Arhiva za kategoriju Obavijesti

Hrvatske željeznice postale su kroz mjesec rujan iznova vrlo aktualne, no u smislu koji nitko dobronamjeran ne bi poželio. Prvo je naime došlo do novog iskliznuća vlaka u Rudinama pokraj Kaštela, ovaj put srećom bez ljudskih žrtava. Najavljeno je i ukidanje noćne linije između Zagreba i Splita, zatim nova serija otkaza radnicima HŽ-a. U međuvremenu je do javnosti doprla svađa između strojovođa i jedne od sastavnica tog poduzeća, nadležne za infrastrukturu. Na koncu je objavljeno da ista adresa spada među najveće ovogodišnje gubitaše u RH.

Ipak, dojam je da nigdje nije postavljeno pitanje o ključnim razlozima poražavajućeg stanja u koji je zapao HŽ, štoviše, u kojem se već dugo nalazi i tone još dublje. Pritom ne bi trebala specijalna istraživanja, dovoljno je uzeti u obzir nekoliko osnovnih činjenica i usporediti ih s praksom boljih sustava u Europskoj uniji. Redom, u HŽ nije uložena veća strateška investicija, niti je poduzet obimniji zahvat još od kraja osamdesetih godina 20. stoljeća. A u najvećem dijelu tog razdoblja uprava je mijenjana gotovo svake godine.

Dezintegracija i defunkcionalizacija

Konačno, do isteka prošlog desetljeća završen je postupak dezintegracije HŽ-a s većom samostalnošću društava zaduženih za putnički ili teretni promet, vuču vlakova ili spomenutu infrastrukturu. Najslabijim je ostavljeno peto društvo, HŽ Holding, predviđeno za upravljanje cjelokupnim sustavom, ali ostavljeno bez ikakvih realnih ovlasti. Katarina Mindum, dopredsjednica Sindikata željezničara Hrvatske, pojasnila nam je kakve to efekte ostavlja na funkcioniranje HŽ-a: „Za novu nesreću u Rudinama krivo je društvo HŽ Infrastruktura, dok HŽ Putnički promet uopće nije imao utjecaja na problem“.

Putnički promet svejedno će pretrpjeti najveću štetu uslijed gubitka povjerenja korisnika željeznice, dakle, iako su zakazali oni koji su dužni održavati prugu. Ali, nema uprave koja bi sva unutarnja društva HŽ-a usmjerila prema skupnom interesu, nego svatko poteže na svoju stranu. Svojevremeno je osobno ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić obećao da će tu funkciju definitivno preuzeti njegovo ministarstvo, no potom nije učinjeno ništa.

Skupi interes menadžera i privatnika

„Željezničari se proglašavaju neuspješnima, mada problem dolazi iz drugog smjera“, nastavila je Mindum, „pa treba uvidjeti kako političke vijesti uvijek iznova mijenjaju naše čitave menadžerske setove i što se događa zatim. Stižu nam u kompletu, nalik priboru za jelo, i koštaju nas kao da su od srebra. Recimo, plaćamo im i osiguranje od štetnih odluka.“ Zahvaljujući dvostrukim ugovorima, menadžerskom i onom o radu, oni jedini ne brinu da će ostati bez posla ni ako budu smijenjeni – bit će raspoređeni na neku sporednu funkciju.

Naša sugovornica sumnja da takvo državno upravljanje HŽ-om navode isključivo pojedinačni karijerni ili profitni interesi, računajući pritom i subjekte koji priželjkuju što veću privatizaciju sustava. I to od banaka do poduzetnika koji bi mogli iznajmiti dvije lokomotive na lizing i ući na tržište cargo prometa. Sve je međutim počelo još pismom Svjetske banke 2005. godine i zahtjevom Hrvatskoj da se željeznica liberalizira, zatim i 2013. godine dodatnom notom te ustanove u paru s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj.

