Arhiva za kategoriju Obavijesti

Europska komisija u srijedu je predstavila akcijski plan za željeznice velikih brzina kojim se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnog putovanja i putovanja vlakom na velike udaljenosti diljem Europe.

– Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040., rekao je izvršni potpredsjednik Komisije Raffaele Fitto.

Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova EU-a putnici će imati alternativu za letove na kraćim udaljenostima i za duga putovanja automobilom.

Izgradnja i nadogradnja željezničke infrastrukture velikih brzina zahtijeva znatna dugoročna ulaganja. Prema procjenama Komisije, za dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T-a do 2040. trebat će oko 345 milijardi eura, a ambicioznija bi mreža s brzinama većim od 250 kilometara na sat mogla koštati čak 546 milijardi eura.

To nije moguće financirati samo javnim sredstvima i bit će potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija, kao što su Europska investicijska banka (EIB) i nacionalne razvojne banke i institucije.

Prema uredbi TEN T iz 2024. Hrvatska je uz postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su luke osnovne mreže TEN T-a.

Primjerice, putovanje između Zagreba i Budimpešta skratit će se na 4 sata i 15 minuta sa sadašnjih šest sati. Iz Berlina u Kopenhagen putovat će se četiri sata umjesto sadašnjih sedam, a iz Sofije u Atenu šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta.

Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas rekao je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u samo nekoliko država članica –  Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, a srednja i istočna Europa slabo su povezane.

– To se mora promijeniti, rekao je. 

– Blisko surađujem s hrvatskom vladom kako bih se pobrinuo da sve ide prema planu. To radim svaki dan s ministrima transporta i infrastrukture svih 27 država članica kako bismo djelovali brzo i bez kašnjenja. Želimo zaista na vrijeme ispuniti cilj – brze željeznice, rekao je Tzitzikostas.

IZVOR

Europska komisija je u srijedu predstavila akcijski plan za željeznice velikih brzina u kojem se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnog putovanja i putovanja vlakom na velike udaljenosti diljem Europe.

– Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040., rekao je izvršni potpredsjednik Komisije Raffaele Fitto.

Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova EU-a putnici će imati alternativu za letove na kraćim udaljenostima i za duga putovanja automobilom.

Izgradnja i nadogradnja željezničke infrastrukture velikih brzina zahtijeva znatna dugoročna ulaganja. Prema procjenama Komisije, za dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T-a do 2040. trebat će oko 345 milijardi eura, dok bi ambicioznija mreža s brzinama znatno preko 250 kilometara na sat mogla koštati čak 546 milijardi eura.

To nije moguće financirati samo javnim sredstvima i bit će potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija, kao što su Europska investicijska banka (EIB) i nacionalne razvojne banke i institucije.

Nadovezujući se na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), planom se predviđa povezivanje glavnih čvorova pri brzinama od 200 km/h i više.

Prema Uredbi TEN-T iz 2024. Hrvatska je uz postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav), dodatno pozicionirana na još dva – Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.

Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su luke osnovne mreže TEN-T-a.

Komisija navodi primjer da će se putovanje između Zagreba i Budimpešte skratiti na 4 sata i 15 minuta sa sadašnjih šest sati. Iz Berlina u Kopenhagen putovat će se četiri sata umjesto sadašnjih sedam, a iz Sofije u Atenu šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta.

Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas rekao je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u samo nekoliko država članica – Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, dok su srednja i istočna Europa slabo povezane.

IZVOR

Tvrtka Kamgrad trebala je izgradnju 7,5 kilometra duge brze ceste od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog završiti do veljače iduće godine no, prema novom planu svih radova zatražili su produljenje roka za četiri mjeseca. Plan im je odobren pa je rok za dovršetak gradnje pomaknut na lipanj 2026..

Iz HC-a kažu da je glavni razlog za to izmjena glavnog projekta nadvožnjaka HŽ 2, odnosno jednog od dvaju stupišta objekta kojim se premošćuje novoizgrađena željeznička pruga. Za taj dio radova Hrvatske ceste kao investitor moraju ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole.

