Arhiva za kategoriju Obavijesti

Rekonstrukciji pruge Karlovac – Ozalj u punom je zamahu. Radove izvodi tvrtka Pružne građevine, a dinamika gradilišta napreduje prema planovima. Paralelno, u tijeku je savjetovanje o budućem voznom redu koji bi trebao biti odskočna daska razvoju gospodarstva i turizma Hrvatske i Slovenije u pograničnom području. Evo kako izgleda gradilište danas.

Od Karlovca do Mahićna je sve gotovo. I u Mahićnom je na kolodvoru napravljena izmjena tri kolosijeka, a se trenutno  na četvrtom, zaključak je vezan uz dinamiku radova na rekonstrukciji pruge Karlovac – Ozalj, Pero Semren iz tvrtke Pružne građevine koja ovdje obavlja veliki posao za 6,6 milijuna eura.

– Dinamika radova ide po planu, veliki dio projekta su skretnice, 6 u Mahićnu i 5 u Ozlju. Skretnice proizvodimo i ugrađujemo mi, svi dijelovi za njih su naručeni i ugovoreni. Pruga je zatvorena tako da ništa ne ometa radove i, nadam se, do kraja godine ćemo biti na otvaranju ove pruge, dodaje Semren uz zaključak kako će pruga od Karlovca do Ozlja će do kraja godine biti otvorena.

Naime, upravo je to sažetak sastanka hrvatskih i slovenskih predstavnika EGTS-a – Europske grupacije za teritorijalnu suradnju, održanog danas u Ozlju.

Novi vozni red

U HŽ Putničkom prijevozu pohvalili su se da trenutno traje savjetovanje vezano za novi vozni red.

– To savjetovanje je otvoreno do 26. srpnja pa je ovo ujedno i prilika da se pozove sva zainteresirana javnost da se uključi, da daju prijedloge ne bi li tako dobili što bolje i kvalitetnije rješenje novog voznog reda. Nama u HŽ Putničkom prijevozu jako je interesantna i ova ideja o produženju pruge do Metlike. Sigurno da se može tu napraviti kvalitetno željezničko povezivanje, istaknuo je direktor HŽ Putničkog prijevoza, Željko Ukić.

Taj dio željezničkog povezivanja je u planu. Postoji želja i inicijativa, i sa slovenske i s hrvatske strane, da se ta pruga revitalizira, čak da se u cijelosti obnovi željeznički koridor koji je nekada postojao – od Karlovca sve do Ljubljane.

– Mi smo se svi skupili gradonačelnici sa slovenske strane, od Ljubljane do Metlike i rekli, ajmo napravit to europsko udruženje s kolegama s hrvatske strane. EGTS sada živi, ovo udruženje će povezati i ljude i željeznice. Inicijative se pretvaraju u konkretne projekte. Potpora sa strane Slovenije je tu, želimo da se otvaraju koridori i da željeznica spaja dvije države te da njome putuje što više putnika, emotivno je o projektu govorio župan Občine Grosuplje i direktor Razvojnog instituta slovenskih željeznica, Peter Verlič.

Željeznica kao demografska mjera

Zamjenica županice Karlovačke županije, Vesna Hajsan Dolinar, ovom je prilikom naglasila važnost rekonstrukcije pruge i povezivanja Karlovca i Ljubljane, prije svega kao svojevrsne demografske mjere i u hrvatskom pograničnom području ali i na području Bele Krajine u Sloveniji

– Narod koji živi uz prugu, i s jedne i druge strane granice, zaslužuje i treba imati bolji i brži put do velikih gradova kako bi ljudi, mladi ljudi, ostali živjeti u ovom ruralnom dijelu. Nama, kao Karlovačkoj županiji, je demografija u fokusu, prva i najvažnija, a jedna od inicijativa je upravo to da osiguramo našim ljudima dobru povezanost i dobru kvalitetu života u svakom kutku naše Karlovačke županije, rekla je županica s kojom se složio i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Žarko Tušek.

