Arhiva za kategoriju Obavijesti

Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, u emisiji ‘A sada Vlada‘ Hrvatskog radija istaknuo je kako je suradnja s Domovinskim pokretom za sada dobra, te da njemu i kolegama koji su duže u Vladi ne treba 100 dana da bi se upoznali s resorima.

No, dodaje kako novim kolegama iz Domovinskog pokreta treba ‘određeni period kako bi se upoznali s resorima‘.

– Koliko vidim, dobro oni to ‘love‘, vjerujem da će brzo i oni doći na radnu temperaturu kao i mi drugi, rekao je.

Što se tiče vijesti o rastu BDP-a, kaže kako je ona sjajna, ali ističe i kako je ona rezultat rada Vlade u prošlom mandatu.

Dodaje kako je u proteklih osam godina učinjeno puno toga po pitanju prometne infrastrukture.

– Oko četiri milijarde eura su investicije koje su obilježile ta dva mandata, kazao je.

– Jedno od najvećih postignuća je, osim ulaska Hrvatske u Schengen i euro, izgradnja Pelješkog mosta kojim smo spojili hrvatski teritorij nakon više od 300 godina. Naravno, tu su i drugi projekti, kad govorimo o cestovnim projektima, to je druga cijev tunela Učka, završetak autoceste 5c koridora, evo sad ćemo ju u devetom mjesecu otvoriti autocestu do Siska, tu je završetak Istarskog ipsilona, jedan od tih projekata je i multimodalna platforma koja spaja Trogir, Split i Omiš, kazao je, između ostalog, Butković.

Turistička sezona i gužve

– Kada imate neke radove na autocestama, treba shvatiti da ih morate obaviti u proljeće, jer nije ni zima uvijek pogodna, istaknuo je.

– Kada su niske temperature vi ne možete asfaltirati, ne možete raditi u tim uvjetima, onda, naravno, kada dođe turistička sezona, opet ne možete. Tako da su proljeće i jesen periodi kada se trebaju izvesti svi radovi, rekonstrukcije, otklanjanje nekih nedostataka itd. I to je sada u fazi završetka na svim dionicama autocesta, mi ćemo 15.6. imati čistu situaciju i neće biti suženja, ističe Butković.

Što se tiče naplate cestarine, kaže kako je odluka o odabiru donijeta i žalbeni postupak završio, tako da će uskoro upriličiti potpisivanje ugovora o realizaciji novog sustava naplate cestarine.

– Mi započinjemo s time. To, naravno, još ove godine neće biti implementirano, trebat će nam godinu i pol dana sigurno, rekao je.

Obnova željeznice

Što se tiče željeznice, ona će biti najveći izazov mandata, rekao je Butković.

– Željeznica je nešto u što ćemo sigurno sljedećih deset godina ulagati. Ja govorim da će to biti desetljeće ulaganja, rekao je.

Dodaje kako su već sada ulaganja preko milijardu i pol eura.

– U novoj financijskoj perspektivi smo osigurali velika i značajna sredstva za ulaganje u željeznicu, istaknuo je.

– Paralelno s time smo potpisali ugovor i počeli realizirati kredit od 900 milijuna eura s Europskom investicijskom bankom za lokalne i regionalne pruge, ističe.

Fokus iduće četiri godine

Na pitanje što će im biti fokus u novom mandatu koji je već započeo, istaknuo je željeznicu.

– Ona je nešto na što se svi moramo najviše fokusirati, realizacija svih projekata. Mi smo kao zemlja jako puno, ne samo u posljednjih osam godina, nego i prije, napravili puno u realizaciji prometnih projekata. Ja sam uvjeren u to da nije bilo izgradnje autocesta, da nije bilo velikih infrastrukturnih projekata u posljednje vrijeme, ne bi imali ovoliko uspješne turističke sezone. Ne bi imali i ovakav gospodarski rast bez tih investicija, tako da ćemo nastaviti tim tempom i dalje, zaključio je.

Ihttps://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/butkovic-najavio-najvaznije-projekte-krecemo-s-novom-naplatom-cestarine-uskoro-se-potpisuje-ugovor-15465832ZVOR

PRVI dan u svibnju je prepoznat kao Međunarodni praznik rada. Dan se obilježava u gotovo cijelom svijetu da bi se odala počast svim radnicima koji su se tijekom 19. i 20. stoljeća borili za bolji položaj sebe i svojih kolega.

