Arhiva za kategoriju Obavijesti

Lokacijska dozvola za gradnju drugog kolosijeka nove trase nizinske pruge kroz Karlovac očekuje se u 2027. godini, rečeno je na sastanku predstavnika Grada Karlovca i državne tvrtke HŽ infrastruktura s projektantima u utorak u Karlovcu.

Kako je priopćila karlovačka Gradska uprava, sastanku su nazočili predstavnici svih gradskih službi, tvrtke Hrvatske ceste, voditelj projekta iz tvrtke HŽ infrastruktura Tomislav Tomić i zamjenica voditelja projekta izgradnje nizinske pruge između Karlovca i Oštarija Ljiljana Berc.

Tomić je predstavio idejno rješenje nove trase nizinske pruge kroz Karlovac koje je nastalo na temelju urbanističko-arhitektonskog natječaja za Nazorovu ulicu. U tome su mu pomogli projektanti Vedran Pedišić i Stipe Gašpar kao autori nagrađenog rada te projektantica Ana Smolić.

Projekt obuhvaća izgradnju četiri kilometra nove trase pruge od mosta na Kupi do raspustnice Mostanja, a pruga će se podijeliti u tom dijelu na dvije dionice, na novu trasu prema Oštarijama i na rekonstrukciju postojećeg kolosijeka prema Dugoj Resi.

“Vlakovi koji bi se kretali novom trasom dostizali bi brzine od 120 do 160 kilometara na sat, čime će se znatno unaprijediti učinkovitost i sigurnost prometa”, poručuju iz Grada Karlovca.

Posebna rasprava, kako je priopćeno, vodila se o rješenju stajališta Karlovac centar i o integraciji željezničke infrastrukture u gradski prostor. Zaključeno je da će se u roku od mjesec dana “razriješiti sva otvorena pitanja” te da će Grad Karlovac ustupiti projektnu i plansku dokumentaciju, a tvrtka HŽ infrastruktura zatražiti dodatna očitovanja svih dionika.

Na koncu će biti potpisan sporazum između Grada i HŽ-a o daljnjoj suradnji na realizaciji projekata koji se odnosi na nizinsku prugu, a među njima su i podzemna i nadzemna garaža u Sarajevskoj, rekonstrukcija Autobusnog kolodvora Karlovac, izgradnja prijelaza ispod državne ceste D1 i rješenje prijelaza ispod sadašnje i buduće pruge s Mažuranićeve obale ka četvrti Dubovac s novim pješačko-biciklističkim prolazom ispod mostova, dodano je.

Rečeno je da je izgradnja novog kolosijeka planirana na stupovima s nadvožnjacima, mostovima i potpornim zidovima te da će postojeća pruga tijekom gradnje ostati u funkciji te će postojeći kolosijek biti rekonstruiran nakon puštanja nove pruge u promet.

“Procijenjena vrijednosti investicije na dionici od Karlovca do Skrada iznosi između 600 i 700 milijuna eura, a financiranje projekta planirano je iz sredstava Europske unije”, izvijestili su iz gradske uprave.

IZVOR

Stanovnici Podravine i Prigorja od Hrvatskih željeznica dobili su božićnu čestitku u obliku potvrde da završetak radova na pruzi od Križevaca preko Koprivnice do granice s Mađarskom neće biti gotov do srpnja sljedeće godine. Iz HŽ Infrastrukture potvrdili su nam da je prema trenutačnom planu završetak svih radova na projektu rekonstrukcije postojeće pruge i izgradnje drugog kolosijeka na dionici pruge Križevci – Koprivnica – državna granica predviđen do kraja 2026. godine iako su donedavno komunicirali srpanj sljedeće godine.

– Preostali radovi odnose se na dovršetak građevinskih zahvata, ugradnju i puštanje u puni rad elektrotehničkih te signalno–sigurnosnih sustava, kao i provedbu tehničkih ispitivanja i ishođenje potrebnih dozvola. Nakon toga će obnovljena pruga u cijelosti biti puštena u promet – odgovorili su nam iz HŽ Infrastrukture koja je još tjedan dana ranije u priopćenju nagovijestila da je rok opet pomaknut, a sada je to i službeno.