Nema nedostižnog

– Dobar pokazatelj napretka naših projekata je i to da sve što smo dogovorili ide svojom dinamikom naprijed. Eto, do kraja godine – 6,6 milijuna eura vrijedan projekt rekonstrukcije pruge do Ozlja će biti gotov. Ova inicijativa da se obnovi koridor do Ljubljane je pozitivna i hvale vrijedna. Treba vidjeti koja je perspektiva i dinamika projekta i ako postoji konsenzus s obje strane, i slovenske i hrvatske, i volja da se to napravi, ništa onda nije nedostižno i nerealno, rekao je pak državni tajnik.

Vezano uz ovaj projekt, istaknuto je, idući je korak radni sastanak u kojemu bi, uz predstavnike EGTS-a, trebali sudjelovati i mjerodavni ministri iz obiju zemalja.

Iz razdoblja Prvog svjetskog rata

Ova željeznička pruga je prema projektnoj dokumentaciji izgrađena oko 1913. godine za vrijeme Austro-ugarske pa je ‘preživjela’ tri rata. Ali i, nakon više od 100 godina postojanja, doživjela modernizaciju modernizacija.

Podsjetimo, u prosincu 2023. godine, prema Ugovoru su započeli radovi na obnovi dionice pruge od Karlovca do Ozlja. Modernizacija dionice pruge provest će se u okviru šireg uređenja na račun potpisanog  Statuta i Konvencija za osnivanje Europske grupacije za teritorijalnu suradnju ‘Putevi budućnosti: Ljubljana-Novo Mesto-Karlovac-Zagreb’.

Svrha djelovanja ove grupacije jest postizanje većih brzina u putničkome prijevozu, veće nosivosti u teretnome prijevozu te povećanja gustoće naseljenosti u geografski udaljenim mjestima. Ultimativno, očekuje se kako će modernizacija doprinijeti i razvoju gospodarstva i turizma.

LINK

Svaka zgrada traži redovito održavanje kako ne bi došlo do propadanja. Na kraju krajeva, o građevinama treba brinuti kako ne bi došle do stanja dotrajalosti i postale opasne za svoje korisnike. Isto pravilo koje vrijedi za sve primjenjuje i HŽ Infrastruktura koja pokreće natječaj za hitne intervencije na brojnim lokacijama diljem Hrvatske. Potpisan je okvirni sporazum ‘težak’ 1,36 milijuna eura.

Da bi ostali sigurno mjesto boravka i djelovanja, svaki prostor i zgradu mora se održavati. Iznimka nisu prostori HŽ-a od kojih neki sada traže hitne intervencije. HŽ Infrastruktura raspisala je 1,36 milijuna težak natječaj za tvrtku koja će se pobrinuti da se na njihovim objektima zamijeni sve što traži zamjenu, a u lošem je stanju i da se poprave eventualna oštećenja.

Za više od milijun eura, HŽ Infrastruktura namjerava provesti hitne intervencije na svojim zgradama. Žurne intervencije mogu biti popravci bilo kojeg dijela zgrade, od konstrukcije, do pokrova, terasa, prozora i drugih dijelova, a u ovom slučaju za takve radove sklapa se okvirni sporazum podijeljen po grupama za svaki dio Hrvatske.Zna se da će se uređivati objekti u vlasništvu i na upravljanju HŽ Infrastrukture u skladu s područnim radnim jedinicama, u zapadnom, centralnom, južnom te sjevernom dijelu zemlje. U ‘centru’ se spremaju radovi na 26 lokacija, na zapadu provedba radova na devet lokacija, na jugu šest, dok je na sjeveru Hrvatske radovi su u niskom startu na osam mjesta.Pruga, ilustracija | foto: PexelsŠto će se raditi?Tekst se nastavlja nakon oglasaKupuj u BOSO trgovinama i osvoji putovanje za dvije osobe u Toskanu.Sponsored by MidasMidas logoDatuma 15. srpnja 2025. godine potpisan je okvirni sporazum s odabranim izvoditeljem, ugovarateljem Ikar Petrinja. Po zasebnim grupama, radovi su redom ‘teški’ 430 tisuća eura, 316 tisuća, 320 tisuća eura, te 294 tisuće eura bez PDV-a u četvrtoj grupi.Ovisno o svakom objektu, bit će utvrđeno hoće li se na građevini provoditi armirački ili betonski radovi, rušenje, ili pak tesarski, zidarski, hidroizolaterski, krovopokrivački, limarski, stolarski ili neka druga vrsta radova. Svi spomenuti navedeni su u svakom od četiri zasebna troškovnika. U troškovniku se nalaze i podopolagački, soboslikarsko-ličilački radovi, centralno grijanje, vodovod, elektroinstalaterski radovi, kanalizacija, sanitarija te keramičarski radovi. Za svaku grupu radova određen je rok izvedbe od 24 mjeseca.

