Arhiva za kategoriju Obavijesti

Na stranicama Europske komisije je objavljeno kako će EU  podržati ciljeve Europskog zelenog plana i Strategije održive i pametne mobilnosti dodjeljivanjem više od 7 milijardi eura za 134 projekta koji će pridonijeti stvaranju ‘održive, pametne, ekološki prihvatljive i otporne mreže prometne infrastrukture‘.

Svi projekti su odabrani u okviru poziva za dostavu prijedloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2023. godinu a CEF je program financiranja EU-a koji podržava europsku prometnu infrastrukturu.

Novim projektima izgradit će se ili unaprijediti prometna infrastruktura kako bi se poboljšale željeznice, unutarnji plovni putovi, ceste i kratke pomorske rute. Neki će se projekti također povezati s unutarnjim ili pomorskim lukama, zračnim lukama i multimodalnim terminalima a podržat će se i projekti u Ukrajini i Moldaviji za razvoj traka solidarnosti EU-a i sustava pametnog upravljanja prometom za unutarnje plovne putove, zračni i cestovni promet.

– Ovo je najveći poziv u sklopu trenutnog programa CEF Transport. Odabrani projekti pomoći će u preobrazbi europske prometne mreže, čineći čišće načine prijevoza učinkovitijima i privlačnijima za putnike i teret, a istodobno će povećati sigurnost diljem TEN-T-a. Posebno mi je drago što je financirano nekoliko projekata koji podupiru Putove solidarnosti EU-Ukrajina. Ovi novi koridori su od ključne važnosti za pomoć pri integraciji Ukrajine i Moldavije u EU – rekao je povjerenik za klimatske akcije EU-a Wopke Hoekstra.

Željeznice i luke

Podržat će se glavne prekogranične željezničke veze duž glavne mreže TEN-T, poput Rail Baltica, linije Lyon-Torino (koja povezuje Francusku i Italiju) i tunela Fehmarnbelt (koja povezuje Dansku i Njemačku). Nadalje, prekogranične točke između Ukrajine i Moldavije i zemalja EU-a (Rumunjska, Mađarska i Poljska) bit će poboljšane kako bi se omogućio lakši protok prometa za ukrajinski uvoz i izvoz. U isto vrijeme, Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) bit će uvelike postavljen na vlakove i željezničke pruge diljem EU-a kako bi se poboljšala interoperabilnost i sigurnost željezničkog prometa.

Bit će nadograđeno oko 20 pomorskih luka u Irskoj, Španjolskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Malti, Litvi, Cipru, Hrvatskoj, Grčkoj i Poljskoj; Razvoj će im omogućiti opskrbu plovila električnom energijom s obale i transport obnovljive energije na pučini.

Infrastrukturne intervencije na unutarnjim plovnim putovima razvit će prekogranične veze između Francuske i Belgije u slivu Seine-Scheldt te između Rumunjske i Bugarske na Dunavu. Luke unutarnjih voda u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj također će dobiti potporu kako bi mogle nastaviti promicati modalni pomak prema europskoj mreži rijeka i kanala.

Svi znaju, Hrvatska ne zna

Između 134 projekta našlo se i par iz Hrvatske, koji u najmanju ruku nisu impresivni i pitanje je zašto se nije išlo na neke veće projekte, recimo po pitanju željeznice koja je već godinama u rasulu. Hrvatska se naime prijavila za samo tri projekta ukupne vrijednosti oko 42 milijuna eura, a radi se o projektu ‘poboljšanja zaštitne ograde na autocesti A3‘,  zatim projekt ‘popravka lukobrana na luci Pula‘, te ‘studija za elektro napajanje brodova u luci Rijeka‘.

Prvi projekt na A3 obuhvaća nadogradnju sigurnosne cestovne infrastrukture na autocesti Bregana-Zagreb-Lipovac, dionici Lipovljani-Nova Gradiška u Hrvatskoj. U sklopu projekta postavit će oko 47 km zaštitnih cestovnih odbojnika. Glavne koristi projekta bit će povećana sigurnost na cestama na dionici s lošim performansama TEN-T mreže u Hrvatskoj.