Današnji radnik navikao je na prava koja su prije bila suluda ideja. Osmosatni radni dan, pet radnih dana u tjednu, pravo na sindikat, godišnji odmor, penzija i zabrana rada maloljetnicima – svako od ovih prava trebalo je izboriti, često i nasilnim štrajkovima. Štrajk koji je izazvao najviše problema onima koji su bili protiv promjena dogodio se 1886. godine u Chicagu, kada je oko 40.000 ljudi marširalo ulicama za bolje radne uvjete.

Europski radnici također su popratili zbivanja u SAD-u i krenuli u borbu za bolje uvjete. To ne znači da nije bilo štrajkova prije 1880-ih, no nakon događaja u Chicagu radničke udruge postaju sve masovnije i organiziranije. Bila je to velika prekretnica u borbi za radnička prava te početak promjena koje će rezultirati boljim radnim uvjetima.

19. stoljeće i radništvo

Pojam radnik prvi put se spominje u državama zapadne Europe i SAD-a na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Pričamo o vremenu industrijske revolucije – nastaju prve tvornice, grade se prve željeznice i nastaju viškovi robe koji se trebaju negdje prodati radi profita. Svijet prije industrijske revolucije bio je fokusiran na zemlju i hranu. Taj feudalni sustav nestao je tijekom 19. stoljeća i zamijenjen je onim kapitalističkim.

Tada se javljaju prvi radnici. Oni koji su prije radili na zemlji pored nekog dvorca daleko od velikog grada sele se u gradove. Stari feudalni plemići koji su shvatili kakve se promjene događaju koriste svoje bogatstvo da bi izgradili prve tvornice i počinju se baviti prodajom svojih proizvoda da bi ostvarili profit. Za to im je potrebna ljudska snaga, no ne moraju se brinuti jer postoji toliko ljudi koji se sele u gradove u potrazi za poslom da, koliko god loše uvjete dali, većina neće imati izbora nego pristati.

U takvim okolnostima se zapošljavaju prvi radnici. Plaće su vrlo niske, a radničke obitelji često vode i djecu da rade kako bi se zaradilo dovoljno za hranu. Bogati vlasnici u tome ne vide problem: za njih je normalno da se neki ljudi rode u bogatstvu i nastave biznis svoje obitelji, a oni manje sretni će raditi u rudnicima, gdje se svako malo dogodi nesreća i netko pogine.

A što je s državom? Danas postoje socijalna pomoć i niz poslova u kojima nije potrebna fizička snaga. Trebamo se podsjetiti da je država 19. stoljeća bila posve drukčija nego današnja.

Kako nije postojala inicijativa odozgo da se popravi stanje radnika, oni su počeli protestirati i štrajkati. Prvi štrajkovi bili su lokalni: često bi prosvjedovali radnici jednog rudnika ili jedne tvornice, a takvi bi se protesti rješavali otpuštanjem postojećih radnika i zapošljavanjem drugih. Međutim, kako je radnička klasa postajala sve masovnija, tako su prosvjedi postajali veći i nezanemarivi.

Haymarket afera u Chicagu 1886.

Radnici u SAD-u tijekom 19. stoljeća nisu postigli puno pomaka po pitanju svojih prava. Velike imigracije koje su se događale uglavnom iz Europe značile su ogroman broj novih radnika. Ako radnik nije bio zadovoljan, dobio bi otkaz jer je bilo puno drugih koji su tražili posao. SAD je tada ulagao ogromne količine novca u daljnju industrijalizaciju i popeo se na svjetski vrh u nekim sektorima.

Međutim, ogroman broj radnika značio je i veće proteste. Glavna boljka američkog radnika u drugoj polovici 19. stoljeća bio je dug radni dan. Većina radnika je smatrala da je osam sati rada dnevno gornja granica. Svoju ideju pretočili su u parolu “Osam sati za rad, osam sati za odmor, osam sati za ono što želimo!”

1. svibnja 1886. preko 40.000 radnika marširalo je Chicagom zahtijevajući osmosatno radno vrijeme. Isti dan uključili su se radnici u ostalim gradovima SAD-a, a procjenjuje se da je prosvjedovalo preko 300.000 radnika u cijeloj državi. Prvi dan štrajka nije ništa postigao pa su se radnici okupljali i u narednim danima. 4. svibnja u večernjim satima na trgu Haymarket jedan od vođa radnika održao je govor pred demonstratorima, koji je bio prekinut dolaskom ogromnog broja policajaca.

