Vlada će platiti sve račune za 8 dana te otkupiti sva loša potraživanja od svih poduzetnika u zemlji. Kraj panike, računi se nastavljaju plaćati. Isto vrijeme prodali su milijardu dolara obveznica ispod 1 posto kamatne stope. Mi ćemo tek šest dana nakon toga razmišljati…”, ispričao je Tica.

Na to je pak Ćorić replicirao.

“Nema potrebe za velikim batinanjem niti za iznosima koje niste u stanju kontrolirati. Slovenska vlada je u svojem iznosu imala mjere koje su nekoliko puta manje od mjera kojima mi baratamo. Sve se svodi na kreditne linije, na namirivanje dijela plaća, za što namjeravaju potrošiti 51,5 milijuna eura. Naša je ideja vrlo jasna, a to je likvidnost hrvatskog poduzetništva i gospodarstva. Postavlja se pitanje kako uslijed šoka potražnje i ponude, kako kada se sve završi, krenuti naprijed. Ideja je da idemo u smjeru nula prihoda, nula rashoda. Mjere će se odnositi za poticanje potražnje privatnog sektora te će se jedan moment odnositi na poticanje potražnje kućanstava, odnosno fizičkih osoba”, rekao je Ćorić u emisiji Otvoreno.

Sever: Izrazito smo zainteresirani i za očuvanje radnih mjesta i za očuvanje plaća

Sindikalist Krešimir Sever rekao je kako su sindikalisti izrazito zainteresirani i za očuvanje radnih mjesta i za očuvanje plaća.

“Ne smije se dogoditi scenarij iz krize 2008. i 2009. godina, kad se krenulo potpuno krivim lijekovima i zbog čega je Hrvatska toliko dugo ostala u krizi u recesiji. Važno je da se s jedne strane očuvaju radna mjesta pod svaku cijenu, ljudi ne smiju dobivati otkaze. Da poslodavci kojima to treba dobiju dovoljno visoke potpore da s njima mogu podmiriti dio plaće. S druge strane država im je jasno obećala da će ih poštedjeti plaćanja doprinosa za neko razdoblje. Nemojmo zaboraviti da je u tim doprinosima uz zdravstveno i mirovinsko osiguranje. To su novci tih radnika, tu se ne smije dogoditi otpuštanje, a da se to ne nadoknadi. Država je rekla da će u trenutku kad se steknu uvjeti moći poslodavci to platiti beskamatno na 24 rate. Dogovaraju se i mjere da banke daju potpore sa svoje strane. To bi za početak trebala biti jedna dobra mjera s kojom se kreće. Gdje će to kasnije završiti treba vidjeti”, započeo je Sever.

“Ne bi bilo dobro da se krene odjednom sa svim jer je pitanje koliko će dugo ova kriza trajati i kakvi će biti rezultati. Ono što smo vidjeli to je da se i u EU pokreću neke inicijative, primjerice od Europske konfederacije sindikata, gdje je i danas otišla jasna poruka prema EU, koja kaže sljedeće da tvrtkama koje su krenule pripremati isplatu dividende ne treba davati državne potpore. Jer se priprema dividenda od 359 milijardi eura, 12 milijardi više nego što je to bilo lani. One tvrtke koje gledaju da dio novca izvuku kroz dividendu, koje ne vide stvarno stanje, one će ili na to morati platiti enormno visoku kamatu, jer moraju dati svoj doprinos, to se mora preslikati i na Hrvatsku”, ispričao je.

“Onaj tko danas želi dobiti potporu za svoje radnike mora steći uvjete, s jedne strane nema dividende, s druge strane nema bonusa prema vršnim menadžerima i upravama te se trebaju stvoriti uvjeri da se očuvaju radna mjesta i plaće pod svaku cijenu kako bi se očuvala potražnja. Bez čuvanja radnih mjesta, bez plaća kojima će se poticati potrošnja nijedna druga mjera zapravo ne funkcionira”, rekao je Sever.

