Arhiva za kategoriju Obavijesti

Dana 11.12.2014.godine održana je 4. redovna sjednica Sabora SIHŽ-a najvišeg tijela sindikata. Na sjednici je nazočilo 68 zastupnika sindikalnih povjerenika iz cijele Hrvatske, te članovi NO sindikata.

Na sjednici je predsjednik sindikata podnio cjelokupno izvješće o aktivnostima sindikata u proteklom razdoblju. Prezentirane su osnove daljnjeg programskog djelovanja i transparentno je prezentirano izvješće o financijskom poslovanju sindikata, prema strukturi prihoda i rashoda. Podneseno je i izvješće NO sindikata o financijskom nadzoru poslovanja. Na sjednici je potvrđen i izbor novog člana NO iz djelatnosti EEP-a.

Zastupnici su na današnjoj sjednici usvojili i Plan financijskoga poslovanja sindikata za 2015. godinu. Izvješće su podnijeli i dopredsjednici sindikata zaduženi za aktivnosti sindikata po djelatnostima .

Naglasak u izvješćima  dan je na sindikalnim primjedbama o organizacijskim promjenama društva HŽ Infrastruktura d.o.o., na kolektivnom pregovaranju, među sindikalnoj suradnji, međunarodnoj suradnji , potpisanom Sporazumu o suradnji SIHŽ-a i SŽH-a , procesu restrukturiranja u društvu Pružne građevine d.o.o.

Najznačajniji  zaključci koji su se nametnuli nakon diskusija  su :

• Nužno je temeljiti strateško planiranje društva na objektivnoj analizi situacije i konsenzusu sa socijalnim partnerima.
• Neophodno je da Uprava društva uspostavi planiranje ciklusa kratkoročne i dugoročne strategije i stabilne mehanizme financiranja, koji podupiru razvoj i djelotvorno održavanje  željezničkog sektora.
• Izgradnjom, dogradnjom, osuvremenjivanjem i obnovom željezničke infrastrukture stvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoza
• Omogućiti odgovarajuću razinu održavanja funkcionalnosti i sigurnosti infrastrukturnih podsustava.

Očuvanje djelatnosti-organizacijske promjene

Organizacijskim promjenama treba uspostaviti ponovno očuvanje osnovne funkcije,tj.sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Zakon o željeznici i Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su  definirali što je željeznička infrastruktura, i nju čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija , elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture,investiranje u istu,održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture.

Istaknuto je da nije dobro postavljeno organizacijsko rješenje spajanja Prometa i Održavanja,kao niti Održavanja i Građenja,  te ove djelatnosti treba organizacijski razdvojiti, radi lakše inteoperabilnosti i fleksibilnosti  poslovnih procesa.

SIHŽ zahtjeva i ponovno sistematiziranje u HŽI dijela djelatnosti koja je izdvojena u Pružne građevine d.o.o.

Ujednačavanje cijena sata rada , zahtjev je koji već duže vrijeme naš sindikat traži, a temeljen je na ujednačavanju nazivlja radnih mjesta i jednakom vrednovanju rada prema istoj složenosti radnih mjesta, istim propisanim uvjetima stručnosti .

Rješavanje nelogičnosti u reguliranju pripravnosti, te zahtijevati korekciju važeće odluke koja regulira ovo pitanje sa kojom smo nezadovoljni.

Program restrukturiranja društva Pružne građevine d.o.o. treba biti razrađen transparentno, sa jasnim ciljevima vlasnika tog društva i srednjoročnim poslovnim planovima koji trebaju osigurati razvoj i konkurentnost društva, i osigurati sigurnija radna mjesta. Proces se treba provoditi na način da se socijalni partneri pravovremeno uključuju u sve faze provođenja procesa.

Uprava društva treba u svojim planovima osigurati potrebna novčana sredstva za sporazumni dobrovoljni odlazak radnika putem isplata poticajnih otpremnina.

Nazočnima je dana i detaljna informacija o sudskim postupcima vezanim za utuženja za 6% povećanja plaće.

Na Županijskom sudu u Karlovcu pravomoćno su okončani prvi sudski postupci , koji su pokrenuti protiv HŽ Infrastrukture d.o.o. , a u predmetima utuženja za povećanje plaće temeljem članka 223. KU HŽ Infrastrukture d.o.o. od 23.8.2007. godine (radi se o pravu na povećanje plaće od 6%).

Podsjetimo da su sporove pokrenuli radnici članovi SIHŽ-a koji je tužio HŽ Infrastrukturu d.o.o. za ništetnost 3.Aneksa navedenog KU.

