Arhiva za kategoriju Obavijesti

U ORGANIZACIJI SINDIKALNIH SREDIŠNJICA U ČETVRTAK 5.PROSINCA 2013.GODINE ODRŽATI ĆE SE PROSVJED NA TRGU BANA JOSIPA JELAČIĆA. OKUPLJANJE PROSVJEDNIKA ĆE BITI OD 9,30 DO 10,00 SATI KADA ĆE SE FORMIRATI POVORKA KOJA BI TREBALA KRENUTI NA MARKOV TRG PRED ZGRADU VLADE RH.

Sindikat infrastrukture HŽ-a sa ostalim sindikalnim kolegama priključiti će se prosvjedu.

Vlada RH upućuje Saboru RH na postupak hitnog donošenja Izmjena i dopuna Zakona o željeznici. Postojećim Zakonom o željeznicama uređuje se financiranje željezničke infrastrukture iz naknada koje plaćaju korisnici željezničke infrastrukture, sredstava od ulaganja domaćih i stranih pravnih osoba, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna te drugih izvora.

Nedostatak sredstava za financiranje željezničke infrastrukture Republika Hrvatska može osigurati i iz drugih izvora, temeljem ciljeva Nacionalnog programa i Srednjoročnog plana upravitelja infrastrukture.

Oblik održivog i stalnog izvora financiranja predstavljala bi naknada za financiranje željezničke infrastrukture koja bi bila uključena u trošarinu.

U hrvatskom pravnom sustavu materija trošarina uređena je u važećem Zakonu o trošarinama (Narodne novine, br. 22/2013, 32/2013 i 81/2013) i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga Zakona. Člankom 84. stavkom 3. toga Zakona propisana je visina trošarine na motorne benzine koji se koriste kao pogonska goriva i to: olovni i bezolovni benzin te plinsko ulje za pogon.

Ovim Prijedlogom zakona, naknada za financiranje željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, bila bi uključena u trošarinu prema Zakonu o trošarinama – prihod državnog proračuna, a iz državnog proračuna uplaćivala bi se po litri naplaćene trošarine na energente: motorni benzin i plinska ulja koja se koriste kao pogonska goriva, u iznosu od 0,20 kuna na račun HŽ Infrastrukture d.o.o.

Naknada za financiranje željezničke infrastrukture iz trošarina je izvor financiranja kojom se upravitelju, HŽ Infrastrukturi d.o.o., nadoknađuje manjak prihoda zbog nedostatnih sredstva iz državnog proračuna za organizaciju i reguliranje prometa, održavanje željezničke infrastrukture te upravljanje društvom, sukladno Ugovoru o upravljanju željezničkom infrastrukturom.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o željeznici uređuje se sljedeće temeljno pitanje:

– propisivanje osnova i visine naknade za financiranje željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, koja se iz državnog proračuna uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente.

Posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona Donošenjem ovoga Zakona usklađuju se potrebe financiranja s potrebama organizacije i reguliranja prometa, održavanja željezničke infrastrukture, i upravljanja društvom te ispunjava obveza da Republika Hrvatska kao vlasnik infrastrukture osigura dodatna financijska sredstva u navedenu svrhu.

Prijedlog Izmjena Zakona o željeznici

Sukladno usvojenim aktima o provođenju izbora sindikalnih povjerenika u sindikalnim jedinicama i glavnih povjerenika u podružnicama, završen je izborni postupak u predviđenim izbornim rokovima.

U SIHŽ-u sačinjen je novi preustroj sindikalnih jedinica u interesnim područjima djelovanja sindikata u ustrojbenim jedinicama HŽ Infrastrukture d.o.o. i ovisnim društvima.

Izabrana su i tijela sindikata u podružnicama i proveden izbor glavnih povjerenika podružnica.

Na ovim izborima pokazan je vrlo visok stupanj demokratskog načina odlučivanja članstva o sindikalnim predstavnicima u interesnoj sferi djelovanja našeg sindikata.

Članstvo je za svoje predstavnike izabralo odgovorne i sposobne ljude koji će štititi i promicati njihove interese.

Snaga, kao i dignitet sindikata ovisni su o brojnosti članstva sindikata, kao i o kvaliteti njegovih sindikalnih povjerenika na svim razinama.

Zato je bitno da i članstvo svoje izabrane predstavnike pravovremeno obavještava o svojim problemima, te ih i nadzire da se sve što je dogovoreno i provodi.