Ćorić je replicirao i njemu rekavši kako su svima u ovom trenutku u interesu radna mjesta.

IZVOR

Predsjednik Vlade Andrej Plenković potvrdio je jučer pisanje Jutarnjeg lista da Vlada osniva savjetodavno tijelo za gospodarska pitanja u kojem će biti ljudi iz poslovne zajednice, ekonomisti i predstavnici sindikata, a na pitanje hoće li u njemu biti i neki bivši političari, poput Martine Dalić, te predstavnici oporbe, nije bio jasan.

Plenković je pojasnio da će to tijelo biti savjetodavno, po uzoru na Znanstveno vijeće koje je nedavno osnovano kako bi stručnjaci proučavali sve što se u svijetu i Hrvatskoj događa oko pandemije koronavirusa, te da neće imati nikakvu operativnu ulogu.

– Nema nikakvog stožera ni paralelizma s Vladom. To će biti jedan krug ljudi iz poslovne i znanstvene zajednice, predstavnici radnika, a tijelo bi moglo povremeno davati savjete Vladi. Obavijestit ćemo vas tko će sve biti u tom tijelu – rekao je premijer te ponovio da se već idući tjedan očekuje novi paket gospodarskih mjera.

Kako se moglo neslužbeno doznati, u Vladi već više od dva tjedna raspravljaju o konceptu i sastavu Savjeta za gospodarstvo, odnosno o tome treba li to tijelo imati i određene operativne ovlasti te kakvu bi kadrovsku strukturu trebao imati. Premijer se očito odlučio za čisto savjetodavno tijelo, što će vjerojatno demotivirati neke od zainteresiranih osoba da uđu u Savjet. Zbog toga predsjednik Vlade vjerojatno još nije ni konačno odredio sastav tog tijela jer je o konceptu ovisila i volja nekih kandidata da se uključe u njegov rad.

Ipak, kandidata za savjetodavno tijelo neće manjkati, pa su već počele i javne nominacije raznih udruga koje lobiraju za pojedine ekonomiste ili poduzetnike. Ideja da u to tijelo uđe i netko iz oporbe potječe od Vladine želje da izbjegne optužbe o netransparentnosti jer su se već jednom opekli u slučaju kreiranja rješenja za krizu u Agrokoru. Jednako tako premijer vjerojatno želi izbjeći i mogućnost da se mjere koje će Vlada donositi interpretiraju na način da su rađene tako da pogoduju nekom sektoru ili kompaniji, što je Vladu također opeklo u slučaju Agrokor. Ovako dizajniran model savjetodavnog tijela ipak čuva i integritet Zdravka Marića, ministra financija i potpredsjednika za gospodarstvo, koji je po službenoj dužnosti zadužen za kreiranje i provođenje gospodarske politike. Naravno, uz zadnju riječ premijera.

Predsjednik Vlade je tako napravio donekle populistički kompromis kako bi zadovoljio zahtjeve brojnih udruga i ekonomista da se osnuje gospodarski tim u Vladi koji bi osmišljavao ekonomske mjere, s nastojanjem da ne žrtvuje svog potpredsjednika za gospodarstvo. Ministar financija je dosad jako ustrajavao u stavu da u prvoj fazi ne treba otpisivati, nego odgađati naplatu poreza i doprinosa, uz naznaku da je otpise moguće vršiti ako kriza potraje i nakon lipnja. U tom kontekstu bit će zanimljivo vidjeti je li jedna od mjera koje će biti donesene idući tjedan upravo otpis poreza i doprinosa dok traje blokada rada nekih sektora, a ne njihova odgoda. Ministar financija mogao bi pristati na to bez većih trzavica, ali će vjerojatno inzistirati na tome da ostane kriterij o padu prihoda većem od 20 posto za one tvrtke kojima će se pomoći. I to bi trebao biti funkcionalni kompromis u toj priči.