Nakon završetka radova zatražit će uporabnu dozvolu, tako da vozila neće početi prometovati novoizgrađenom cestom odmah nakon završetka radova nego nakon izdavanja uporabne dozvole.

Na upit što je s najavljenom brzom cestom od Kloštra Vojakovačkog prema Koprivnici, iz HC-a odgovaraju da je za tu dionicu izrađeno idejno rješenje i studija o utjecaju na okoliš te je izdano rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Osim toga, izrađen je idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola.

U tijeku je priprema projektnog zadatka za ugovaranje izrade glavnih i izvedbenih projekata s ishođenjem građevinskih dozvola. Natječaj za taj posao bit će objavljen tijekom ovoga kvartala, najavili su iz HC-a.

Prije početka izgradnje prometnice treba riješiti glavne projekte, građevinske dozvole, i imovinsko – pravne odnose, provesti javnu nabavu za radove i nadzor te ostale aktivnosti u skladu sa zakonskom i tehničkom regulativom.

Koprivničko-križevački župan Tomislav Golubić kaže da je u vezi brze ceste od Kloštra Vojakovačkog do Koprivnice s predstavnicima HC-a održao “produktivan sastanak”, a javnost će o svemu biti obavještena 3. studenoga, kad na gradiište kod Križevaca dolazi predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir.

Završetak pruge u drugoj polovici iduće godine

Također kasni izgradnja drugog i obnova postojećeg željezničkog kolosijeka te obnova i gradnja popratnih objekata uz prugu koja prolazi koprivničkim dijelom Podravine, priznaju u HŽ infrastrukturi, tako da projekt neće biti realiziran do kraja godine.

Investitor kaže da je od početa izgradnju te dionice pratio niz nepredviđenih okolnosti, kao što su pandemija covida, inflacija i veliki rast cijena građevinskog materijala i energenata. Navode i rat u Ukrajini, koji je uzrokovao poremećaje na tržištu materijala i njegovoj dopremi, te pojava klizišta na gradilištu, što je trebalo sanirati.

Promet se trenutno odvija na cijeloj dionici po novoizgrađenom kolosijeku. Do kraja godine dionica će biti povezana s oba kolosijeka, a završetak svih radova očekuje se u drugoj polovici iduće godine.

Na upit što je s dionicom Dugo Selo – Križevci, koja je trebala biti gotova do kraja ove ili početkom iduće godine, iz HŽ Infrastrukture odgovaraju da su radovi u tijeku, a završetak se također očekuje polovicom 2026. godine.

IZVOR

Tursko-hrvatski konzorcij Doğuş İnşaat ve Ticaret i BK Montaža iz Zagreba izabran je za izvođača radova na rekonstrukciji postojeće pruge i izgradnji drugog kolosijeka na željezničkoj pruzi Hrvatski Leskovac – Karlovac. Ovim projektom Doğuş Grupa otvara novo poglavlje u svojim poslovnim aktivnostima u Hrvatskoj jer je ovaj turski konglomerat u Hrvatskoj dosad bio uglavnom povezan s jahtingom, turizmom i nekretninama. To potvrđuju njihovi posljednji veliki projekti – hotel Hyatt Regency Zadar, prvi hrvatski hotel poznatog brenda Hyatt, otvoren u svibnju ove godine, kao i luksuzni stambeni kompleks u neposrednoj blizini koji je u izgradnji.

Važno je istaknuti odmah na početku da ovo nije tek ‘’pokušaj’’ ulaska u novi sektor, već prirodni nastavak dugogodišnjeg angažmana Grupe u infrastrukturnim projektima. Danas Doğuş Grupa obuhvaća više od 250 ulaganja u osam industrija, no tvrtka od koje je sve započelo jest Doğuş Construction.

