Arhiva za kategoriju Obavijesti

2617 kilometara pruga. 1498 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza. 546 kolodvora i stajališta. U pripremi i provedbi – 25 velikih infrastrukturnih projekata. Cilj – 750 kilometara moderniziranih i obnovljenih pruga.

Ovo je ukratko HŽ Infrastruktura u brojkama. A u misiji – stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te unaprijediti željeznički promet i približiti ga putnicima kao ekološki najprihvatljiviji način prijevoza.

Činjenica da se paralelno provodi čak 25 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, potvrđuje da će 2023. godina za HŽ Infrastrukturu poslovno biti vrlo dinamična, ali i izazovna baš kao što je bila i prošla. Od tih 25 projekata, 16 ih se sufinancira iz fondova Europske unije. Riječ je o zahtjevnim i višegodišnjim projektima koji su u ovom trenutku u različitim fazama pripreme i provedbe. Većina njih odnosi se na obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture na koridoru RH1 – od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom i na koridoru RH2 – od Rijeke do državne granice s Mađarskom.

Najveću prometnu transformaciju doživjela je Rijeka koja je najveća hrvatska luka i jedna od glavnih luka na Mediteranskom koridoru koji vodi do Mađarske. Završetkom modernizacije željezničke infrastrukture na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačko pristanište, Rijeka je dobila nove teretne kolodvore s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetima, što olakšava transport tereta između luke i željeznice. Oba projekta znatno utječu na podizanje razine konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a uz obnovu postojeće i izgradnju nove transportne željezničke infrastrukture na koridoru RH2, dodatno će se potaknuti razvoj željezničkih prometnih usluga, poboljšati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini. Sljedeći prioritet na području riječkog bazena jest projekt Škrljevo – Rijeka – Jurdani procijenjene vrijednosti 310 milijuna eura. Projekt je vrlo složen jer dionica većim dijelom prolazi kroz gusto izgrađeno gradsko tkivo na vrlo specifičnom i kompleksnom terenu te kroz zonu zaštićenoga kulturnog dobra grada Rijeke. Također, unutar koridora nalaze se brojne građevine (nadvožnjaci, podvožnjaci, nathodnici, pothodnici, tri tunela i četiri galerije), a najveći broj složenih objekata koncentriran je upravo na području grada Rijeke između kolodvora Sušak-Pećine i kolodvora Rijeka. Upravo iz toga proizlaze brojni dodatni zahtjevi projektiranja i usklađivanja s posebnim uvjetima javnopravnih tijela, posebno Ministarstva kulture i Hrvatskih voda. Uz to, bilo je i određenih problema s tvrtkom koja izrađuje projektnu dokumentaciju, no unatoč svemu projekt je u fazi prijave za sufinanciranje iz europskih fondova nakon čega će se raspisati natječaj za izvođenje radova.

Nastavljaju se radovi na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica dok se intenziviranje radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac očekuje u ovoj godini. U postupku je i javna nabava za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za izradu projektne dokumentacije za modernizaciju dionice od Glavnog kolodvora u Zagrebu do Hrvatskog Leskovca. U tijeku je i izrada studijske dokumentacije za dionice Karlovac – Oštarije te Oštarije – Škrljevo.

Završeni su i radovi na i modernizaciji i elektrifikaciji pruge Zaprešić – Zabok, a u ovoj godini planiran je i završetak radova na dionici Vinkovci – Vukovar.

Svi projekti na željezničkoj infrastrukturi obuhvaćaju i radove vezane uz povećanje sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, u smislu ugradnje i modernizacije signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge. U tijeku su radovi na modernizaciji 50 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP-a). Njih 27 već je pušteno u rad. U tijeku je i priprema ugovora za izvođenje radova na modernizaciji dodatnih 69 prijelaza, dok je za njih 26 u pripremi dokumentacija o nabavi za radove.