Zakon o radu

Plenković je, pak, spinovima i dezinformacijama nazvao neke medijske objave da se priprema zakon koji bi suspendirao neke odredbe Zakona o radu dok traje epidemija, iako je zapravo samo Ministarstvo rada medijima potvrdilo da je bila riječ o prvoj radnoj verziji zakona, koja očito nije smjela biti puštena u javnost.

– Ne postoji nikakav akt da sam ga ja vidio i da ga je netko napravio, pa su stoga i ovi dopisi, koje vidim, napravljeni na temelju glasina. Ukoliko se gospodarske, socijalne, financijske, radnopravne okolnosti budu mijenjale, i da se ide u tom smjeru, onda ćemo o tome otvoreno govoriti, vodeći računa o pravima radnika i socijalnim pitanjima – izjavio je premijer.

U SDP-u, kada je savjetodavno tijelo u pitanju, kažu da će oni biti konstruktivni i mogu dati savjet, ali u konačnici odluke donosi Vlada. – Vlada je odgovorna za cijeli proces bitke s krizom. Osobno imam iskustvo iz 2009. i onog ekonomskog vijeća koje je tada bilo. Na sastancima se pričalo, imali smo neke odlične prijedloge, a na kraju se malo toga uvažilo i Vlada je donosila odluke za koje je sama procijenila da ih treba donijeti – kaže SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić.

IZVOR

Premijer Plenković upozorio je danas da će prema svim procjenama razmjeri krize uzrokovane pandemijom koronavirusa biti veći od onih iz 2008. godine. “To je nešto s čime se moramo suočiti. Učinimo zajedničke napore da taj period prebrodimo solidarno, jedinstveni koliko je to moguće, te da osiguramo opstanak svih nas i našeg gospodarstva”, poručio je i dodao da će Vlada iskoristiti sve moguće načine kako bi osigurala sredstva i likvidnost za proračun, plaće, mirovine te za funkcioniranje zdravstvenog i sigurnosnog sustava.

Danas je u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održana 222. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojoj je, uz sve resorne ministre i socijalne partnere, sudjelovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Premijer Plenković u izjavi za novinare nakon sjednice kazao je da je cilj današnjega sastanka bila da sa socijalnim partnerima – poslodavcima i sindikatima – još jedna, zajednička, analiza novonastale situacije uslijed globalne pandemije koronavirusa.

“Analizirali smo sve aktivnosti koje zajednički poduzimamo kako bismo, prije svega, smanjili negativne efekte ove bolesti. Dakle, smanjili i broj zaraženih i, nažalost, broj onih koji su izgubili život, a u Hrvatskoj je preminulo već troje ljudi”, kazao je premijer Plenković.

Dodao je i kako se sve te aktivnosti dogovaraju uzimajući u obzir i potres koji je prije nekoliko dana pogodio Zagreb i okolicu.

Premijer Plenković ovom je prigodom izrazio sućut obitelji radnika koji je poginuo tijekom obavljanja poslova na sanaciji štete od potresa.

Pravovremene i pravedne mjere u dijalogu sa socijalnim partnerima

“Glavna poruka današnjega sastanka je da ćemo u nastojanjima Vlade za donošenjem daljnjih mjera, koje se prije svega odnose na gospodarska i socijalna pitanja, voditi intenzivan dijalog sa sindikatima i s poslodavcima. Vodit ćemo računa o tome da sve mjere koje poduzimamo budu pravovremene i pravedne te da uzmu u obzir razmjere krize”, istaknuo je premijer.

Dodao je da hrvatska Vlada proteklih nekoliko dana radi na provedbi prvoga paketa gospodarskih mjera, za koje je kazao da su ohrabrujuće i dobro prihvaćene.

Najavio je pripremu daljnjeg paketa već idućega tjedna, u čijim će pripremama sudjelovati i poslodavci i sindikati.

Najvažnijim je istaknuo potrebu da svi razumiju težinu krize te da u ovom trenutku nitko ne može sa sigurnošću procijeniti koliko će ona trajati.