Sindikalni povjerenici na svim razinama ne smiju izbjegavati odgovornost i podnošenje članstvu, redovitih izvješća o svom radu i svim sindikalnim aktivnostima.

Stvarajući snažan sindikat, birajući odgovorne profesionalne povjerenike, radnici će putem svojih izabranih predstavnika ravnopravno moći utjecati na poboljšanje i ostvarivanje svojih prava: prava na rad – prava na plaću – prava na bolje uvjete rada..

Očitovanje na radni materijal Nacrta prijedloga Zakona o radu od 19. studenoga 2013. godine

Sindikati napustili pregovore o Zakonu o radu (NHS)

Nacrt prijedloga Zakona o radu od 19.11.2013.

Ministarstvo je u konačni prijedlog uvelo neke nove izmjene o kojima se do sada nije uopće pregovaralo

Radno vrijeme ipak bi se trebalo fleksibilizirati na način da se u određenom razdoblju može raditi i do 56 sati tjedno, ali ukupan broj radnih sati u razdoblju od četiri mjeseca mora svesti na prosječnih 40 sati tjedno odnosno 48 sati s prekovremenim satima. Iznimno, ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, moguće je raditi i do 60 sati tjedno. Stoji to u najnovijem prijedlogu novog Zakona o radu Ministarstva rada i mirovinskog sustava o kojem bi Vlada, sindikati i poslodavci trebali nastaviti pregovarati početkom idućeg tjedna.

Ministarstvo rada dostavilo je najnoviji zakonski prijedlog sindikatima i poslodavcima uz dogovor da dok traju pregovori niti jedna strana ne izlazi u javnost. Ipak, kako je taj dokument proslijeđen između brojnih pregovarača i analitičara u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i sindikata, donosimo najnoviji prijedlog. Sindikati i poslodavci do petka moraju dostaviti svoje očitovanje na zakon, međutim, već sada je jasno da se ni ovaj put neće uspjeti dogovoriti.

Bijes na fleksibilizaciju

Naime, Ministarstvo je u konačni prijedlog uvelo neke sasvim nove izmjene o kojima se do sada nije uopće pregovaralo, a neke odredbe koje su praktički već bile dogovorene ponovo promijenilo. Sindikati su tako doslovno bijesni na fleksibilizaciju radnog tjedna i do 56 odnosno 60 sati tjedno jer je ranije već bilo dogovoreno da radni tjedan može trajati najdulje do 48 sati tjedno. Poslodavci su zadovoljni tom odredbom, ali su putem izgubili neke druge ustupke.

– Ministarstvo je prihvatilo naš zahtjev za fleksibilizacijom radnog vremena, ne u obimu u kojem smo tražili, ali ipak dovoljno da poslodavcima olakša poslovanje i smanji troškove plaćanja prekovremenih sati.

Srednje rješenje Vlade

No, zbog prihvaćanja našeg zahtjeva oko radnog vremena, vratili su na staro odredbe koje su nam ranije već uvažili kao što je način određivanja naknade plaće, izvanredni otkaz trudnica te bolovanje, dopust i godišnji odmori koji nisu trebali prekidati otkazni rok – stoji u analizi HUP-a koju su pripremili za svoje članove. Tako su sindikati, čini se, izgubili bitku za nešto blaže uvođenje fleksibilizacije radnog tjedna, a poslodavci odredbu prema kojoj bolovanje ili godišnji odmor ne bi mogli prekidati otkazni rok.

Ministarstvo se odlučilo za srednje rješenje prema kojem ugovor o radu prestaje maksimalno šest mjeseci nakon uručenja otkaza, bez obzira na bolovanje. U zadnji prijedlog Ministarstva uvrštena i sasvim nova odredba o kojoj se do sada nije pregovaralo, a to je obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili drugim okolnostima koje ga onemogućuju u radu i tijekom trajanja radnog odnosa, a ne samo prilikom sklapanja ugovora o radu.

Austrijski model uplata

U konačnom prijedlogu Ministarstvo rada odustalo je i od uvođenja sasvim novog sustava otpremnina po uzoru na austrijski model uplate doprinosa za sve radnike. Otpremnine tako ostaju iste kao i do sada, premda su poslodavci očekivali smanjenje troškova otkazivanja.

– Nisu prihvaćeni prijedlozi HUP-a koji su se odnosili na jednostavnije otkazivanje ugovora o radu, uključujući i otvaranje mogućnosti otkazivanja zaštićenim skupinama u slučaju osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa. Ponovo je vraćeno i staro pravilo o naknadi plaće na način da se ta naknada određuje kao prosječna plaća u prethodna tri mjeseca – stoji u analizi HUP-a.