Drugi projekt obuhvaća rekonstrukciju i nadogradnju osnovne lučke infrastrukture u luci Pula. Glavni rezultat projekta bit će povećanje učinkovitosti poslovanja u TEN-T luci, dok su trećim projektom obuhvaćene studije i radovi za instalaciju kopnenog elektroenergetskog sustava u riječkoj luci. Glavne prednosti projekta bit će održivija luka koja će plovilima nuditi električnu energiju i smanjiti onečišćenje zraka.

Što rade druge zemlje

I dok se mi bavimo popravcima lukobrana i onečišćenjem zraka, druge zemlje Unije razmišljaju veće ili bolje, pa su im takvi i projekti za koje dobivaju bespovratna sredstva. Iako je mnogo nabrojati ostalih stotinjak projekta možemo izdvojiti nekolicinu tek da se uvjerite u raspon projekta koje su zemlje prijavljivale i za koje su dobile bespovratne eure.

Tako recimo Austrija radi na unaprijeđenu svoje željeznice pa su sredstva odbili za unapređenje željezničke linije između Schaftenaua i Radfelda, koja je dio sjeverne pristupne rute prema bazi tunela Brenner, zatim za unapređenje teretnog terminala u Grazu pri čemu radovi obuhvaćaju novu željezničku infrastrukturu za teretne vlakove do 740 metara dužine te unapređenje postojeće jednokolosiječne pruge između Leibnitza i slovenske granice u dvokolosiječnu liniju.

Bugarska je recimo dobila sredstva za projekt ‘From East 2 West Connections‘, koji ima za cilj izgradnju novih željezničkih pruga unutar morske luke Burgas u Bugarskoj. Glavna korist projekta je održivija luka i povećana konkurentnost željezničkog teretnog prijevoza.

Njemačka unaprjeđuje svoje željeznice koje su se pokazale manjkave tijekom nedavno završenog Europskog nogometnog prvenstva, ali grade i teretne terminale na Dunavu. Također, nadograđuju svoje teretne lokomotive, njih čak devetnaest.

Grci također moderniziraju prugu, Španjolci imaju najviše prijavljenih projekta među kojima je izgradnja međunarodnog željezničkog terminala, proširenja luka u Sevilla i Almeriji.

Naši susjedi Slovenci o trošku EU ulažu u prugu Ljubljana-Divača i multi modalni autobusno/željeznički terminal u Ljubljani dok Mađari grade novi željeznički prsten oko Budimpešte i čak 35 novih lokomotiva.

Kao što vidimo u ovih nekoliko primjera, ispali smo kratki i pitanje je zašto se neki veći i korisniji projekti nisu mogli prijaviti kako bi se pokupila ova besplatna EU sredstva.

Sve projekte možete detaljno pregledati na ovoj poveznici.

IZVOR

Nakon što je tvrtka HŽ Infrastruktura d.o.o. ove godine krenula s projektom obnove željezničke pruge M606 Knin – Zadar duljine oko 94,86 km, ovo državno poduzeće okrenulo se dodatku ovog projekta, izgradnji željezničke obilaznice naselja Bibinje i teretnog kolodvora Gaženica. HŽ Infrastruktura je, uz Elaborat koji je izradio ovlaštenik OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju iz Zagreba, podnijelo Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš ove obilaznice, a u sljedećem razdoblju Ministarstvo će donijeti i odluku je li potrebno provesti još neke postupke.

Mješoviti promet

Lokacija zahvata nove željezničke obilaznice odvijat će se na području općina Sukošan i Bibinje te grada Zadra.