Osuđeni smo na apsurd

Nešto slično nastojala je Europska komisija poduzeti zimus prema državnim željezničkim poduzećima Njemačke i Francuske, ali oni gotovo da se nisu niti obazreli na to. Dopušten je pristup privatnoj ili ma kakvoj inozemnoj konkurenciji, no tamošnji su matični državni sustavi cjeloviti – u Francuskoj tek nakon kolebanja i eksperimentiranja – pa su i superiorni svima ostalim. „Velika Britanija je pionir dezintegracije i liberalizacije željeznice, no sada intenzivno debatiraju o vraćanju pod državno. Jer usluga je zbog interesa privatnika postala nekvalitetnija i bitno skuplja za javni budžet koji i dalje subvencionira taj sektor“, rekla je Katarina Mindum.

Ova sindikalistkinja na kraju je zaključila da se, uza sva jasna iskustva drugih, hrvatske vlasti svejedno upinju da zatvorimo puni krug koji su oni već prošli. „Za ovako malu zemlju je to još tragičnije“, njezine su riječi, „jer nema dobrog načina da se razbije tako malen sustav, pritom s puno državnih granica. Treba nam povezivanje kroz Holding, no umjesto toga je sve neizvjesno, očito prepušteno stihiji. Osuđeni smo da prođemo makar onakve apsurde kakve su prošli npr. Francuzi“. Radi se naime o tome da je Francuska nakon liberalizacije morala osnovati posebno, a vrlo skupo državno poduzeće samo za koordinaciju voznog reda među privatnicima.

Vlakovi sporiji od kamiona

Sličan pesimizam dijeli ekonomski analitičar Guste Santini koji uočava da je u slučaju HŽ-a riječ o istom političkom odnosu koji ovdje pogađa sve velike javne sustave i državna poduzeća, zbog liberalizacijskih težnji. Povrh toga, nema strateškog razvojnog promišljanja, što ovaj komentator uspoređuje s odnosom prema cestama. One se dakle grade kad su prometni kapaciteti nedostatni, dok mi preizgrađujemo i naknadno nastojimo osigurati veću iskorištenost. A zato što se očekuje samo brzi profit, vlasti ih sad žele prodati.

„Namjena te infrastrukture, međutim, mora biti povezivanje radi razvoja, a mi ne znamo što imamo u rukama. Željeznica bi morala biti povezana sa zemljama regije, no nije ni sa samom sobom. Malo je reći da je to zabrinjavajuće, bojim se da ćemo ih upropastiti do kraja“, izjavio je Santini za DW. Za kraj, podsjetio nas je na velike najave aktualne vlasti SDP-a i HNS-a prije i nakon izbora o totalnoj modernizaciji komercijalno perspektivne pruge Rijeka-Zagreb-Botovo, prema Budimpešti. Danas o tome svi jednostavno šute, a vlakovi se tuda još vuku brzinom dostojnom tek pretovarenih kamiona.

Izvor: http://www.business.hr/kompanije/deutsche-welle-hrvatske-vlasti-upropastavaju-zeljeznicu

Sindikat infrastrukture HŽ-a i Sindikat željezničara Hrvatske svjesni svoje odgovornosti prije svega prema svojim članovima koje zastupaju dana 16.09.2014. godine potpisali su Sporazum o suradnji.

Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat infrastrukture HŽ-a. kao dva reprezentativna sindikata koji zastupaju preko polovine sindikalno organiziranih radnika u HŽ Infrastrukturi, odnosno ukupno zaposlenih u društvu, ovim sporazumom postigli su suglasje o neophodnom zajedničkom partnerskom nastupu koji su u interesu članova ova dva sindikata.

Međusobnu suradnju i zajedničko djelovanje SŽH i SIHŽ ostvaruju na načelu ravnopravnosti, dobrovoljnosti, solidarnosti te zajednički donesenih odluka.

I ove godine sukladno programu rada sindikata organiziramo sportske susrete naših članova iz 16 sindikalnih podružnica.

Cilj je da se radnici koji su i članovi sindikata kroz ovakve aktivnosti međusobno upoznaju i razmjenjuju svoja iskustva iz različitih radnih sredina, jer sustav je velik i na žalost sve manje radnik ima vremena da se kroz međusobna druženja rastereti od svakodnevnih problema sa kojim se susreću kako u životu tako i u radnoj sredini.