Osnovan 1951. godine, Doğuş Construction postao je globalno priznat EPC izvođač radova, s više od 260 velikih projekata u 22 zemlje, uključujući Tursku, istočnu Europu, zemlje ZND-a, Bliski istok i sjevernu Afriku. Njihova stručnost obuhvaća sedam različitih sektora građevinarstva, uključujući tunele, mostove, metroe i željeznice. Tijekom sedam desetljeća izgradili su više od 1580 kilometara cesta, 52 kilometra mostova i vijadukata, 560 kilometara željeznica, tunela i metroa, kao i 21 branu i hidroelektranu.

Jedan od njihovih najimpresivnijih referentnih projekata je zasigurno Galataport Istanbul, vizionarski projekt vrijedan 1,7 milijardi dolara koji je preoblikovao gradsko šetalište i učinio ga svjetski prepoznatom destinacijom. Projekt uključuje prvi moderni podzemni terminal za krstarenja na svijetu i luksuzno područje za kupovinu, gastronomiju, umjetnost i zabavu koje se proteže duž 1,2 kilometra obalne linije. Galataport godišnje ugosti 30 milijuna posjetitelja i 1,5 milijuna putnika na kruzerima, a osvojio je prestižnu nagradu Red Dot Design Award.

Još jedan značajan projekt je most Kömürhan u Turskoj. Sa svojim jedinstvenim stupom visokim 168,5 metara i glavnim rasponom od 380 metara, smatra se četvrtim najvećim mostom takve vrste na svijetu. Njegov Y-oblikovani ovješeni dizajn osvojio je IRF Global Award za ‘’Najbolju metodologiju gradnje’’. Njihovi najveći projekti nisu ograničeni samo na Tursku. U Kataru je Doğuş Construction izgradio autocestu Al Rayyan, dugu 15 kilometara, koja uključuje uzdignuta raskrižja, nadvožnjake i podvožnjake, što je projekt vrijedan 1,1 milijardi dolara i jedan od najvećih urbanih mega puteva u Dohi koji je osvojio MEED-ovu nagradu za ‘’cestovni projekt godine’’ na nacionalnoj i regionalnoj razini. U Bugarskoj su pak odigrali ključnu ulogu u proširenju metro sustava Sofije, pri čemu su dovršili 90 posto tunela i bili najveći pojedinačni suradnik u jednom od najvećih infrastrukturnih ulaganja u toj zemlji. Sve to pokazuje da Doğuş Grupa donosi vrhunsku ekspertizu u području prometne infrastrukture. Trenutačno sudjeluju u izgradnji brze željeznice Yerköy – Kayseri u Turskoj, što će omogućiti vlakovima brzine do 300 km/h.

Njihov hrvatski debi u prometnom sektoru bit će na željezničkoj pruzi Hrvatski Leskovac – Karlovac, projektu vrijednom 225,95 milijuna eura bez PDV-a. Ovaj dio pruge strateški je važan ne samo za hrvatski željeznički sustav, nego i za nacionalno gospodarstvo jer je dio budućeg koridora nizinske pruge Državna granica – Botovo – Zagreb – Rijeka.

Natječaj predviđa rekonstrukciju postojeće pruge i izgradnju drugog kolosijeka na 44-kilometarskom dijelu Jadranskog koridora, važnog spoja Zagreba, Karlovca i Rijeke. Radovi će omogućiti vlakovima brzine do 160 km/h na većini trase. Još važnije, ukinut će se obavezna zaustavljanja i čekanja na prugama, što sada često uzrokuje kašnjenja za putnički i teretni promet.

Projekt je privukao posebnu pažnju javnosti jer je prvi natječaj za ovaj dio otvoren još 2020., a ugovor je potpisan sa Strabagom u srpnju 2022. No početak gradnje odgođen je devet mjeseci zbog nepotpunih građevinskih dozvola. Strabag je prijetio povlačenjem iz ugovora, ali na kraju je postignut kompromis: Strabag će izgraditi određene objekte, dok će novi natječaj biti raspisan za samu prugu.