Vlada će nastaviti provoditi potrebne mjere, oslanjajući se prije svega na stavove struke, prije svega liječničke, kako bi se osigurala sigurnost i zdravlje građana, što je prioritet broj jedan, kazao je premijer.

Mjere će se prilagođavati potrebama gospodarstva, pomoć i iz europskih sredstava

Sinoć je videokonferencijom održana sjednica Europskoga vijeća, a na sastanku dugom šest sati čelnici Europske unije razmatrali su zajednička, europska rješenja za ovu krizu, uz korištenje europskih sredstava i sredstava drugih međunarodnih financijskih institucija.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo visokim stupnjem razumijevanja i kod sindikata i kod poslodavaca, dodavši da će Vlada u upravljanju ovom krizom biti pravovremena, kao i do sada, te prilagođavati mjere potrebama.

Nema stožera za gospodarstvo, oformit će se tijelo koje će povremeno davati savjete

Novinare je zanimalo je li točno da će Vlada oformiti stožer za spas ekonomije, kako su neki mediji izvijestili.

Premijer Plenković kazao je da je prije nekoliko dana održan inicijalni sastanak savjeta kojeg čine epidemiolozi, infektolozi, virolozi i molekularni biolozi, čija je uloga na temelju stručne ekspertize širiti horizonte informacija i saznanja koja ima Vlada pri odabiru i donošenju odluka.

“Sličnu stvar želimo napraviti sa savjetom za gospodarska pitanja. Dakle, nema nikakvoga stožera, nema nikakvih paralelizama u donošenju odluka. Razgovara se o tome da ljudi iz znanstvene i poslovne zajednice te ljudi koji su predstavnici radnika oforme krug ljudi koji bi mogao smirenije povremeno davati savjete”, pojasnio je premijer Plenković i dodao da će o tome tko će biti u tom tijelu izvijestiti nakon obavljenog procesa konzultacija.

Razgovori s kineskim premijerom o donaciji medicinske opreme

Upitan o razgovoru s kineskim premijerom Lijem, predsjednik Vlade kazao je da je s njim ostvario vrlo dobar kontakt podsjetivši da je prošle godine u Zagrebu i Dubrovniku održan sastanak Kina+17, te je tada kineski premijer u Hrvatskoj boravio tri dana.

“Razgovarali smo o suradnji između Kine i Hrvatske. Razgovarali smo i o tome na koji je način Kina uspjela suzbiti epidemiju u Wuhanu, o mjerama koje su poduzimali. Kineski premijer je, naravno, zainteresiran za sve što se zbiva u Europi, spremni su pomoći”, kazao je premijer Plenković.

Izvijestio je da će Kina Hrvatskoj donirati zaštitnu opremu, te dodao da Hrvatska, s obzirom na veću potrebu za zaštitnom opremom, želi osigurati adekvatne opremne pravce iz Kine, kao i nastavak dijaloga između EU i Kine o temi zdravstvene opreme kako bi se osigurale njezine zalihe.

Rezanje radničkih prava je tema koja je na temelju špekulacija uzburkala javnost

Na pitanje trebaju li radnici strahovati od zadiranja u njihova radnička prava, premijer Plenković kazao je da je to tema koja je uzburkala javnost te da su krenule razne špekulacije, spinovi i dezinformacije.

Naglasio je da ne postoji nikakav akt ili službeni prijedlog zakona koji je predstavljen, već su apeli krenuli na temelju glasina.

“Ukoliko se okolnosti vezane za ovu epidemiju, govorim o gospodarskoj situaciji, socijalnoj situaciji, pravima radnika, financijskoj sigurnosti države, budu mijenjale na način da ćemo morati ići i u tom smjeru, onda ćemo o tome otvoreno razgovarati i tražiti potporu i razumijevanje svih”, poručio je predsjednik Vlade.