Različiti izvođači

No, zapravo je veliko pitanje hoće li pruga kojom će putnički vlakovi prometovati brzinom do 160 km/h, čime bi putovanje od Koprivnice do Zagreba trajalo 45 ili 50 minuta, biti uopće završena do kraja sljedeće godine ili će se rok za završetak radova opet produžiti. Kako doznajemo od izvora dobro upućenih u same radove, i sada pomaknuti rok za završetak zvuči prilično optimistično i realnije je očekivati da bi obnovljena pruga u promet mogla biti puštena tek negdje u prvoj polovici 2027. godine. U nedavnom priopćenju HŽ Infrastruktura ističe da je do sada izvedeno oko 90 posto radova, no prema neslužbenim informacijama, sama pruga će zaista biti građevinski gotova kroz nekoliko mjeseci. Ali, još će se neko vrijeme čekati na implementaciju signalno–sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, tvrdi nam izvor dobro upućen u same radove. I to zato što se dosta kasni s implementacijom tih uređaja pošto dva različita izvođača rade te uređaje jer je jedan dobio projekt od Dugog Sela do Križevaca, a drugi od Križevaca preko Koprivnice i granice. I sada treba postići kompatibilnost tih uređaja na oba projekta, a jedan od njih kasni pošto ih je izvođač radova na samoj pruzi, turski Cengiz, kasno ugovorio. U Hrvatskim željeznicama su zapravo spremni na činjenicu da će vožnja vlakom do metropole i u nadolazećem razdoblju biti prava avantura. Tako je HŽ Putnički prijevoz ovih dana oglasio javnu nabavu kojom se traži usluga prijevoza putnika autobusima na relaciji između Dugog Sela i Koprivnice za vrijeme izvođenja građevinskih radova na pruzi. Procijenjena vrijednost nabave je 700 tisuća eura bez PDV-a, a predviđeno trajanje ugovora najduže do 12 mjeseci od početka primjene ugovora. Kako je rok za dostavu ponuda sredina siječnja, a ugovorni odnos nastaje s danom izvršnosti odluke o odabiru, za pretpostaviti je da bi to moglo biti negdje u veljači, ako neće biti žalbi. Ističe se da je navedena usluga potrebna za relaciju Dugo Selo – Koprivnica i obratno, a povremeno će postojati potreba za pružanjem usluge prijevoza putnika autobusima u pograničnom prometu na relaciji željeznički kolodvor Koprivnica – cestovni granični prijelaz Gola – Gyekenyes i obratno.

Ozbiljna kašnjenja

Inače, ugovor između HŽ Infrastrukture i turskog Cengiza za izvođenje radova na pruzi Križevci – Koprivnica – mađarska granica potpisan je još u ožujku 2020. godine. Rok za dovršetak radova bio je tri i pol godine i kompletan zahvat trebao je prema inicijalnom planu biti završen negdje do kraja 2023. godine. Te originalne planove prvo je poremetila pandemija koronavirusa, potom i rat u Ukrajini pa ako i pruga bude puštena u promet do kraja 2026. godine, to će značiti da su radovi potrajali šest i pol godina. No, ako ćemo zaista morati čekati do prve polovice 2027. godine, tada će ispasti da su radovi trajali duplo duže od plana, odnosno punih sedam godina. Projekt modernizacije pruge od Križevaca do državne granice jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata na željezničkoj mreži u Hrvatskoj i vrijedan je 350 milijuna eura sufinanciranih iz Instrumenata za povezivanje Europe.

Križevci i dalje pregovaraju s Cengizom

Turska tvrtka Cengiz koja izvodi radove na pruzi od Križevaca do granice s mađarskom po svemu sudeći ipak neće iseliti iz gospodarske zone Gornji Čret u Križevcima gdje se udomaćila još u ljeto 2020. godine. Prije nekoliko tjedana objavili smo da je ugovor o zakupu zemljišta istekao i da su iz Grada Križevaca tražili od Turaka da se isele pošto nisu ispoštovali ugovorne obveze, no postoje neki pomaci.