SIHŽ kroz dugodišnje iskustvo u organizaciji raznih sindikalnih druženja, ocijenio je da se radnici u takvim druženjima definitivno oslobađaju svakodnevnih stresova na različitim poljima, slobodniji su u izražavanju svojih razmišljanja o životnim situacijama.

Isto tako ovakva naša druženja imaju i edukativni karakter jer se na istima dobivaju i informacije o stanju u društvu, problemima iz radnih sredina, sindikalni povjerenici prenose svoja iskustva u radu u cilju obrane radničkih interesa ali i osluškuju volju svojih članova o njihovim daljnjim očekivanjima od sindikata.

Sportski susreti održavaju se u periodu od 26. do 28. rujna 2014. godine u Vrboskoj na Hvaru u turističkom naselju Adriatic.

O turističkom naselju

Svi zainteresirani mogu se prijaviti kod glavnih povjerenika u sindikalnim podružnicama.

U ponedjeljak, 1. rujna 2014. godine u Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu, održano je predstavljanje knjige Zakon o radu s komentarima i tumačenjima, u izdanju Tim press-a . Knjigu su predstavili: prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., ministar rada i mirovinskog sustava koji je napisao predgovor za knjigu, prof. dr. sc. Vlado Puljiz, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Studijski centar socijalnog rada), doc. dr. sc. Viktor Gotovac, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (autor uvodnika knjige) i Hašim Bahtijari, urednik. Promotori su se u svojim govorima osvrnuli na učinke reforme radnog i socijalnog zakonodavstva, socijalnom partnerstvu i dijalogu te o društvenom okruženju u kojem se socijalne i ekonomske promjene zbivaju.

Autori komentara i tumačenja su poznati pravni, ekonomski i financijski stručnjaci i dobri poznavatelji hrvatskog radnog i socijalnog prava i sudske prakse:

Tamara Crnkić, odvjetnica iz Zagreba

Marina Kasunić Peris, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava

dr. sc. Mario Vinković, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku

Irena Cvitanović, viša savjetnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava

Inga Žic, načelnica Sektora za rad i radno pravo u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava

Darko Milković, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske

dr. sc. Viktor Gotovac, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

mr. sc. Lidija Horvatić, direktorica Odjela politike EU-a i međunarodnih poslova u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

Ilija Tadić, ravnatelj Inspektorata rada

dr. sc. Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik u Institutu za javne financije.

(HRT) Ministri u Vladi slažu se da treba uvesti reda u sustav dodataka na plaće u državnim i javnim službama budući da je centralni obračun plaća (COP) pokazao kako je broj dodataka veći od 300, a više pojedinosti znat će se nakon rebalansa proračuna, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Nije htio odgovoriti na pitanje kolike uštede očekuje, kazavši kako će se više znati nakon rebalansa proračuna. U plaće i mirovine se generalno ne dira – to je poruka, a sve druge stavke su u procesu preispitivanja. Ali ne mogu vam ništa više reći dok prijedlog rebalansa ne bude vani, rekao je Grčić.

Da su dodaci na plaće u javnoj upravi znatni te da nisu ujednačeni slaže se i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji drži da se na toj stavci može uštedjeti milijardu kuna. To znači, objašnjava Maras, da ne može negdje za isti posao netko imati dodatak 40 posto, a netko 15 posto.

Upitan može li se to pitanje riješiti s obzirom na kolektivne ugovore čija je promjena dugotrajan posao, Maras odvraća kako se sve može riješiti.

Ministar uprave Arsen Bauk također drži da COP može pomoći u sustavu isplate plaća, a vezano uz pitanje kolektivnih ugovora kojima su ti dodaci regulirani kaže da se oni pravno mogu lako raskinuti. U njegovu ministarstvu, kazao je, plaće državnih službenika ne odskaču ni po čemu.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar smatra da nije problem u broju dodataka koji se isplaćuju na plaće, nego je problem iznos novca koji se za to troši.