Smanjiti indeks zaštite

Najveći set izmjena predviđen je u odredbama o otkazivanju ugovora o radu čime, procjenjuju pregovarači, Vlada želi pod svaku cijenu smanjiti indeks takozvane zakonske zaštite zaposlenja koji se prati u svim relevantnim analizama o konkurentnosti i prema kojem Hrvatska uvijek zaostaje.

– Nama je najnoviji prijedlog Ministarstva potpuno neprihvatljiv jer smo izigrani oko odredbi kao što je fleksibilizacija radnog tjedna do 48 sati kojima su nas vratiti u pregovore, a sada ih vraća na početak – ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Novim ZOR-om omogućuje se otkaz trudnicama i drugim zaštićenim kategorijama radnika ako poslodavac ide u likvidaciju, kod poslovno i osobno uvjetovanog otkaza brisana je obveza traženja drugog posla za radnika, a nema više ni obveze izrade programa zbrinjavanja viška. Poslodavcu ipak ostaje obveza savjetovanja s radničkim vijećem ili sindikatom o zbrinjavanju viška radnika.

Privremeno zapošljavanje ograničeno na tri godine

Olakšano je i zapošljavanje preko Agencija za privremeno zapošljavanje jer je ograničenje takvog zapošljavanja pomaknuto s jedne na najviše tri godine.

U slučaju sudskog raskida ugovora o radu gornja granica naknade štete smanjena je sa 18 na 8 plaća. Rok zastare prava iz radnih odnosa produljuje se s tri na pet godina.

Javna rasprava o Zakonu o radu traje do nedjelje, a u Ministarstvu rada planiraju zakon uvrstiti na Gospodarsko-socijalno vijeće 29. studenoga. Zakon bi trebao ići na Vladu 5. prosinca, a u primjenu od početka 2014.

fleksibilno uređenje radnog vremena

• Vlada: radno vrijeme fleksibilizira se na način da se u određenom razdoblju može raditi i do 56 sati tjedno, ali ukupan broj radnih sati u razdoblju od četiri mjeseca mora se svesti na prosječnih 40 sati tjedno odnosno 48 sati s prekovremenim satima. Kolektivnim ugovorom moguće je ugovoriti i do 60 sati tjedno.
• HUP: relativno zadovoljni jer je gornja granica osam sati više nego sada, tražili do 60 sati bez obzira na kolektivni ugovor
• sindikati: potpuno im je neprihvatljivo, traže ograničenje od najviše 48 sati tjedno

štrajk zbog neisplate plaća

• Vlada: štrajk se može pokrenuti i za jedan dan kašnjenja plaće
• HUP: nezadovoljni jer je štrajk moguć čim je plaća dospjela, a nije isplaćena
• sindikati: zadovoljni

uvjeti za otpremnine

• Vlada: odustala od svog prijedloga novog modela sustava otpremnina uplatom posebnog doprinosa za sve radnike, sve ostaje kao i do sada
• HUP: nezadovoljni, tražili smanjenje troškova otpremnina
• sindikati: zadovoljni

bolovanje tijekom otkaznog roka

• Vlada: bolovanje prekida otkazni rok, ali ograničeno do šest mjeseci od uručenja otkaza
• HUP: nezadovoljni, tražili da se bolovanjem ne prekida otkazni rok
• sindikati: nezadovoljni, traže opciju kao do sada da bolovanje prekida trajanje otkaznog roka

uvjeti za otkaz ugovora o radu

• Vlada: omogućen otkaz trudnicama i drugim zaštićenim kategorijama radnika ako poslodavac ide u likvidaciju, kod poslovno i osobno uvjetovanog otkaza brisana je obveza traženja drugog posla za radnika, nema više obveze izrade programa zbrinjavanja viška
• HUP: relativno zadovoljni, tražili još jednostavnije otkazivanje ugovora o radu, uključujući i otvaranje mogućnosti otkazivanja zaštićenim skupinama u slučaju osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa
• sindikati: neprihvatljive su im nove odredbe

zapošljavanje preko agencija

• Vlada: ograničenje zapošljavanja preko agencija za privremeno zapošljavanje podignuto je s godine dana na tri godine
• HUP: relativno zadovoljni jer su ostale ostale restrikcije
• sindikati: nezadovoljni rješenjem