IZVOR

Putovanje vlakom u Europi postaje sve praktičnije i održivije, a moderna željeznica ključ je daljnjeg prometnog razvoja i dekarbonizacije prometa radi čega se u Hrvatskoj za izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture trenutačno ulaže više nego tijekom proteklih pola stoljeća.

Željeznica je ekološki najprihvatljivija i dugoročno održiva vrsta prijevoza ljudi i dobara. Naime, odgovorna je za manje od 0,5 posto emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom, a samo jedan teretni vlak može prevesti količinu tereta, odnosno kontejnera, za koji je cestovnim putem potrebno čak 70 kamiona! U Hrvatskoj je elektrificirano 39 posto mreže, što je jedan od razloga zašto je željeznica „zelena“ vrsta prijevoza, a ta je brojka u porastu s obzirom na aktualna ulaganja u infrastrukturu.

Europski zeleni plan do 2050. predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto, a to se planira ostvariti preusmjeravanjem čak 75 posto cestovnoga tereta na željeznicu i unutarnje plovne putove. Iako se iz današnje perspektive to čini dalekim, taj je cilj ostvariv. Naime, glavnina trenutačnih ulaganja u željezničku infrastrukturu provodi se kroz 13 kapitalnih EU-ovih projekata na dvama ključnim međunarodnim prometnim koridorima: od luke Rijeka preko Zagreba do Mađarske i od Slovenije preko Zagreba do Srbije, kojima ujedno prolazi većina teretnog željezničkog prometa.

HŽ Infrastruktura je u velikom investicijskom ciklusu i plan je do 2035. uložiti oko šest milijardi eura u pruge, kolodvore, željezničko-cestovne prijelaze i prateću infrastrukturu, čime bi se modernizirala gotovo polovina postojeće mreže. Već sada se može reći da je Hrvatska jedno veliko željezničko gradilište. Uz obnovu postojećega kolosijeka na najopterećenijim dionicama gradi se drugi kolosijek, čija je svrha povećati kapacitet pruge, brzine i razinu sigurnosti prometovanja. Gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u nekoj od faza kao što su završeni radovi, radovi u tijeku, provedba natječaja ili izrada dokumentacije.

U provedbi takvih kapitalnih projekata pojavljuju se i brojni izazovi s obzirom na to da se trebaju nadoknaditi desetljeća nedovoljnog ulaganja. Željeznica je specifična i obnova se ne izvodi brzo. Dodatan je izazov uskladiti željeznički promet s izvođenjem radova jer, usprkos njima, hrvatskim prugama dnevno vozi oko 900 putničkih i teretnih vlakova.

Na željeznici nema alternativnih puteva kao što je to slučaj u cestovnome prometu te je nemoguće zatvoriti prugu na nekoliko godina dok traju radovi. Zbog toga se pojavljuju česti tzv. zatvori pruga, kašnjenja ili zamjenski prijevoz autobusima. Stoga su i rokovi izvođenja radova dugi, a često se i probijaju zbog izvanrednih okolnosti. To znači mnogo planiranja, kompromisa i strpljenja svih uključenih dionika, ponajviše prijevoznika čije poslovanje ovisi o željeznici, a u konačnici i putnika. 

Hrvatska je tranzitna država Europske unije koja se nalazi na vrlo važnome geoprometnom položaju. Po novoj europskoj uredbi, nalazimo se na trima europskim željezničkim prometnim koridorima, čime se otvaraju dodatne mogućnosti za korištenje europskim novcem. U konačnici, ulaganje u željeznicu donosi brojne koristi, kako ekonomske tako i ekološke te društvene.