Uz sve ove radove koji su zahtjevni sami po sebi, dodatan izazov u 2022. godini predstavljala je i eskalacija cijena građevnog materijala i energenata (kao posljedica koronakrize, rata u Ukrajini, inflacije). No unatoč povećanju cijena, nije raskinut ni jedan postojeći ugovor. Problematika koja prati ovaj, ali i sve ostale prometne sektore, jest nedostatak izvođača koji su sposobni izvoditi tako velike projekte. Također, dugotrajnost postupaka javne nabave te velik broj neosnovanih žalbi kojima je cilj njezino odugovlačenje, utječu na dinamiku i provedbu radova stoga se i rokovi ponekad probijaju.

Modernizacija cjelokupnog hrvatskog željezničkog sustava trenutačno je jedna od najvećih investicija u prometnu infrastrukturu Republike Hrvatske. U sljedećih 10 godina u njezinu modernizaciju uložit će se 5 milijardi eura.

U HŽ Infrastrukturi svjesni su toga da organizacija željezničkog prometa tijekom radova izaziva određena negodovanja, jer se putnike tada prevozi autobusima, dok teretni vlakovi čekaju otvaranje pruge. No obnovom postojeće i izgradnjom nove infrastrukture, povećat će se kvaliteta željezničke usluge kao i razina sigurnosti, vlakovi će voziti brže, a povećat će se i kapacitet pruga. Promijenit će se način željezničkog prijevoza u Republici Hrvatskoj. Putnicima će vožnja vlakom postati bolja, brža, ugodnija i privlačnija. Nakon završetka svih radova, željeznica bi se trebala transformirati u željeznicu budućnosti jer je to prijevoz s brojnim prednostima u odnosu na sve ostale vrste prijevoza. U kontekstu današnjice, putovanje vlakom je jeftinije, zelenije i brže. Nadamo se da će takve biti i godine pred nama.

IZVOR

U prethodne gotovo četiri godine na željezničko-cestovnim prijelazima u Hrvatskoj u 123 nesreće poginulo je 29 ljudi. Od ukupno 1384 prijelaza, njih gotovo 60 posto osigurano je samo znakom, a u periodu 2018. – 2022. samo na 64 prijelaza postavljene su svjetlosno-zvučna signalizacija i rampe. Planovi HŽ Infrastrukture otkrivaju da bi na isti način u narednih pet godina trebalo biti osigurano još stotinjak prijelaza

Bio je četvrtak 15. rujna prošle godine u 9.29 kada je putnički vlak na željezničko-cestovnom prijelazu (ŽCP) u Bolfanu u Varaždinskoj županiji naletio na osobni automobil. Na licu mjesta poginuli su majka (27) i sin (4) dok je u koprivničkoj bolnici sat kasnije ozljedama podlegla četverogodišnja djevojčica. Dvadesetosmogodišnji suvozač iz automobila jedini je preživio. Bila je to jedna od najtežih nesreća koje su se dogodile na nekom ŽCP-u u periodu 2018.- 10/2022. A bilo ih je ukupno 123 i u njima je smrtno stradalo 29 osoba te je teže ozlijeđeno njih 26.

Na istom mjestu u svibnju 2019. putnički vlak naletio je na osobni automobil kojim je upravljala 55-godišnja vozačica. Srećom, ova nesreća prošla je bez ozlijeđenih i smrtno stradalih. Spomenuti ŽCP je pregledan, ali osiguran samo znakom ‘stop’ i Andrijinim križem. Od 1384 prijelaza u Hrvatskoj, njih je 872, odnosno 60 posto, osigurano samo na taj način.

Svjetlo, zvuk i polubranik ima 408 prijelaza, odnosno 28 posto, dok je treća najzastupljenija grupa osiguranja svjetlo i zvuk – na 130 prijelaza. Međunarodna statistika otkriva da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica toga što sudionici u cestovnom prometu zanemaruju te ne poštuju prometne znakove i prometnu signalizaciju.

U ‘Programu rješavanja ŽCP-a i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje 2023. – 2027.’, koji je u javno savjetovanje prije nekoliko dana pustilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, navodi se da se prijelaz u Bolfanu nalazi na listi, s njih još 32, koji su planirani za prijavu i financiranje iz fonda EU-a. Kada i ako se odobre sredstva, sva 33 prijelaza trebala bi biti osigurana svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima.