Kao što je rečeno, najnižu ponudu podnio je konzorcij Doğuş İnşaat ve Ticaret i BK Montaža, čime Doğuş Grupa ulazi u hrvatski željeznički sektor. Sudeći po dosadašnjim projektima, može se zaključiti da je Hrvatska dobila snažnog novog igrača u području prometne infrastrukture.

IZVOR

Dionica pruge M604 Oštarije-Knin-Split počela se graditi prije više od sto godina, no i danas predstavlja jedinu željezničku vezu Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Zbog iznimno zahtjevnog terena premrežena je brojnim infrastrukturnim objektima, vlak na putu prema moru prelazi gotovo 30 mostova i prolazi kroz čak 50 tunela. Dok su pojedini mostovi novijeg datuma, većina tunela je zastarjela i zahtijeva temeljitu sanaciju. Među njima je i najduži željeznički tunel u Hrvatskoj, dug gotovo tri kilometra. Prvi korak u njegovoj obnovi, kao i obnovi cijele trase, sada je napravljen – odabrane su tvrtke koje će za 4 milijuna eura izraditi studijsku dokumentaciju.

Pruga Oštarije-Knin-Split duga 322 kilometra ima veliki značaj unutar Hrvatske jer povezuje dvije velike zemljopisne cjeline. Jedina je tračnička spona središnje i južne Hrvatske.

Ovaj značajni željeznički pravac nekada je bio podijeljen na Ličku i Dalmatinsku prugu, a istom prugom još uvijek vozi nagibni vlak serije HŽ 7123 od Zagreba do Splita. No, željezničkoj infrastrukturi u ovom pravcu dobro bi došlo ‘osvježenje’ koje bi ubrzalo put između mora i kontinenta, a HŽ Infrastruktura netom je objavila da je modernizacija pruge M604 Oštarije-Knin-Split u niskom startu. Napravljen je prvi konkretan korak prema realizaciji projekta – za izradu studijske dokumentacije, vrijedne 3.900.000 eura, odabrane su tvrtke Geoprojekt, Inženjerski projektni zavod, ŽPD, Granova i Mobilita Vision.

Ovaj značajni željeznički pravac nekada je bio podijeljen na Ličku i Dalmatinsku prugu, a istom prugom još uvijek vozi nagibni vlak serije HŽ 7123 od Zagreba do Splita. No, željezničkoj infrastrukturi u ovom pravcu dobro bi došlo ‘osvježenje’ koje bi ubrzalo put između mora i kontinenta, a HŽ Infrastruktura netom je objavila da je modernizacija pruge M604 Oštarije-Knin-Split u niskom startu. Napravljen je prvi konkretan korak prema realizaciji projekta – za izradu studijske dokumentacije, vrijedne 3.900.000 eura, odabrane su tvrtke Geoprojekt, Inženjerski projektni zavod, ŽPD, Granova i Mobilita Vision.

Studijska dokumentacija treba obuhvatiti Studiju izvodljivosti, ekonomsko-financijsku analizu, Studiju utjecaja na okoliš s odgovarajućim zahtjevom rješenja o prihvatljivosti, te podlogu za izmjene prostorno-planske dokumentacije. Cilj projekta ukloniti je takozvana ‘uska grla’ na pruzi, poboljšati kvalitetu željezničke usluge za putnički i teretni prijevoz, skratiti vrijeme putovanja te na koncu unaprijediti konkurentnost prometa.

Veza prema unutrašnjosti

U trenutnom stanju, pruga je jednokolosiječna te različitih uzdužnih nagiba. Pored međunarodnog značaja zbog priključivanja na koridor RH2, pruga je ponajviše značajna unutar Hrvatske jer spaja dvije velike zemljopisne cjeline.

Za Dalmaciju je značajna jer povezuje pomorske luke u Splitu, Solinu, Šibeniku i Zadru s unutrašnjosti. No, osim luka, ista željeznička mreža na sebe spaja i industrijska postrojenja koja se nalaze u predjelu kojim prolazi. S druge strane, jasno je da je glede putničkog prometa važna stoga što Split kao najveći grad u Dalmaciji povezuje s ostatkom države.