Tražili su da se skup raspusti i da štrajkaši odu kućama, no u tom trenutku netko je bacio bombu na policiju. Jedan policajac umro je na licu mjesta, a još nekoliko ih je ozlijeđeno. Par sekundi kasnije počinje paljba između policije i štrajkaša. Preko 70 ljudi je ozlijeđeno, a petero je izgubilo život te večeri. Policija je zatvorila vođe demonstracija, a sedmero ih je osuđeno na smrt i ubijeno.

1. svibnja kao državni praznik

U isto vrijeme radnički pokreti u Europi prerast će u Drugu internacionalu. Na prvoj konferenciji u Parizu 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja obilježavati Praznik rada – u spomen na događaje u Chicagu par godina ranije. Danas je to neradan dan u većini svijeta, premda će ga vlade različitih zemalja prihvatiti tek nakon Drugog svjetskog rata.

U SAD-u radnička prava nisu postignuta događajima iz 1886. godine te se borba nastavila u obliku novih prosvjeda i štrajkova. Tek u 30-im godinama 20. stoljeća SAD je na federativnoj razini uveo osmosatno radno vrijeme i bolja prava za radnike. Praznik rada u SAD-u i Kanadi se ne slavi 1.5., već prvog ponedjeljka u rujnu pod nazivom Labour Day.

U Hrvatskoj se 1. svibnja slavi kao državni praznik od 1945. godine, što je zadržano sve do danas. U Sloveniji i Srbiji neradni su 1. i 2. svibnja.

IZVOR

Rečeno je to, među ostalim, tijekom Konferencije o prometnoj povezanosti Jadransko-jonske regije koja je, u okviru hrvatskog predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom, ovoga tjedna održana u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). Konferencija je okupila predstavnike Europske komisije, nadležnih ministarstava i predstavnike industrije te je ujedno, kako ističu iz MMPI-a, predstavljala svojevrsnu neformalnu inauguraciju novog europskog prometnog koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.  

Podsjetimo, u lipnju prošle godine Hrvatska je preuzela predsjedanje Strategijom za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), koja počiva na četiri stupa kroz koja se želi promicati održivi gospodarski i društveni rast u ovoj regiji. Jedan od stupova Strategije je prometna povezanost jadransko-jonske regije, za koju je ključan upravo europski prometni koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, novi koridor koji je uspostavljen posljednjom izmjenom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži(TEN-T) i na kojem je po prvi puta smještena i Hrvatska.

„Mi smo zemlja koja je, proporcionalno gledajući u odnosu na raniji sustav paneuropskih koridora, doživjela najviše promjena i to pozitivnih. Nitko se nije izborio za više kilometara bilo željezničkih, bilo cestovnih, bilo luka od Hrvatske. Dakle, četiri velika koridora i ukupno proporcionalno najveća promjena.“ , istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković prilikom otvaranja konferencije te dodao kako je ovim izmjenama po prvi puta koridor došao do Splita te da pri slijedećoj reviziji pravac treba provući do Dubrovnika preko Crne Gore pa dalje do Grčke.

Naime, u srijedu je u Europskom parlamentu izglasana izmjena Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) kojom se Hrvatska, uz postojeća dva (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) pozicionira i na dodatna dva europska prometna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

Ovim izmjenama Hrvatska ima priliku intenzivnijeg uključivanja u prometni i gospodarski sustav Europske unije te se otvaraju nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Također, otvara se i mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te cestovne i željezničke infrastrukture u Slavoniji i Istri.

IZVOR

Hž infrastruktura će uskoro će objaviti novi natječaj za radove na željezničkoj ruti Hrvatski Leskovac – Karlovac težak 245 milijuna eura. Zapravo se radi o drugom natječaju za tu relaciju, s obzirom još 2021. godine na sličnom natječaju izabran Strabag. Kako je naručitelj kasnio, troškovi su značajno porasli, pa je HŽ infrastruktura na kraju morala smanjiti opseg posla Strabagu i raspisati još jedan natječaj.

Natječaj HŽ infrastrukture za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka te elektrifikaciju željezničke pruge M202 na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac trenutno se nalazi na prethodnom savjetovanju. Nakon što ono bude dovršeno 23. svibnja, uslijedit će njegovo raspisivanje. Procijenjena vrijednost natječaja iznosi 245 milijuna eura.

