Arhiva za kategoriju Obavijesti članovima

09.11.2015. – Izbori za predstavnika radnika u NO HŽI d.o.o.

Izbori za predstavnika radnika u NO HŽI d.o.o.

No Comments

15.10.2015. – Očitovanje građevinske djelatnosti na prijedlog Pravilnika o organizaciji HŽI d.o.o.

Očitovanje građevinske djelatnosti na prijedlog Pravilnika o organizaciji HŽI d.o.o.

No Comments

06.10.2015. – Svjetski dan dostojanstvenog rada (preuzeto s NHS.hr)

NHS – Međunarodna konfederacija sindikata od 2008. godine obilježava 7. listopada kao Svjetski dan dostojanstvenog rada. Svake godine taj se dan obilježava pod drugim sloganom. Ove godine je to: „Dosta pohlepe korporacija“.

U svijetu se sve više tvrtke i poslodavci prema ljudskom radu odnose i ponašaju kao prema robi iako rad nije roba. Baš kao što ni radnici nisu roba iako se ti isti koji rad vrednuju robom i prema radnicima sve više ponašaju kao prema robi, kao prema potrošnim stvarima.

A još je davne 1944. godine u Filadelfijskoj deklaraciji jasno izrečeno kako rad nije roba. No to nije briga moćne korporacije i s njima povezane političke elite. Za njih su i radnik i njegov rad samo sredstva za stjecanje i povećanje dobiti i bogatstva. Jedina religija koja za njih vrijedi je vjera u novac, a jedino se zlatnom teletu klanjaju.

Mijenjaju zakone i propise, ruše radnička i ljudska prava samo kako bi što više zaradili, što više imali. Za njih imati znači biti pa im zato ni njegov rad ne znače ništa više od sredstava za više imati.

U Hrvatskoj je pritisak na radnička prava također ogroman, kroz izmjene Zakona o radu i drugih zakona, a sve kako bi se fleksibilizirao rad i uvjeti rada radnika.

Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj 6719 poslodavaca ne isplaćuje plaću, a bez plaće radi 21635 radnika. Brojka je zapravo i veća jer praćenje obuhvaća samo one radnike koji nisu primili ili 3 plaće za redom ili unutar 6 mjeseci tri plaće. Osamdesetak tisuća radnika radi za minimalnu plaću. Među 317090 blokiranih građana veliki je dio upravo tih radnika iako u tu brojku ulazi i dio radnika sa prosječnom plaćom jer se ni od nje ne može dostojno živjeti. U Hrvatskoj je danas 1/3 građana siromašna, a prosječnoj obitelji nedostaje mjesečno čak 1/4 potrebnih prihoda za pokriće redovitih rashoda. Uz sve, mladi u potrazi za bilo kakvim, a ne samo dostojnim poslom napuštaju Hrvatsku.

Sve je veći broj radnika u Hrvatskoj spreman raditi bilo kakav posao i pod bilo kojim uvjetima samo kako bi preživjeli oni i njihove obitelji. A to koriste i poslodavci da bi im takve poslove nudili i vlast da bi fleksibilizirala zakone i umanjivala radnička prava. I svima njima su sindikati koji su radnicima još jedino preostali kao zagovornici i zaštitnici njihovih prava (jer su ih političke elite napustile), smetnja i zapreka. Da i ne spominjemo rad na crno u raznim oblicima.

To je Hrvatska dan uoči Svjetskog dana dostojanstvenog rada. 

Predsjednik

Krešimir Sever

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/svjetski_dan_dostojanstvenog_rada_28282/

No Comments

24.09.2015. – Donesen Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine (preuzeto s MPPI.hr)

ZAGREB, 24.09.2015.

Na današnjoj je sjednici Vlada donijela Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Radi se o temeljnom dokumentu koji određuje prioritete razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja funkcionalnosti željezničkog infrastrukturnog sustava, a donosi se u skladu s važećom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2030..

U narednom razdoblju nužno je pokrenuti novi ciklus ulaganja, koji će u konačnici omogućiti ostvarivanje strateških ciljeva razvitka željezničke infrastrukture.