– Tvrtki Cengiz izdana su rješenja za naplatu komunalne naknade i u postupku je dogovaranje o izvršenju ugovornih obveza tvrtke Cengiz kao i plaćanje komunalne naknade. Za sada nije postignut čvrsti dogovor, stoga Grad i dalje ostaje pri svojim zahtjevima – ističu iz Križevaca koji od turskog poduzeća traže izgradnju dogovorene prometne i komunalne infrastrukture.

IZVOR

Projekt izgradnje nizinske pruge doživio je novi fijasko. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nakon pet i pol mjeseci (!) razmatranja žalbi poništila je odluku o odabiru zajednice ponuditelja Doğuş İnşaat ve Ticaret Anonim Şirketi iz Turske i BK Montaže iz Zagreba za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka te elektrifikaciju pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Ovako dugotrajno razmatranje žalbi svakako je rekord kad je riječ o strateškim infrastrukturnim objektima. DKOM je HŽ Infrastrukturi naložio da ponovo provede postupak odabira izvođača radova te svakom žalitelju, španjolskoj tvrtki Comsa i indijskoj Afcons Infrastructure Limited, plati po 66.516,25 eura za troškove žalbenog postupka.

Državna komisija rješenje je objavila 19. prosinca, iako je dokument sastavljen još 10. studenoga, te nije jasno zašto se čekalo skoro mjesec i pol dana s njegovom objavom. Rješenje je napisano na čak 110 stranica, a osim što su se španjolska i indijska tvrtka žalile na izbor tursko-hrvatskog konzorcija, Afcons je podnio i žalbu na španjolsku Comsu te je tražio da je se izbaci iz natječaja.

U žalbama je izneseno više desetaka žalbenih navoda, od kojih je velik dio odbijen, no usvojeni su oni koji, prema DKOM-u, značajno utječu na proces javnog nadmetanja i zbog kojih je poništena odluka o odabiru izvođača.

Glavni razlog poništenja jest usvajanje žalbenih navoda da tvrtka Doğuş nije dokazala tehničke i stručne sposobnosti na dosad obavljenim radovima, a koje su tražene natječajem. Naime, turska kompanija vrijednost obavljenih radova dostavila je u turskim lirama te je naknadno korigirala iznose sukladno povećanju inflacije u toj zemlji. Žalitelji su smatrali da je povrijeđeno načelo jednakog tretmana i da je odabrana zajednica stavljena u povoljniji položaj u odnosu na druge ponuditelje koji nisu revidirali iznose izvršenih ugovora sukladno inflaciji u svojim državama.

Comsa u žalbi tvrdi da je turska tvrtka prvotno navela jednu vrijednost obavljenih ugovorenih radova, da bi nakon traženja HŽ Infrastrukture da objasne te podatke te vrijednosti korigirala, “što dovodi u pitanje točnost i vjerodostojnost dostavljenih informacija”. Razlike u iznosima Doğuş je opravdavao hiperinflacijom u Turskoj. Žalitelji su tvrdili da turska tvrtka nikad nije dostavila stvarnu vrijednost ugovorenih i izvršenih radova, nego je riječ o administrativnoj prilagodbi sukladno ekonomskoj situaciji u zemlji. HŽ Infrastruktura je u odgovoru na žalbu ustvrdila da je turska država ovlastila Upravu za javnu nabavu da, prema posebno izrađenim indeksima i koeficijentima koji uključuju kretanje inflacije, za ugovore sklopljene prije inflacije izdaje dodatne potvrde, a u cilju realnog prikaza vrijednosti te sudjelovanja u daljnjim postupcima javne nabave. Negirali su da se uvažavanjem hiperinflacije pribraja vrijednost i tako stječe sposobnost te su ostali kod svoje tvrdnje da je odabrani konzorcij dokazao svoju sposobnost za izvršenje traženih radova. No u tom slučaju DKOM je stao na stranu žalitelja. Prihvaćajući žalbeni navod zaključili su da je HŽ Infrastruktura mogla drukčije preračunavati iznose izvršenih ugovora u eure i isključiti utjecaj inflacije. Također su mogli propisati uvjet tehničke i stručne sposobnosti koji sadrži samo vrstu izvršenih radova, bez propisivanja vrijednosnog kriterija. Zaključili su da je naručitelj pregled i ocjenu trebao izvršiti sukladno dokumentaciji koja ne predviđa uzimanje u obzir inflatornih i hiperinflatornih učinaka, a ne takvu mogućnost usklađivanja uvoditi u fazi pregleda i ocjene ponuda. “Opisano postupanje dovodi u nejednak položaj ponuditelje koji bi eventualno sudjelovali u postupku da su imali jasnu informaciju da je navedeno uzimanje u obzir inflatornih učinaka moguće, ali takva mogućnost ni na koji način nije navedena u dokumentaciji o nabavi”, navodi se u rješenju te je zaključeno da “naručitelj nije postupio sukladno odredbama dokumentacije o nabavi”.