To je nastavak pripreme za rješavanje novih 95 željezničko-cestovnih prijelaza financiranjem iz fondova EU-a, a realizacija se očekuje u narednom petogodišnjem razdoblju. Od njih 95, za 69 proveden je postupak javnog nadmetanja za izvođenje radova. Istaknuto je i da se 31 prijelaz planira učiniti sigurnijim iz vlastitih sredstava ili kredita, za što su pokrenuti pripremni postupci.

Prema podacima iz spomenutog programa u periodu 2018. – 2022., na 64 željezničko-cestovna prijelaza postavljeni su svjetlosno-zvučna signalizacija i polubranici, a 19 ih je ukinuto ili zatvoreno, od čega je osam denivelirano gradnjom nadvožnjaka.

IZVOR

Prošlo je gotovo pola godina od potpisivanje ugovora s izvođačem radova na izgradnji drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac. Početkom rujna Strabag AG je i službeno uveden u posao izvođač radova, a to obuhvaća primopredaju projektne dokumentacije, elaborata iskolčenja i pravomoćnih građevinskih dozvola, što se evidentira upisom u građevinski dnevnik.

Iz HŽ Infrastrukture za KAportal tada su pojasnili kako će radovi krenuti kada se za to stvore uvjeti jer „svu dokumentaciju i uvjete koji su prema potpisanom ugovoru potrebni za početak radova treba odobriti inženjer koji je ovlašten u ime naručitelja za obavljanje poslova stručnog nadzora. Nakon odobrenja, inženjer mora obavijestiti HŽ Infrastrukturu da je izvođač spreman za početak radova. To se, pak, događa u periodu od 28-42 dana od upisa u građevinski dnevnik“.

Međutim, već je tada bilo jasno da Konzorcij Strabag nije dobio svu dokumentaciju. Naime, za radove na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac potrebno je ishoditi 11 građevinskih dozvola.

– Od ukupno 11 građevinskih dozvola do sada je ishođeno sedam i u tijeku je javni uvid prije izdavanja za još jednu dozvolu. Očekujemo ubrzo izdavanje i preostale četiri građevinske dozvole, potvrdili su za Faktograf iz HŽ Infrastrukture.

Za kašnjenje radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u šturom objašnjenju razloga zbog kojih građevinske dozvole nisu osigurane na vrijeme, HŽ proziva zajednicu gospodarskih subjekata.

– Zbog nekooperativnosti projektanta koji je iz Italije, dopuna dokumentacije sukladno važećoj zakonskoj regulativi nije pravovremeno odrađena, odgovorili su iz HŽ Infrastrukture.

Kako danas stoji situacija, iz HŽ Infrastrukture na upit KAportala odgovaraju da su u tijeku radovi na krčenju grmlja i šiblja kao prva faza zemljanih radova. Dodaju kako uskoro se počinje i s izvođenjem radova na podvožnjacima i nadvožnjacima, a trenutno se izrađuju i izvedbeni projekti što je obveza izvođača radova.

Hoće li to sve utjecati na financiranje, iz HŽ Infrastrukture uvjeravaju da ne. 

– Sredstva putem europskog financiranja su osigurana i nisu dovedena u pitanje, a rok završetka radova biti će prolongiran ukoliko se pokaže opravdanim, kažu nam. 

Inače, iako je Strabag sudjelovao u mnogim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici pruge Zagreb – Rijeka prvi je njihov posao na željezničkoj mreži. Trebaju ga dovršiti u roku od 30 mjeseci od početka radova. 