Ne zaboravimo, predmetna pruga osposobljena je za promet vlakova s nagibnom tehnikom koji u lukovima mogu postizati veće brzine, a dizel-motorni vlak 7123  prepoznatljiv kao ‘nagibni’ njome vozi od 2004. godine. No, iako su i dalje u opticaju, iduće godine stare nagibne trebali bi zamijeniti novi elektrodizelski motorni vlakovi koje će raditi Končar.

Najduži željeznički tunel

U svakom slučaju nema sumnje da je cjelokupna trasa posebna zbog ukupno preko 47 mostova, 527 propusta i 27 tunela kojima je premrežena. A od brojnih infrastrukturnih objekata najveće su novogradnje Lika I i Lika II, iako je tu i puno starijih konstrukcija. Od tunela je najdulji Sinac, inače najduži željeznički tunel u državi koji broji 2.273,6 metara, građen je prije više od 100 godina.

Dok za mostove nije definirano u kakvom su stanju, za tunele je istaknuto da su spremni za popravke, posebice na dionici od Oštarija do Knina. Najviše problema k tome je s propustom vode te osipanjem materijala sa svoda, zbog čega bi radovi uključivali sanaciju tih dotrajalih objekata.

Ciljevi nove dokumentacije

Glavni cilj izrade nove projektne dokumentacije je na predmetnoj dionici osigurati tehničko-tehnološke uvjete kojima moraju udovoljavati željezničke pruge za međunarodni promet i pruge na europskim prometnim koridorima.

Dio radova na trasi obuhvata već je izveden prema staroj studijskoj i projektnoj dokumentaciji, a projektni zadatak otkriva da je tijekom 2015. godine izrađena Studija okvirnih mogućnosti elektrifikacije pruga Oštarije-Knin-Split, Knin-Zadar i Perković-Šibenik. Navedenom studijom zadano je smanjenje troškova pogonske energije nekoliko puta po jedinici rada, a nova dokumentacija trebala bi se nadograditi na postojeću.

– Cilj projektnog zadatka je usporedba i vrednovanje varijantnih rješenja povezivanja šireg područja Oštarija i Splita, odabir najpovoljnijeg rješenja pogona vučnih vozila elektrifikacijom pruge izmjeničnim sustavom, piše u projektnom zadatku.

Detaljna analiza prometa

U projektnoj dokumentaciji, kao rezultat iscrpnih analiza između ostalog će biti potrebno prognozirati sliku putničkog prometa u budućnosti, odnosno po dionicama na godišnjoj razini. Predviđanje je potrebno izraditi u razmacima od pet godina do 2060..

K tome bi trebalo definirati sve tehničke elemente željezničkih infrastrukturnih sustava tekstualno, preliminarno proračunski i grafički, izbjegavajući potencijalne rizike projekta. Kao rizici se mogu nametnuti promjena politike ulaganja u željeznice, promjena uvjeta i rokova sufinanciranja projekta, promjena relevantnog nacionalnog odnosno EU zakonodavstva, te kašnjenje početka provedbe ugovora zbog poteškoća tijekom provedbe.

Zapuštena stajališta

Napominjemo, ideja izgradnje pruge javlja se prije više od 120 godina, kada u projektiranje ide trasa ličke pruge. Radovi potom kreću već naredne godine, u proljeće 1913., a nije ih značajno usporio ni Prvi svjetski rat. Pruga do Gospića otvorena je 1920., a do Knina pet godina kasnije, dok je projekt završen spajanjem pruge za Split i Šibenik, a pruga u istom obliku ostaje prohodna do danas.

Duž pruge izveden je neprekinuto zavareni kolosijek kojim i dalje vozi poznati nagibni vlak od Zagreba do Splita. No, stajališne zgrade na trasi također su pretežito nezaposjednute i dotrajale, a stare kolodvorske zgrade u nešto su boljem stanju. No, kako u kolodvorima ima dosta neiskorištenih objekata možda bi se uz prugu trebalo promisliti i o sanaciji tih građevina.

IZVOR