Planirani ciljevi i učinci u poboljšanju ili održavanju razine funkcionalnosti željezničke infrastrukture, mogu se postići ulaganjima u održavanje funkcionalnosti i propisanih uvjeta za siguran tijek prometa,obnovu i osuvremenjivanje dotrajale željezničke infrastrukture, dogradnju, rekonstrukciju i adaptaciju postojeće željezničke infrastrukture i izgradnju nove željezničke infrastrukture.

Struktura predloženih ulaganja u željezničku infrastrukturu Republike Hrvatske temelji se na prije predloženoj podjeli tehnološko – logističkih modula u funkciji kako teretnog tako i putničkog prometa.

Operativno gledano ova struktura i dinamika predloženih ulaganja mora prije svega osigurati kvalitetnu i dovoljnu raspoloživost željezničke infrastrukture prije svega na najvažnijim dijelovima željezničke infrastrukturne mreže. S druge strane organizacijsko – tehnološkim i investicijskim aktivnostima taj kapacitet se planirano povećava ali u onoj mjeri koju zahtjeva prometna potražnja u pojedinim segmentima usluga.

U razdoblju od 2016. do 2020. godine, glavni izvori financiranja Nacionalnog programa bit će državni proračun, fondovi Europske unije i sredstva Svjetske banke. Ukupna potencijalno raspoloživa sredstva predviđaju se u iznosu 17.207.194.866,67 kuna, sa sljedećom strukturom: 7,45 milijardi kuna ili 43,30 posto iz državnog proračuna uključujući kreditna zaduženja uz garanciju Republike Hrvatske, 7,17 milijardi kuna ili 44,85 posto iz fondova EU, 1,19 milijarde kuna ili 6,9 posto iz prihoda od prodaje, 674,3 milijuna kuna ili 3,9 posto iz ostalih poslovnih prihoda te 174,4 milijuna kuna ili jedan posto iz sredstava Svjetske banke.

Planirana dinamika ulaganja usklađena je s dinamikom osiguranja iz predviđenih financijskih izvora, a kreće se od 2,46 milijarde kuna u 2016.; 3,47 milijarde kuna u 2017.; 3,45 milijarde kuna u 2018.; 3,67 milijarde kuna u 2019.; 4,14 milijarde kuna u 2020. godini. Plan je usklađen kako s produktivnim tako i administrativnim kapacitetima.

Ukoliko će se Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014.- 2030., nakon testiranja prometnim modelom redefinirati, u tom slučaju će i Nacionalni program zahtijevati određene dorade.

Kako bi one bile minimalne ovim nacionalnim programom je razrađen scenarij kojega je lako moguće na održivi način dopuniti ne mijenjajući bitno njegove temeljne metodološke postavke.

PRILOG

No Comments

17.09.2015. – Umjesto improvizacija dolazi vrijeme korporativnog upravljanja (preuzeto s Liderpress.hr)

Ovog utorka organizirali smo (Lider i CIRU) prvu poslovnu konferenciju o korporativnom upravljanju u Hrvatskoj. Većina od gotovo tristo sudionika pažljivo je slušala predavače i paneliste. Od 9.30 do 14.30 sati. Na poslovnim skupovima u Hrvatskoj dio sudionika obično se u drugoj polovini satnice preseli u prostor ispred dvorane da bi se obavili razgovori za koje nije bilo vremena u službenim stankama. Na ovoj je konferenciji hodnik ispred Kristalne dvorane zagrebačkog hotela Westin bio prazan – svi su bili u dvorani.

Bio je to još jedan dokaz da i u Hrvatskoj počinje jače zanimanje za tajne dobroga korporativnog upravljanja. Mnogi (su)vlasnici dioničkih društava, ali i mnogih drugih tvrtki u kojima je vlasništvo djelomično ili potpuno odvojeno od funkcije upravljanja, tek otkrivaju da postoji korporativno upravljanje. Takvima se može reći kako je u najužem smislu korporativno upravljanje formalni sustav odgovornosti menadžmenta prema dioničarima. On služi za discipliniranje menadžmenta, za mirenje interesa menadžera da tvrtka raste i interesa vlasnika da se maksimira dobit.