IZVOR

Hrvatska udruga poslodavaca nije podržala konačni prijedlog izmjena Zakona o radu jer su nakon dvije godine rada unutar radne skupine socijalnih partnera u zadnjoj fazi, tvrde, ubačene neke izmjene o kojima se uopće nije raspravljalo. Finalne izmjene, tvrde poslodavci, dovele su do prenormiranog zakona koji nije moderan i fleksibilan u skladu s brzim promjenama na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. Poslodavcima je, među ostalim, sporno uređenje i ograničavanje rada nedjeljom, proširenje mogućnosti korištenja prava na nedostupnost u odnosu na prvo predloženo takvo pravo radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada, niz novih administrativnih opterećenja za poduzetnike te dio odredbi koje su potencijalno suprotne Ustavu vezane uz pojedina prava samo za članove sindikata. HUP je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i službeno izvijestio da ne podržavaju konačni prijedlog izmjena Zakona o radu. Ovo su glavne izmjene koje su sporne poslodavcima.

Rad nedjeljom

Unatoč kritikama poslodavaca, u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o radu ostala je odredba o plaćanju rada nedjeljom najmanje u visini 50 posto redovne satnice. Poslodavci tvrde kako je resorno ministarstvo tijekom dvije godine rada na radnoj skupini komuniciralo povećanje od 30 posto te su u zadnji trenutak propisali 50 posto bez konzultacija, analiza i obrazloženja, čime, tvrde, derogiraju kolektivne pregovore i dodatno opterećuju tvrtke koje su već isplanirale budžete za 2023. Iz konačnog prijedloga ipak je izbačeno pravo radnika na odbijanje rada nedjeljom ili takozvani priziv savjesti.

Pisani ugovor o radu

Novi zakon uvodi dodatnu obvezu poslodavcu da pisani ugovor o radu radniku dostavi prije početka rada ili je u prekršaju uz novčanu kaznu. Ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, ugovor mora sadržavati i mjesto rada s time da poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik slobodno bira mjesto rada. Poslodavci ovdje upozoravaju na nejasno uređenje zaštite na radu i potencijalne odgovornosti za ozljedu na radu u uvjetima koji nisu pod njihovom kontrolom. U ugovoru o radu ubuduće mora stajati i bruto plaća te više nije moguće u tom dijelu pozvati se na zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.

Ugovori o radu na određeno vrijeme

Dodatno se ograničava mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme koji se mogu samo iznimno sklopiti zbog objektivne potrebe za privremenim obavljanjem posla. Poslodavac će već u prvom ugovoru o radu na određeno morati navesti razlog za sklapanje takvog ugovora. S istim radnikom moći će sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno s ukupnim trajanjem do najviše tri godine. Uzastopni ugovori pritom su i oni sklopljeni s više poslodavaca ako su povezani unutar trgovačkih društava. Novost je i pravo radnika koji rade duže od 6 mjeseci na određeno kao ugovoreni probni rok da nakon isteka tog ugovora od poslodavca mogu tražiti zapošljavanje na neodređeno. Poslodavac je dužan odgovoriti u roku od 30 dana.

Posebni oblici rada

Uvodi se rad na izdvojenom mjestu rada koji nije u prostoru poslodavca, već kod kuće i na daljinu. Ovisno o dogovoru radnika i poslodavca, takav rad može biti stalan, privremen ili povremen, pod uvjetom da je to moguće ovisno o poslu i malim rizicima. Poslodavci upozoravaju kako je nejasno tumačenje propisanog malog rizika zaštite na radu i na koji način bi se on utvrđivao, kao i obveze i odgovornosti oko zaštite na radu. Novost je i mogućnost da poslodavac s radnikom u slučaju izvanrednih okolnosti bez izmjena ugovora o radu dogovori rad od kuće. Za to je potreban dogovor, a ako bi takav rad trajao dulje od 30 dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu na izdvojenom mjestu. Poslodavci upozoravaju na nejasnu poziciju ako radnik ne pristaje na rad od kuće ili ne želi potpisati ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada u slučaju izvanrednih okolnosti.

Plaća

Novi zakon detaljno regulira definiranje plaće i ostalih primitaka. Plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu. Plaća se obračunava i isplaćuje radniku na račun, a iznimno se ostali primici mogu isplatiti u novcu sukladno posebnim propisima. Poslodavci plaću moraju isplatiti najkasnije 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, a više nije moguće propisati ili ugovoriti kasniji rok. Zbog neisplate plaće, radnik može izvanredno otkazati ugovor o radu.