Naglasio je kako se radi o okolnostima koje ni hrvatska, ali ni bilo koja druga vlada u svijetu, nije planirala ili priželjkivala.

Osnovni cilj svih mjera je očuvati živote, vodeći brigu o gospodarstvu i socijalnim pitanjima

Dodao je da je trenutna smrtnost u Hrvatskoj u odnosu na zaražene  od koronavirusa 0,5 posto, dok je ona u Italiji nažalost 10.5 posto.

“Od samog početka govorim Italija je jako blizu. Mjere koje poduzimamo su usmjerene na to da osiguramo prije svega život naših sugrađana. To je glavni i osnovni cilj. Na tome ćemo raditi, a istodobno voditi računa o gospodarstvu, o socijalnim pitanjima, o pravima radnika, o zaposlenicima, o našim obiteljima i svakom hrvatskom čovjeku gdje god on živio, na način koji je primjeren ovim promijenjenim okolnostima”, istaknuo je.

Ponovio je još jednom da je danas Hrvatska kao država otpornija na krizu te da puno bolje stoji u odnosu na prije pet ili deset godina.

Razmjeri ove krize u svijetu bit će veći od onih iz 2008., s tim se moramo suočiti

Razmjeri ove krize po svim će procjenama, dodao je, biti veći nego što je bila ona kriza 2008. godine.

“To je nešto s čime se moramo suočiti, a za to suočavanje treba jedno vrijeme da svi shvatimo da živimo u nečem novom normalnom. Ono što je bilo do prije otprilike dva ili tri tjedna je nešto što je bilo prije. Ovo što sada živimo zajedničke napore da taj period prebrodimo solidarno, jedinstveni koliko je to moguće, na način da osiguramo opstanak i svih nas i našeg gospodarstva”, poručio je premijer kazavši da će za to Vlada tražiti potporu i javnosti i svih aktera u društvu u periodu koji slijedi.

Ponovno je naglasio kako nema ničega što Vlada zna, a javnost ne zna te poručio da će tako biti do kraja.

Premijer Plenković na kraju je istaknuo da će Vlada iskoristiti sve moguće načine kako bi osigurala sredstva i likvidnost i za proračun i za plaće i za mirovine i za funkcioniranje zdravstvenog i sigurnosnog sustava.

IZVOR

Poštovani predsjedniče Vlade RH Plenkoviću,

putem sindikalnih središnjica i javnih glasila upoznati smo s namjerom Vlade da Hrvatskom saboru predloži donošenje Zakona kojim bi se privremeno, za vrijeme trajanja pandemije COVID 19, poslodavcima omogućilo da mogu jednostrano suspendirati široki opseg prava radnika iz Zakona o radu i kolektivnih ugovora.

Mi, predstavnici reprezentativnih sindikata željezničkog sektora, kao odgovorni socijalni partneri, vrlo odgovorno ćemo pristupiti socijalnom dijalogu o reguliranju opsega prava radnika u vrijeme krize zbog pandemije COVID 19, s ciljem očuvanja opstojnosti željezničkog sektora, a time i radnih mjesta radnika.

Međutim, neprihvatljivo nam je da poslodavci ta prava mogu utvrđivati jednostrano, bez dogovora s predstavnicima radnika. Neprihvatljivo je da u pripremi prijedloga Zakona sudjeluju predstavnici poslodavaca, bez predstavnika sindikata.

Smatramo kako je upravo u krizi najpotrebniji socijalni dijalog i dogovor socijalnih partnera te tražimo da se predmetni prijedlog Zakona povuče iz procedure, odnosno da se ne donosi bez prethodne suglasnosti sindikalnih središnjica.

Kao što je rekao ministar zdravstva, kad kriza prođe, vrednovat će se svačiji doprinos. Tako će i članovi sindikata vrednovati i rad Vlade RH na predstojećim parlamentarnim izborima.

S poštovanjem,

Sindikat hrvatskih željezničara
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat željezničara Hrvatske

PISMO PREMIJERU (pdf, 79 kB)