Osim toga, žalitelji su uspješno osporili reference koje je u natječajnoj dokumentaciji ponudio tursko-hrvatski konzorcij te je i to utjecalo na konačnu odluku o poništenju odabira izvođača.

Na natječaj koji je objavljen još 30. listopada 2024. godine pristiglo je pet ponuda, a jedino je tursko-hrvatska ponuda bila ispod procijenjene vrijednosti i iznosi 225,9 milijuna eura bez PDV-a. Sljedeća po redu je ponuda španjolske Comse u iznosu od 279 milijuna eura, treća je ponuda indijske tvrtke Afcons, koja je radove bila spremni izvesti za nešto manje od 300 milijuna eura. S obzirom na taj poredak, važan je podatak da je DKOM odbacio traženje Afconsa da se iz natječaja Comsa izbaci zbog sudskih presuda za sudjelovanje u kartelu na natječajima za željezničku infrastrukturu u Španjolskoj, za korupciju na radovima u SAD-u te zbog plaćanja kazne za neizvršene radove u izgradnji autoceste u Rumunjskoj. DKOM je prihvatio obrazloženja Comse da su u SAD-u i Španjolskoj osuđene njezine podružnice koje nemaju veze s natječajem u Hrvatskoj te da su vezano za slučaj u Rumunjskoj poduzeli mjere samokorigiranja “te ne nalazi osnovan razlog za isključenje ponude drugorangiranog ponuditelja iz postupka javne nabave”.

Tursko-hrvatski konzorcij na ovu odluku DKOM-a ima pravo žalbe Visokom upravnom sudu, što će nesumnjivo iskoristiti. Sukladno rješenju DKOM-a, HŽ Infrastruktura sada ponovo mora odabrati izvođača radova, a nema zapreke da ponovo odabere Doğuş i BK Montažu uz obrazloženje da je njihova ponuda jedina ispod procijenjene vrijednosti radova. Bez obzira na to tko ponovo bude odabran, bez sumnje će uslijediti nova runda žalbi DKOM-u. Stoga se realnim čine procjene da radovi na ovoj pruzi neće početi prije jeseni sljedeće godine. Rok za završetak ove trase duge 40 kilometara je 36 mjeseci, pa se njezin završetak može očekivati tek krajem 2029. godine. Podsjećamo, prvi natječaj za izgradnju ove trase bio je raspisan u rujnu 2020. godine!

IZVOR

Rijeka Gateway, obnova stare cijevi tunela Učka i završetak 5C koridora u Slavoniji samo su neki od velikih prometnih projekata koji su realizirani ove godine. Cestovna, zračna i lučka infarstruka je dobra, no veliki posao predstoji po pitanju željezničkoj infrastrukturi. Za gradnju i rekonstrukcija željeznica zato se ulaže preko milijardu i pol eura.

U egipatskoj pustinji niknut će 2000 kilometara brze željeznice. 60 gradova spojit će vlakovi koji će voziti do 230 kilometara na sat. Voditelj tog projekta vrijednog 8 milijardi eura prilikom posjeta Zagrebu osvrnuo se na potencijal hrvatskih željeznica.

– Hrvatska ima vrlo zanimljivu željezničku mrežu, željeznički sektor, mnogo je prilika za implementaciju projekata velike brzine. Mislim da dosta toga možete naučiti od Egipta, gdje se može vidjeti kako se ti projekti implementiraju i što sve treba uzeti u obzir, posebno kad su u fazi planiranja, poručio je Benjamin Polan, projektni direktor, Siemmens.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ističe da je u tijeku veliki investicijski ciklus obnove željezničke infrastrukture, da se u nju ulaže oko milijardu i pol eura, što iz europskih fondova, što iz kredita Europske investicijske banke.