Prava članova sindikata

Sindikati će moći kolektivnim ugovorom za svoje članove ugovoriti veća prava u odnosu na ona ostalih radnika. To se ne odnosi na osnovna prava kao što je plaća, već isključivo na prava koja nisu propisana Zakonom o radu, kao i materijalna prava, kao što su jubilarna nagrada, božićnica i slično. Poslodavci tvrde kako ova odredba otvara put diskriminaciji i suprotna je načelu prema kojem je članstvo u sindikatu dobrovoljno jer kolektivnim ugovorom ugovorena veća prava za članove sindikata predstavljaju utjecaj na odluku o učlanjenju u sindikat. Također, sporno im je i to da povećana prava imaju samo članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora, pa su diskriminirani članovi sindikata koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora.

IZVOR

HŽ Infrastruktura je još 2019.potpisala ugovore o 2,7 milijardi kuna vrijednim radovima na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka 44 kilometara dugačke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac te obnovi kolodvora i stajališta na trasi, no od radova još uvijek nema ni ‘r’

Još 2019. godine HŽ Infrastruktura je s konzorcijem Strabag AG, Strabag d.o.o., Strabag Rail te s tvrtkom AŽD Praha potpisala ugovore o 2,7 milijardi kuna vrijednim radovima na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka 44 kilometara dugačke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac te obnovi kolodvora i stajališta na trasi.

Rečeno je to tada na svečanosti potpisivanja ugovora, na kojoj je bio nazočan i premijer Andrej Plenković s nekoliko ministara. Radovi su trebali početi u roku od najviše 42 dana, a rok za realizaciju ugovora je 30 mjeseci, nakon čega bi vlakovi trebali moći voziti brzinom do 160 kilometara na sat.

Od cijele priče još uvijek nema ništa. Radovi su trebali započeti u rujnu, ali je sve stalo. U medije je iscurila informacija da naručitelj HŽ Infrastruktura nema sve potrebne građevinske dozvole. No mi doznajemo da to nije jedini kamen spoticanja!

“Od početka… svi su postulati javne nabave prekršeni. Sva su načela prekršena…” kazao je anonimni izvor.

Prije otprilike dvije godine HŽ Infrastruktura uputila je javni poziv za dostavu ponuda za izvođenje radova. Dakako da je takav projekt privukao velik broj jakih, stranih tvrtki, od austrijskih, turskih i čeških do kineskih. Pristiglo je ukupno 15 ponuda za izvođenje radova.

Jedna kineska tvrtka odmah je otpala jer je ponudila prenisku cijenu. Prihvaćena je ponuda zajednice ponuditelja austrijskih tvrtki Strabag i jedne češke tvrtke koje su ponudile drugu najpovoljniju cijenu. Na tu odluku odmah pristiže žalba turske tvrtke.

“HŽ Infrastruktura nije reagirala kao naručitelj, već je od prvog dana stala uz stranu Strabaga”, dodaje drugi.

Državna komisija ustvrdila je da referenca nije dokazana. Poništila je Odluku o odabiru i predmet vratila naručitelju da ponovno obavi pregled i ocjenu ponuda. HŽ Infrastruktura to je učinila. Donijela je novu odluku s istim konzorcijem. Na to je ponovno stigla žalba turske tvrtke. Uz reference, žalili su se i na činjenicu da je tvrtka Strabag u tom trenutku imala aktivan sudski postupak u Austriji.

U sklopu projekta rekonstruirat će se kolodvor u Karlovcu, kao i onaj u Hrvatskom Leskovcu i Jastrebarskom. Oni bi se također trebali prenamijeniti u stajališta. Osim toga, rekonstruirat će se i četiri postojeća stajališta. Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac dio je željezničke pruge Zagreb – Rijeka, koja je jedna od najvažnijih u Hrvatskoj. Povezuje glavni grad s lukom u Rijeci, naravno, kada budu otklonjeni svi problemi.

IZVOR