U najširem smislu korporativno upravljanje može se shvatiti i kao skup procesa, običaja, pravila, zakona, odluka, institucija i nadzornih mehanizama kojima se utječe na upravljanje tvrtke te njezino kontroliranje i administriranje.

Ne očekuj ništa od političara

Na pitanje zašto su odjednom vlasnici ili menadžeri tvrtki u Hrvatskoj tako zainteresirani da čuju najbolje primjere iz prakse korporativnog upravljanja, odgovor je prilično jednostavan. Realni sektor odavno je shvatio da od političara ne može očekivati porezno rasterećenje ili smanjenje birokratskih zapreka poslovanju. Realni biznismeni znaju da se moraju osloniti na same sebe.

Ali u posljednjih šest godina oni najžilaviji, koji danas ostvaruju rezultate zbog kojih je BDP zemlje napokon u plusu, iscrpili su dosta unutrašnjih izvora rasta. U prvoj fazi srezali su troškove. Onda su uveli nove ili inovirali stare proizvode. Mnogi su se okrenuli izvozu. Sve se to radilo ‘na guranac’, na poslovičnu sposobnost snalaženja u nemogućim situacijama, jednu vrstu poslovnoga revolucionarnog entuzijazma.

Da bi se na domaćem i stranom tržištu konkuriralo svjetskim korporacijama, nužno je naći još neiskorišteni izvor konkurentske prednosti. A upravo u korporativnom upravljanju, koje je u Hrvatskoj prema istraživanjima tek u početnoj fazi, postoje velike mogućnosti. Da se urede odnosi, postave jasni i mjerljivi ciljevi menadžmentu, pronađe najbolji način nagrađivanja, uspostave sustavi procjene rizika… Da se sastavi nadzorni odbor u kojemu će većina članova biti, koliko je to moguće, neovisna, a tako i korisnija nego da su u NO-u interesno postavljeni fikusi. Pa još kad se tomu dodaju revizija i interna kontrola koja neće biti podređena menadžmentu nego nadzornicima, sve to može u ‘soft’ varijanti tvrtku učiniti efikasnijom, konkurentnijom.

Nema procedura – nema kredita

Dosta većinskih vlasnika tvrtki koje su nastale iz pretvorbe ili su prošle put brzorastućih obiteljskih tvrtki (u koje su ušli ili će uskoro ući vanjski menadžeri) u praksi još iskreno ne usvaja pravila korporativnog upravljanja. Ali onda ih stvarnost na to prisili. Pa se na našoj ovotjednoj konferenciji mogla čuti priča o vlasnicima koji nisu slušali svog savjetnika da urede procedure odnosa u tvrtki. E onda se pojavila potreba za uzumanjem novoga kredita u banci. Bankari su snimli prednosti i slabosti tvrtke i davanje kredita uvjetovali – uvođenjem modernoga korporativnog upravljanja.

Iskreno rečeno, za tranzicijske poduzetnike to je mnogo papira, procedura, smišljanja rješenja za moguće situacije prije nego li se dogode… Ali ako se proces dobro vodi, odjednom će im ostati više vremena za strateška promišljanja a ne dnevna rješavanja kratkih spojeva na relaciji vlasnik – menadžer – zaposlenici – vanjski dionici.

Moglo bi se učiniti da je i Vlada odjednom progledala što se tiče korporativnog upravljanja. Pa je prije par tjedana donijela zakon da članovi nadzornih odbora moraju nešto znati o korporativnom upravljanju (ali nije odredila da moraju imati za to čvrst dolaz nego će im se vjerovati na riječ). A sad je DUUDi pustio u raspravu kodeks korporativnog upravljanja u državnim tvrtkama. Međutim, to je posljedica zahtjeva EU, a ne iznenadnog prosvjetljenja u Banskim dvorima. Premda se na takve stvari poslije izbora zaboravi (nestranački direktori npr.) čini se da će privatne vlasnike opametiti tržište, a državu kao vlasnika (bar malo) ekipa iz Bruxellesa.

Izvor: http://liderpress.hr/blogovi/ekonomalije/umjesto-improvizacija-dolazi-vrijeme-korporativnog-upravljanja/

No Comments