Po ovom postupku koji je pravomoćno okončan, SIHŽ je podnio  ustavnu tužba na Ustavnom sudu, kojom je zatraženo ukidanje odluke Vrhovnog suda koja je preinačila presudu Županijskog suda u pogledu ništetnosti Aneksa III.

Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. isplatila je radnicima presuđene iznose po pravomoćnim presudama.

SIHŽ i SŽH su dana 26. studenog 2014.godine uputili dopis 474/2014. godine resornom ministarstvu i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kojim su zatražili uključivanje predstavnika ova dva sindikata u radnu grupu za izradu novog zakonskog okvira o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika.

Dana 10.12. 2014. godine dobili smo dopis od Ministarstva rada i mirovinskog sustava kojim nas obavještavaju da će se predstavnici ova dva sindikata uključiti u radnu grupu za izradu novog zakonskog okvira.

Analizu radnih mjesta i zanimanja na koja se primjenjuje sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem provesti će zajednički stručnjaci medicine rada iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, stručnjaci zaštite na radu i socijalni partneri, uz suradnju sa mjerodavnim ministarstvima, nakon čega će se pristupiti izradi novog zakonskog okvira.

Dana 8.12.2014. godine u Upravi HŽ Infrastrukture d.o.o. održana je sastanak sa predstavnicima Uprave društva i sindikata o novom prijedlogu Pravilnika o organizaciji društva.

Naš sindikat nije dao suglasnost na dostavljeni prijedlog Pravilnika , te je u svome očitovanju na isti , zajedno sa radničkim vijećima u djelatnosti Održavanja i ostalih ustrojbenih jedinica, dao više brojne konstruktivne primjedbe.

Moramo reći da smo razočarani sa predloženim aktom, u kojem je ponovno izostala jasna vizija i znanje o sustavu upravljanja željezničkom infrastrukturom.

Ponovno smo ukazali na činjenicu da u  željezničkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz željezničkog prijevoznika i odgovara , organizacijski loše postavljena funkcionalna struktura održavanja infrastrukture može imati dalekosežne posljedice.

Cijenimo da zato nije dobro postavljeno organizacijsko rješenje spajanja Prometa i Održavanja , te ove dvije djelatnosti treba organizacijski razdvojiti, radi lakše operabilnosti i fleksibilnosti  poslovnih procesa.

Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije ,tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa te njezinoga održavanja, tehnološkoga unapređenja i razvoja.

Zakon o željeznici i Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi , jasno su  definirali što je željeznička infrastruktura, da istu čine,donji i gornji ustroj željezničkih pruga,objekti na pruzi, sigurnosno signalna telekomunikacija , elektrovučna, elektroenergetska i drug postrojenja i uređaji na pruzi, željezničko cestovni prijelazi,oprema pruge, zgrade u funkciji regulacije i organiziranja željezničkog prometa, te održavanje željezničke infrastrukture.

Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehničko-tehnološkog jedinstva i interoperabilnosti.

Detaljne primjedbe SIHŽ-a možete pogledati kod glavnih povjerenika podružnica.

Zagreb, 5. prosinca 2014 (novilist.hr) – » Svakom trećem poslodavcu, zatečenom u prekršaju, lakše je platiti kaznu zbog nezakonitog zapošljavanja radnika, nego te iste radnike u zakonskim rokovima prijaviti na obvezna osiguranja, sklopiti s njima ugovor o radu ili ishodovati potrebne dozvole za rad stranaca. Proizlazi to iz desetomjesečnih pokazatelja rada Inspektorata rada u ovoj godini.

Otkupljivanje kazni

U tom periodu inspektori rada i inspektori zaštite na radu obavili su nepunih 16,6 tisuća inspekcijskih nadzora, a zbog sumnje da su poslodavci počinili 5.333 prekršaja, prekršajnim sudovima podneseno je 2.369 optužnih prijedloga, obaveznih prekršajnih naloga i prekršajnih naloga. Na licu mjesta inspektori su izrekli 55 kazni, dok su na adresu Državnog odvjetništva adresirali 52 kaznene prijave.

Kako nam je odgovoreno iz Inspektorata u prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola.

No, dok su poslovni prostori 106 poslodavaca ostali zatvoreni 30 dana, odnosno do uklanjanja nezakonitosti, 46 poslodavaca »otkupilo« je kazne uplatom 30 tisuća kuna za svakog radnika zatečenog u nezakonitom radu. Drugim riječima, svaki treći poslodavac bez problema je iskeširao kaznu za svakog zatečenog radnika, ali im je istovremeno očito problematično bilo te iste radnike, a riječ je o 63 radnika, zakonito angažirati. Naime, s naslova otkupa kazne u proračun je uplaćeno 1,89 milijuna kuna do konca listopada.