– Bitno je te projekte ubrzati. Nama je u Hrvatskoj obnova i gradnja željezničke infrastrukture prema Rijeci jer ćemo ove godine završiti ovaj dio prema Mađarskoj granici. Radovi idu prema kraju, taj je projekt konačno gotov, da tako kažem, a ono što nam preostaje je gradnja nizinske pruge, a naravno i obnova bivšeg 10. koridora prema istoku zemlje, rekao je.

Dio stručnjaka ističe da se već desetljećima govori o nizinskoj pruzi i povezivanju luke Rijeka sa srednjom Europom. Tvrde – vrijeme je da se riječi provedu u djelo.

– Zemlje koje su uspješne, koje kvalitetno i cestovnu i željezničku infrastrukturu kombiniraju zajedno sa lučkim kapacitetima mogu graditi svoju dobru poziciju generalno u Europi. Hrvatskoj nedostaje taj segment, naglasio je Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

– Ja mislim da je došlo krajnje vrijeme i nadam se da je zrelost i svjesnost naših upravljača da se zaista sve učini da se to napravi na najbolji mogući način, dodao je.

Ipak, pomaci se vide. Možda HŽ-ovi vlakovi još dugo neće biti superbrzi, ali brzina od 120 do 160 kilometara na sat postala je stvarnost. Raspolažmo i sa 70 novih vlakova, baterijskim i elektrobaterijskim vlakovima – tako da sve ide prema tome da domaća željznička infrastruktura zasja u novom svjetlu.

IZVOR

Godina pred nama nosi mnogo razloga za zadovoljstvo ako pogledamo željeznicu. Radovi na dvama najvećim željezničkim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, koje provodi HŽ Infrastruktura, završit će u drugoj polovini 2026. Na dionicama od Dugog Sela, preko Križevaca i Koprivnice do Mađarske izvodi se rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge. Oba projekta trenutačno su u visokoj fazi dovršenosti, a najvažniji građevinski zahvati izvode se u kolodvorima Dugo Selo i Koprivnica.

Modernizacija dionice Križevci – Koprivnica – državna granica, duge 42,6 km, u ovome je trenutku najveći željeznički projekt u državi, vrijedan više od 400 milijuna eura. Susjedna dionica Dugo Selo – Križevci duga je 38,2 km, a projekt njezine modernizacije vrijedan je gotovo 200 milijuna eura. Obje dionice sufinanciraju se iz europskih fondova. Po završetku svih radova i ishođenju dozvola vlakovi će moći voziti brzinom do 160 km/h.

Veliko željezničko gradilište

Inače, na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga koje se prostiru Lijepom Našom provode se brojni projekti obnove i modernizacije koji se financiraju iz raznih izvora, a od čega 13 iz fondova EU. Zbog toga je i ta državna tvrtka trenutačno najveći korisnik europskog novca u prometnome sektoru u Hrvatskoj, koja, moglo bi se reći, izgleda kao jedno veliko željezničko gradilište. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza – bilo završenih projekata, pripreme dokumentacije, natječaja za radove ili izvođenja radova.

HŽ Infrastruktura nalazi se u zamahu velikog investicijskog ciklusa, pa se uz rekonstrukciju postojećih kolosijeka na najopterećenijim dionicama gradi i drugi kolosijek, čija je svrha povećati kapacitet, brzinu i razinu sigurnosti prometovanja. U narednim godinama u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti gotovo šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisuću kilometara pruga. Zato se s razlogom može reći da se u željeznicu trenutačno ulaže više nego ikada u povijesti Republike Hrvatske. Upravo taj novac omogućuje realizaciju projekata koji imaju višestruke koristi: od smanjenja prometnih gužvi i emisije štetnih plinova do veće mobilnosti građana.