Planiranim zahvatom na željezničkoj pruzi Knin – Zadar, koja se koristi za mješoviti promet putničkih i teretnih vlakova, predviđena je izgradnja nove željezničke obilaznice naselja Bibinje ukupne duljine oko 6,71 km s tunelom Bibinje duljine tri km, potom novog teretnog kolodvora Gaženica za potrebe teretnog prijevoza iz/za luku Gaženica između postojećeg kolodvora Bibinje i teretnog dijela kolodvora Zadar.

Na teretnom dijelu kolodvora Zadar su pored glavnog prolaznog kolosijeka planirana i četiri prijemno-otpremna kolosijeka, jedan manipulativni za kolosiječnu vagu i četiri kolosijeka u zasebnoj manevarskoj skupini kolosijeka.

U okviru projekta gradit će se i ranžirni park na prostoru uz izlazni portal tunela Bibinje s četiri kolosijeka i dva izvlačna kolosijeka te spoj novih izvlačnih kolosijeka s postojećim lučkim kolosijecima, kao i dva nova lučka kolosijeka korisne duljine 350 m i spoj novih izvlačnih kolosijeka s postojećim lučkim kolosijecima, potom će se graditi infrastrukturni podsustavi i pružne građevine koje uključuju kanale i obodne jarke za oborinske vode, cestovni nadvožnjak na mjestu prijelaza preko županijske ceste ŽC6039, željeznički propusti, pristupne ceste sa sjeverne strane kolodvora Gaženica, požarni putevi…

Javna rasprava

Maksimalna brzina na novoj dionici pruge iznosit će 100 km/sat. Sveukupna duljina zahvata bit će oko 7,8 km, ističu u HŽ Infrastrukturi i dodaju kako je, osim navedenog, nakon izgradnje obilazne pruge predviđeno i uklanjanje postojećeg dijela željezničke pruge M606 Knin – Zadar od Sukošana do Zadra u ukupnoj duljini od oko 6,7 km te ukidanje postojećeg kolodvora Bibinje.

U ovom postupku će zainteresirana javnost moći sudjelovati na javnoj raspravi o studiji o utjecaju na okoliš izgradnje željezničke obilaznice naselja Bibinje i teretnog kolodvora Gaženica na ovoj pruzi, za vrijeme koje će se održati javni uvid u Studiju i javno izlaganje o zahvatu. Obavijest o vremenu i mjestu održavanja javnog uvida i javnog izlaganja, kao i o nacrtu rješenja i o rješenju donesenom u povodu predmetnog zahvata, bit će objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva.

IZVOR

Za razvoj svakog posla ključni su radnici kojih na našem tržištu kronično manjka, posebno u Hrvatskim željeznicama (HŽ). Zainteresiranih nema, natječaji za posao konstantno propadaju, pa su se u HŽ-u odlučili na nesvakidašnji potez. Za gotovo stotinu ljudi spremni su platiti školovanje, smještaj i prijevoz kako bi ih prekvalificirali za rad na pruzi. Nedostaje prometnika, skretničara, strojovođa, kao i ljudi koji se bave inženjerskim poslom.

Dok se u cestovnome prometu problemi velikog nedostatka radnika mogu riješiti zapošljavanjem stranaca, na željeznici to nije slučaj. Prosječan radnik na željeznici ima 50 godina i 29 godina radnog staža, a samo do kraja ove godine u mirovinu ih odlazi 120.

O nedostatku radnika na željeznici RTL-ov reporter Marko Šiklić razgovarao je s voditeljem Odjela za razvoj ljudskih potencijala u HŽ Infrastrukturi Ivicom Jurićem.

Borba za svakog radnika

Vi ste u potrazi za radnicima na području cijele Hrvatske jer je stanje alarmantno?
“Sve je točno što ste rekli. HŽ Infrastruktura, kao i drugi prijevoznici, imaju nedostatak radnika. Kod nas je to najviše izraženo u segmentu osnovnih djelatnosti. Više-manje to su tehničke djelatnosti na razini srednje stručne spreme. To su naši izvršni radnici, koji neposredno sudjeluju u odvijanju željezničkog prometa, prvenstveno prometna struka gdje je izražen željeznički smjer, građevinska i elektrotehnička struka.