Podaci iz COP-a pokazuju da najveće plaće imaju liječnici, a ministar zdravlja Siniša Varga novinarima je kazao kako je riječ o nekolici liječnika u Zagrebu koji rade na transplantacijskom programu i koji su na raspolaganju 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Na primjedbu da se ne radi samo o nekolicini liječnika već da visoke plaće imaju i liječnici u županijskim bolnicama, te da si “bildaju” plaće na pripravnostima i dežurstvima, Varga odgovara kako to ne bi nazvao “bildanjem”, već pravom koje proizlazi iz kolektivnog ugovora.

Problem je što su dežurstva i pripravnost pojačani po pojedincima jer nedostaje kadrova, pogotovo u županijskim bolnicama. Onog trenutka kad budemo imali više liječnika, imat ćemo i plaćanje po vrednovanju, po izvršenju, i vjerujem da će doći do pravednije raspodjele novca i plaća u sustavu zdravstva, rekao je Varga.

Sindikati protiv rezanja dodataka na plaće

Sindikati su unaprijed odbacili Vladinu najavu da bi se kroz uvođenje reda u sustav dodataka na plaće moglo smanjiti masu za plaće u javnim i državnim službama.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da Vlada već neko vrijeme priprema teren za rezanje prava zaposlenih u javnom sektoru i govori o viškovima koje nitko nije utvrdio. Stječe se dojam da u javnom sektoru rade sami paraziti kojih je previše, ništa ne rade, a primaju goleme plaće i dodatke. Istina je, međutim, drugačija. Veliki dio zaposlenih prima plaće koje ne dosežu ni prosječnu plaću od 5.500 kuna, pa se upravo kroz dodatke uspjelo postići da budu koliko-toliko pristojne, kaže Sever.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić naglasio je kako je kroz šest godina ekonomske krize cijena rada u javnim i državnim službama pala za 20 posto.

Gdje je granica za odricanja zaposlenih u javnom sektoru, pita Ribić koji tvrdi da su javni i državni službenici već dali dovoljan doprinos izlasku iz krize. Očito nešto nije u redu s ekonomskom politikom koja se oslanja na rezanja, a ne daje rezultate, rekao je. Smatra da problem nisu javne i državne službe, u kojima nema dovoljno ljudi, već javna poduzeća i lokalna uprava, gdje postoji značajan višak zaposlenih, a glavni su uzrok nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša podsjeća da su njegovim članovima ove godine već ukinuti dodaci od 4,8 i 10% na godinestaža, pa ne vidi prostora za daljnje smanjenje. Preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje primaju policajci, inspektori i zatvorski službenici. Ti dodaci nisu definirani kolektivnim ugovorom, već Vladinom uredbom, pa se mogu ukinuti bez izmjena ugovora. Pleša zasad nije htio govoriti o mogućnosti štrajka ako Vlada ukine te dodatke, rekavši da će pričekati daljnji razvoj situacije.

Iz prosvjetnih sindikata poručuju da nisu spremni na bilo kakvo smanjenje plaća. Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec tvrdi da se u sustavu srednjeg školstva više nema što rezati i podsjeća da su kolektivni ugovor potpisali u svibnju, otkad se gospodarski uvjeti nisu značajno promijenili.

Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja napominje da su kolektivni ugovor potpisali u travnju i ističe da učitelji nisu spremni ni na kakve ustupke na račun svojih ionako preniskih plaća.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek kaže da je nedavno Ministarstvo zdravlja predložilo početak pregovora o izmjenama kolektivnog ugovora kojima bi se ukinuli dodaci od 4, 8 i 10%, bez kojih su ostali svi u javnim i državnim službama osim zaposlenih u zdravstvu.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Hrvatske Ozren Matijašević priznaje da je trošak javnog sektora već dugo neodrživ za hrvatsko gospodarstvo, ali smatra da je Vladino derogiranje socijalnog dijaloga pogrešno.

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/u_place_se_nece_dirati_ali_u_dodatke_-_sindikati_na_nogama_17599/