Tijekom prošle godine, pak, 119 poslodavaca je u proračun uplatilo 4,53 milijuna kuna za prekršaje zbog kojih im inspektori pečate poslovne prostorije, ali ih mogu otkupiti uplatom kazne i ispravljanjem prekršaja, odnosno prijavom radnika na obvezna osiguranja, uručivanjem ugovora o radu radniku ili ishodovanjem radne dozvole za radnike strance. Drugim riječima, inspektori su tijekom prošle godine u nadzorima zatekli 151 radnika bez urednih papira.

Neisplata plaća

Neisplata zakonom propisanog minimalca, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, neplaćeni ili nezakoniti prekovremeni rad, kršenje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru radnika spadaju u najčešće prekršaje poslodavaca. Niti minimalnu plaću u destomjesečnom razdoblju, poslodavci nisu isplatili za 16.290 radnika prema nalazima inspektora. To je bio razlog za pokretanje 812 prekršajni postupaka zbog nepoštivanja odredbi Zakona o minimalnoj plaći. Kada je, pak, riječ o Zakonu o radu, inspektori su utvrdili kako za 803 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračune isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, dok za čak 6.343 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračun dugovane neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Teško usporedive brojke

Prošlogodišnje i ovogodišnje rezultate inspektora rada teško je uspoređivati, s obzirom da je izmjenama zakona o radu i zakona o zaštiti na radu smanjen broj prekršajno sankcioniranih odredbi. Osim toga, i manji broj stranaca treba radnu i boravišnu dozvolu. Pritom, u Inspektoratu ističu i svoju staru boljku – nedovoljan broj inspektora. To je već godinama problem, koji se dodatno produbio »cjepkanjem« nekadašnjeg Državnog inspektorata i izdvajanjem inspektora rada i zaštite na radu u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/0-0/trecini-poslodavaca-lakse-platiti-kazne-nego-radnike-1364

Kreditom od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge

Vlada je u četvrtak dala suglasnost i državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za dva kredita ukupne vrijednosti 1,25 milijarda kuna, namijenjenih osuvremenjavanju i izgradnji željezničke infrastrukture te zbrinjavanju viška zaposlenih.

Kreditom od milijardu kuna financirat će se obnova dionica na četiri pruge, u ukupnoj dužini nešto manjoj od 160 kilometara. Kredit se uzima kod zajednice ponuditelja –Erste&Steiermaerkische banka, Societe Generale-Splitska banka i OTP banka. Otplaćivat će se šest godina, a kamatna stopa je šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 4,60 posto godišnje.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić objasnio je da se kredit uzima za obnovu pruga od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet, koje se ne može kandidirani za financiranje iz europskih fondova.

Premijer Zoran Milanović dodao je da se HŽ Infrastruktura i dalje zadužuje, a država daje jamstva da bi se ulagalo u željezničku infrastrukturu, umjesto da to financiramo iz nameta na gorivo.

Tim nametom, kaže premijer, trenutno otplaćujemo kamate za kredite za gradnju autocesta.

“Umjesto da se toga riješimo i tako počnemo financirati željezničku infrastrukturu, državne, županijske i lokalne ceste, mi dižemo kredite. Umjesto da jedan dug anuliramo i ubuduće umjesto za kamatu taj novac preusmjerimo u infrastrukturu, mi moramo davati ovakva jamstva”, kaže premijer.

To, po njegovim riječima treba, ponavljati kako bi se shvatilo da novac koji bismo mogli ulagati, bacamo plaćajući kamatu na nešto što već imamo.

HŽ Infrastruktura će kreditom od 250 milijuna kuna, koji se uzima kod zajednice ponuditeljaIstarska kreditna banka Umag, OTP banka i PBZ, financirati zbrinjavanje viška zaposlenih u tvrtki, sukladno Programu restrukturiranja i Planu poslovanja za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Pri tome se financira iznos koji je HŽ Infrastruktura do sada isplatila za poticajne otpremnine te iznos potreban za buduće otpremnine koje se neće moći financirati iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj.

Taj kredit od 250 milijuna kuna je na četiri godine, uz kamatnu stopu šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 5,35 posto godišnje.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hz-infrastrukturi-odobreno-zaduzenje-285140