Da bismo doskočili tom problemu, krenuli smo s projektom kojim osobe iz građanstva pokušavamo prekvalificirati u nama deficitarna željeznička zanimanja. Imamo i natječaj koji je objavljen i bilo bi dobro da svi koji imaju interes i afinitet prema željeznici, da se jave za te struke. S 13 škola u Hrvatskoj smo dogovorili taj postupak, a HŽ Infrastruktura će platiti kompletne troškove prekvalifikacije.”

Tražite ukupno 75 ljudi do 45 godina starosti i plaćate im apsolutno sve.
“Tako je, dakle ne samo troškove prekvalifikacije nego i one druge prateće troškove, kao što su troškovi smještaja i prijevoza. Natječaj je objavljen i na našim stranicama, na društvenim mrežama, čak i na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Javite se, proći ćete postupak selekcije i tko bude odabran, dobro nam došao. Unutra ste u sustavu, proći ćete osposobljavanje, a kasnije uz iskusne mentore postat ćete samostalni radnici.”

Zašto ovaj posao ne mogu raditi stranci?
“Zato što sva komunikacija se odvija na hrvatskom jeziku. Samo zbog te razine znanja jezika. Može se to s vremenom promijeniti pa stranci usvoje znanja, ali trenutno se mogu javiti samo hrvatski građani.”

IZVOR

Oko 16 kilometara drugog kolosijeka nove pruge pušteno je u promet na dionici između Križevaca i granice s Mađarskom.

Riječ je o rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka pruge Križevci-Koprivnica-državna granica, dionici dugoj 42 kilometra.

Kako ističu u HŽ Infrastrukturi, trenutačno su dovršene dvije trećine svih radova na pruzi, a krajnji rok za dovršetak je kraj iduće 2025. godine. Radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om, a 85 posto novca osigurava EU.

Most na Dravi

Ukupna duljina dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom smanjit će se sa 43,2 km na 42,6 km, navode u HŽ Infrastrukturi. Vlakovi će pritom juriti prugom i do 160 kilometara na sat.

Značajno će se, primjerice, skratiti vrijeme putovanja vlakom od Koprivnice do Zagreba, za što će trebati otprilike 45 minuta. I ne samo to; novom će prugom moći prometovati najduže kompozicije koje je Hrvatska ikad vidjela.

U HŽ Infrastrukturi navode da će se na novoj pruzi omogućiti i prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 metara najveće dopuštene mase 25 tona po osovini, odnosno vlakova za prijevoz putnika duljine 400 metara.

Osim dvaju kolosijeka i nove elektronaponske mreže, bit će sagrađeno čak sedam novih mostova, od kojih je bio najzahtjevniji onaj čelični preko Drave. Most je već sagrađen, a u tijeku su završni radovi pa se uskoro očekuje prvi promet tom grdosijom dugom oko 340 metara.

Vijadukti i galerije

Osim dravskog, gradit će se i mostovi Glogovnica dužine 16 metara, Koprivnica 1 (14 metara), Dobrava (12), Koprivnica 2 (dužine 14 metara), Koprivnica 3 (14 metara) i most Gliboki sjeverno od Drnja dužine 27 metara.

Gradit će se četiri željeznička vijadukta i galerije, od kojih će dva biti prolazi za životinje: vijadukt Vojakovački Kloštar dužine 49 metara, vijadukt Carevdar od 632 metra, vijadukt Komari od 349 metara i galerija Velika Mučna dužine 170 metara.

Također, obnovit će temeljito ili sagraditi kolodvori Lepavina, Koprivnica i Novo Drnje te stajališta Majurec, Vojakovački Kloštar, Carevdar, Sokolovac, Mučna Reka i Peteranec. Nadvožnjaci i podvožnjaci pak riješit će križanja željezničke pruge s drugim prometnicama jer više neće biti u istoj razini.