Infrastrukturni projekti stvaraju radna mjesta i potiču gospodarski razvoj, željeznica je učinkovitija za masovni prijevoz robe i ljudi te se preusmjeravanjem dijela tereta i putnika s cesta na željeznicu rasterećuje prometna infrastruktura i smanjuju prometne gužve, osobito u prigradskome prijevozu, a posljedično i čuva okoliš.

IZVOR

Riječ je o projektu gradnje drugoga i obnove postojećeg kolosijeka pruge od Križevaca do mosta na Dravi prema Mađarskoj. Trasa je duga više od 42 kilometra. Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU. Vlakovi će moći juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Na trasi će biti sagrađeno čak sedam novih mostova, četiri željeznička vijadukta i galerije, deset nadvožnjaka i podvožnjaka, obnovit će se ili sagraditi devet kolodvora i stajališta, a u sklopu velike rekonstrukcije kolodvora u Koprivnici gradi se novi pothodnik dužine 150 metara.

Do kraja listopada

Radovi na najvećem željezničkom projektu u državi na vrhuncu su, odnosno kolodvor Koprivnica posljednji je najveći zahvat. Voditelj projekta Mario Rašić iz HŽ Infrastrukture ističe kako su radovi u tom kolodvoru zahtjevniji od svih dosad odrađenih radova na projektu.

Od ukupno 15 kolosijeka, trenutačno se u kolodvoru Koprivnica upotrebljava samo njih tri, svi drugi su u rekonstrukciji.

“Tek kad otvorimo za promet kolosijeke od 4. do 8., a postupno i od 9. do 15., moći ćemo pristupiti rekonstrukciji prvih triju kolosijeka. Svi će biti elektrificirani i zadovoljavat će uvjetima interoperabilnosti.

Cilj je do kraja listopada završiti kolosijeke od 4. do 15., u studenome prijeći na rekonstrukciju prva tri i onda početkom sljedeće godine građevinski završiti cijelu priču. Dovršetkom kolodvora građevinski bi završio i čitav projekt, a potom slijedi implementacija upravljačkog sustava”, naglasio je Rašić.

U ovoj fazi, uz radove na kolosijecima, preostaje završiti radove na pothodniku koji se proteže ispod kolodvorskog područja, otočnom peronu duljine 400 metara i izgradnji dizala za osobe smanjene pokretljivosti.

Kolosijek Danica

Na ulaznoj strani kolodvora, u nastavku Cvjetne ulice, rekonstruiran je još jedan pješački pothodnik. Predstoji i potpuna rekonstrukcija prometnog ureda, prenamjena novih prostorija i prilagodba novom sustavu upravljanja. Prometnici će biti smješteni u prizemlju, dok su sada na prvome katu.

“Neke bismo stvari na projektu riješili mnogo ranije, ali moramo uzeti u obzir i druge čimbenike. To su ponajprije željeznički prijevoznikici i druge tvrtke čija poslovanja ovise o prijevozu robe željeznicom. Na primjer, umjesto 1. lipnja tek ćemo 1. srpnja zatvoriti matični kolosijek »Danica« u Koprivnici jer je on potreban nekim tvrtkama za utovar pšenice.

Njima je iznimno važno da im ostavimo taj koridor otvorenim iako to ometa izvođačev plan radova, ali u dogovoru s njima uzeli smo i to u obzir. Također, usred svih ovih radova i nedostatka kapaciteta, Podravka će aktivirati korištenje svoga kolosijeka i imati potrebu za obavljanjem manevarskih radnji koje će znatno otežati situaciju.

Imamo samo tri kolosijeka koja ćemo upotrebljavati za izmjenu tovarenih i praznih vagona i to je ono što čini kompleksnim projekte na ovoj razini”, objašnjava Mario Rašić iz HŽ Infrastrukture.

Dovršeno 80 posto

Poseban je izazov uskladiti i zamjenski autobusni prijevoz za vrijeme zatvora pruge. O složenosti radova u kolodvoru Koprivnica govori i činjenica da će od 1. kolovoza do 4. listopada promet vlakova na dionici Koprivnica – Varaždin biti zamijenjen autobusima.