Međunarodni koridori

Većina ulaganja usmjerena je na projekte na dvama međunarodnim koridorima Transeuropske prometne mreže (jedinstvene mreže europskih prometnica): RH1 koridoru od granice sa Slovenijom, preko Zagreba do Srbije te RH2 koridoru od luke Rijeka, preko Zagreba do Mađarske. Prošle je godine Hrvatska uvrštena na dva nova europska željeznička koridora, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran, čime se otvaraju dodatna vrata prema povlačenju novca iz fondova. Tu su i brojni projekti koji se financiraju iz drugih izvora poput kredita Europske investicijske banke od 900 milijuna eura, koji je Vlada RH osigurala za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj. Tim novcem već se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale međunarodne pruge koje su vrlo važne za stanovništvo, odnosno za povezivanje manjih mjesta s većim središtima, čime se podiže kvaliteta života.

Sva ta ulaganja omogućit će bolju propusnu moć pruga te sigurnije, ugodnije i brže putovanje: do 160 km/h na međunarodnim prugama, 120 km/h na regionalnim i 80 km/h na lokalnim prugama.

U 2026. nastavit će se, među ostalima, rekonstrukcije dionica Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Kloštar – Pitomača, Kutina – Deanovec, Banova Jaruga – Daruvar i Osijek – Koška.

Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna mnogo jer se još ne vide na terenu, odnosno u fazi su izrade studijske ili projektne dokumentacije. U tijeku je najveći natječaj za radove u povijesti tvrtke, onaj za modernizaciju dionice Dugo Selo – Novska, vrijedan 670 milijuna eura. U tijeku je i izrada dokumentacije za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb te za nizinsku prugu, odnosno za dionice od Zagreba prema Rijeci: Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac, Karlovac – Oštarije/Skradnik, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Sigurnost na višoj razini

Na željezničkoj mreži postoji i više od 1400 željezničko-cestovnih prijelaza, a kontinuirano se radi na podizanju razine sigurnosti ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme, odnosno polubranika i svjetlosno-zvučne signalizacije. Trenutačno se modernizira više od stotinu prijelaza, a u sklopu velikih projekata modernizacije pruge umjesto prijelaza grade se podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici ili nathodnici.

U HŽ Infrastrukturi kažu da su svjesni toga da radovi uzrokuju poteškoće u svakodnevnome životu ljudi, ali raditi i graditi se mora. Željeznica nema alternativu kao ceste. U isto se vrijeme mora omogućiti izvođenje radova, ali i protok putničkog i teretnog prometa. Nemoguće je zatvoriti prugu na nekoliko godina dok traju radovi. Kilometar po kilometar, kako radovi završavaju, a dionice se obnavljaju, promijenit će se slika putovanja željeznicom u Hrvatskoj.

Na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga provode se brojni projekti obnove i modernizacije

do 2035. godine u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti gotovo šest milijardi eura

Dostava pisama i paketa usluga je koju u pravilu uzimamo zdravo za gotovo, kao i ostale svakodnevne aktivnosti kojima smo oduvijek okruženi. Ta dugovječna usluga zahvaljujući kojoj danas možemo primati pakete s drugog kraja planeta stara je oko 4000 godina! Točnije, toliko je star jedan od najpoznatijih zapisa o postojanju razvijene glasničke službe u Egiptu.

Prema legendi, Sumerani su prvi imali izgrađene puteve za prijenos vijesti, a Rimljani su, nakon zauzimanja Egipta 30. g. prije Krista, usavršili postojeću glasničku službu, spojili je sa svojom postojećom i stvorili najveću i najučinkovitiju prometnu i glasničku organizaciju – Cursus publicus. Baš kao što danas na poštanski promet utječu nove tehnologije, tako su na pojavu javnog poštanskog prometa u Europi utjecala velika zemljopisna otkrića, otkriće kompasa i novih zemalja. Ako bismo trebali izdvojiti najznačajniju državu u stvaranju javnog poštanskog prometa u Europi, to je svakako država Njemačkog carstva cara Maksimilijana I. (1459.-1519.). Ove povijesne crtice najbolje dočaravaju dugovječnost poštanske usluge, ali služe i kao najbolji prilog činjenici da je povezanost jedna od najjačih ljudskih potreba.

IZVOR