Sličan natječaj već je postojao 2021. godine, kad ga je između 15 konkurenata osvojio Strabag uz ponudu od 1,71 milijarde kuna (227 milijuna eura) plus PDV. Devet konkurenata tada je odbijeno, uključujući i China Railway Eryuan Engineering Group koji je s ponudom od 1,28 milijardi kuna bio jedini jeftiniji od Strabaga. Razlog za njihovo odbijanje je bila neuobičajeno niska ponuda. Kako Kinezi nisu dostavili objašnjenje za tako nisku ponudu, ona je proglašena nepravilnom.

Radovi se produžili, a troškovi značajno rasli

Dvije godine kasnije, Jutarnji list je izvještavao kako Strabag želi raskinuti ugovor. Razlog se krio u 300 dana kašnjenja naručitelja, što je rezultiralo dodatnim troškovima i značajnim rastom troškova materijala i radne snage od trenutka održavanja natječaja.

Na upit HŽ infrastukturi o tome kakvo je stanje danas, odgovaraju kako su radi sigurnosti željezničkog prometa, opće sigurnosti, bržeg završetka ukupnog projekta i smanjenja troškova postigla sporazumni dogovor s izvođačem Strabagom da završe radove na osam etapa, dok novi natječaj pokriva tri preostale.

Pojašnjavaju kako se na tih osam etapa radovi već izvode. Radi se na elektrovučnome postrojenju Mrzlo Polje, nadvožnjacima Pavučnjak, Zdenčina, Cvetković i Domagović kao i na podvožnjacima Lazina i Ribnjak te na lokaciji nerazvrstane ceste Orlovac – Ilovac.

Ove godine planira se završetak radova, tehnički pregledi, ishođenje uporabne dozvole i puštanje u funkciju na etapama elektrovučno postrojenje Mrzlo Polje, nadvožnjak Pavučnjak, podvožnjak Lazina i podvožnjak Ribnjak, svodna cesta Orlovac – Ilovac, dok se na ostalim etapama nastavljaju radovi.

Radovi na osam etapa izvode se u pružnom pojasu postojeće pruge kojom se redovno odvija promet.

IZVOR

HŽ INFRASTRUKTURA pokrenula je javne natječaje za obnovu pruga važnih za Bjelovarsko-bilogorsku županiju vrijedan 60 milijuna eura.

Riječ je o obnovi dionica Sveti Ivan Žabno – Bjelovar dužine 18 kilometara te dionice Banova Jaruga – Daruvar duge 53,4 kilometra, priopćili su u petak iz Bjelovarsko-bilogorske županije dodavši da će se obnova financirati iz državnog proračuna putem kredita Europske investicijske banke (EIB).

Obnova pruge Sveti Ivan Žabno – Bjelovar u vrijednosti od 13 milijuna eura uključuje zamjenu gornjeg ustroja pruge, te prema potrebi i donjeg ustroja. Dio obnove odnosi se na Bjelovarsko-bilogorsku županiju te obuhvaća 33 posto duljine dionice. Upravo je u tijeku postupak javne nabave, s rokom za dostavu ponuda do 30. travnja 2024. Očekuje se da će ugovaranje i početak radova biti do kraja godine, a planirani završetak projekta je 2026. godine.

Druga dionica koja će biti obnovljena je dionica Banova Jaruga – Daruvar, dužine 53,4 kilometra, a ukupna vrijednost toga projekta procijenjena je na 47 milijuna eura. Opsežna obnova uključuje zamjenu starog materijala novim, kao i izmjenu kolosiječne rešetke s novim drvenim i betonskim pragovima. Radovi će obuhvatiti i kolodvorske kolosijeke, skretnice, željezničko-cestovne prijelaze, krčenje i čišćenje pružnog pojasa itd. U tijeku je javna nabava, a očekuje se da će ugovaranje i početak radova biti zaključeni do kraja godine. Planirano trajanje radova je 36 mjeseci.

“Ovo je rezultat suradnje Bjelovarsko-bilogorske županije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture koja je preduvjet za modernizaciju i bolju prometnu povezanost svih dijelova naše Bjelovarsko-bilogorske županije s ostatkom Hrvatske. Na ovaj način doprinosimo razvoju gospodarstva u našoj županiji i osiguravamo bolje uvijete za naše putnike”, izjavio je župan Marko Marušić.

IZVOR