Rašić razumije zbunjenost putnika i koliko im to otežava živote i redovito putovanje, ali alternative nema u izvođenju ovako opsežnih i zahtjevnih radova.

“No, višednevnih zatvora pruge više ne bi trebalo biti od kraja ove godine. Nakon implementacije upravljačkoga sustava, imat ćemo u potpunom smislu interoperabilan i funkcionalan kolodvor. Zajedno s kolodvorima Novo Drnje i Lepavina, to će ovaj dio koridora učiniti znatno poboljšanim s većom propusnom moći pruge i, općenito, doprinijeti cijelom koridoru”, zaključuje on.

Projekt je trenutačno na oko 80 posto dovršenosti, a nakon brojnih izazova tijekom svih ovih pet godina od početka radova, kolodvor Koprivnica ključni je čimbenik za završetak projekta od strateške važnosti za cijelu Hrvatsku, naglašavaju u HŽ Infrastrukturi.

IZVOR

Hrvatska je protkana s 2617 kilometara željezničkih pruga, a o svim tim kilometrima brine i njima upravlja HŽ Infrastruktura. Cilj brojnih projekata obnove i modernizacije koji se provode je željeznicu učiniti prvim izborom putnika u kontekstu javnog prijevoza, ali i gospodarstva, jer je željeznički prijevoz najodrživiji i ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza.

Plan je do 2035. u pruge, kolodvore, željezničko-cestovne prijelaze i drugu prateću infrastrukturu uložiti oko šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo polovinu postojeće mreže u Hrvatskoj. Glavna je misija osposobljavanje željeznice za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na transportnome tržištu pa Europska unija nastoji usmjeriti što veći opseg prometnih potreba prema željeznici kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša.

U Hrvatskoj je trenutačno u tijeku 13 velikih projekata sufinanciranih iz EU-ovih fondova, a najveća ulaganja usmjerena su na dva međunarodna koridora: RH1 od Slovenije, preko Zagreba, do Srbije i RH2 od luke Rijeka, preko Zagreba, do Mađarske. U sklopu tih kapitalnih projekata uz obnovu postojećega kolosijeka na najopterećenijim dionicama gradi se drugi kolosijek, što za cilj ima povećanje kapaciteta pruge. Uz to konačni su ciljevi podizanje razine kvalitete željezničke usluge i sigurnosti, veća brzina vlakova i nosivost pruge kako bi se više tereta i putnika prevozilo upravo željeznicom. Paralelno s time ulaganja u željezničku infrastrukturu doprinose i očuvanju okoliša. Za usporedbu, samo jedan teretni vlak može prevesti količinu tereta (kontejnera) koju cestom preveze čak 70 kamiona! 

Jedna od opcija za ozelenjivanje željeznice je i elektrifikacija pruga. Na mreži HŽ Infrastrukture trenutačno je elektrificirano 39 posto pruga (oko 1000 km), a cilj je da ta brojka bude što veća. Kako bi se još više smanjila emisija stakleničkih plinova, potencijalno rješenje krije se i u električnim vlakovima (na struju iz kontaktne mreže ili iz baterija) te u vlakovima na vodik koji već prometuju u europskim i svjetskim zemljama. Baterijski motorni vlakovi uskoro će voziti i hrvatskim prugama. 

U Europskome zelenom planu uplanirano je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto, i to, među ostalim, tako da se 75 posto kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.

Važno je istaknuti i to da jedino željeznica može učinkovito riješiti prometne gužve u središtima velikih gradova, osobito u doba dana kada je rush hour, te na taj način još više pridonijeti zdravijemu mikrookolišu u gradovima. Zato HŽ Infrastruktura i provodi najveća ulaganja u povijesti Republike Hrvatske – kako bi željeznica postala okosnica prometa. Radi se i na boljemu povezivanju luka i željeznice, a sve kako bi se u konačnici željeznica popularizirala te posljedično smanjila emisija ugljikova dioksida.

IZVOR