To su: nadvožnjak Križevci (65 metara), nadvožnjak Vuk (121), podvožnjak Vojakovački Kloštar (15), nadvožnjak Lepavina 1 (54), nadvožnjak Lepavina 2 (880), nadvožnjak Sokolovac (77), podvožnjak Ivanečki (23), nadvožnjak Danica (41), nadvožnjak Novo Drnje (56) i nadvožnjak Šoderica (65 metara).

Važno čvorište

Potpuno je zatvoren željezničko-cestovni prijelaz na Čardi, na prometnici koja središte Koprivnice spaja s industrijskom zonom Danica. Ondje je sagrađen nadvožnjak Danica kao spoj Ulice Čarda s državnom cestom DC-20 prema industrijskoj zoni Danici i Đelekovcu.

Osim nadvožnjaka, na Čardi se trenutno dovršava i pješačko-biciklistički pothodnik Danica koji će prolaziti ispod postojeće pruge, odnosno sadašnjeg željezničko-cestovnog prijelaza. Spajat će Ulicu Čarda i državnu cestu prema Danici.

U sklopu velike rekonstrukcije kolodvora u Koprivnici koji će postati važno europsko željezničko čvorište, sagrađen je novi pothodnik dužine 140 metara i širine četiri metra koji je već izbio na drugu stranu Zagrebačke ulice. Kolodvor će se potpuno rekonstruirati.

IZVOR

Vožnja vlakovima koji ne kasne, ne čekaju u zaseocima kako bi propustili “teretnjake” i brzo stižu na odredišta želja je brojnih putnika koji još uvijek biraju ovaj način prijevoza a takvih je, barem na relaciji Karlovac  – Zagreb priličan broj.

Vožnja koja traje više od sat vremena na relaciji od svega pedesetak kilometara zna biti i frustrirajuća, a zbog radova u tijeku promet se po prethodnoj najavi na dijelovima trase odvija i autobusima. Svi sadašnji a i budući putnici jedva čekaju da se izgradi dugoočekivani drugi kolosijek pruge, te na put s novim vlakovima do Zagreba i natrag ne potroše više od pola sata. U HŽ Infrastrukturi, koja je investitor ogromnog projekta revitalizacije hrvatskih željeznica potpomognutoj europskim novcem provjerili smo kako napreduju radovi. 

Jedanaest etapa

Kako su nam rekli, radovi na projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka (RH2)“ izvode se na osam od ukupno jedanaest etapa. Radi se na elektrovučnome postrojenju Mrzlo Polje, nadvožnjacima Pavučnjak, Zdenčina, Cvetković i Domagović kao i na podvožnjacima Lazina i Ribnjak te na lokaciji nerazvrstane ceste Orlovac – Ilovac.

Podsjetimo, projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac odnosi se na prugu dužine 44 kilometra, od kojih 15 prolazi područjem Karlovačke županije.

Kolodvor i stajalište

– Radovi su završeni na nadvožnjaku Pavučnjak i svodnoj cesti Orlovac – Ilovac te se njihovo puštanje u promet očekuje do kraja srpnja. Ove godine planira se završetak radova, tehnički pregledi, ishođenje uporabne dozvole i puštanje u funkciju na etapama elektrovučno postrojenje Mrzlo Polje, podvožnjak Lazina i podvožnjak Ribnjak, dok se na ostalim etapama nastavljaju radovi, kažu nam u HŽ-u na naš upit.

Osim pruge, trebat će obnoviti i karlovački željeznički kolodvor, ali i puno, puno mlađe željezničko stajalište u Novom centru. Planirana je i rekonstrukcija postojećeg i dogradnja drugog kolosijeka na dionici Karlovac – Mostanje u duljini 3,1 km, izgradnja nove dvokolosječne elektrificirane pruge na dionici Mostanje – Skradnik duljine 36 km i rekonstrukcija postojeće jednokolosječne pruge na dionici Mostanje – Duga Resa u duljini 7,8 km.

IZVOR