Arhiva za kategoriju Obavijesti

U 10.05 sati između kolodvora Sveti Ivan Žabno – Gradec kod Križevaca dogodio se sudar teretnog vlaka HŽ Carga i putničkog vlaka HŽ putničkog prijevoza.

Šestero je putnika teže, a 14 lakše ozlijeđeno, doznaje Hina iz Ministarstva zdravstva.U putničkom vlaku je u trenutku sudara bilo 20-ak putnika. Na terenu su policija i hitna pomoć. Pruga je zatvorena za promet.

Butković će posjetiti ozlijeđene iz nesreće

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas će posjetiti stradale u željezničkoj nesreći u KBC-u Zagreb, a potom i mjesto sudara vlakova kod Škrinjara.

Butković će u 17 sati obići stradale na Rebru, nakon čega je predviđena izjava za medije. Mjesto nesreće na dionici između Svetog Ivana Žabnog i Gradeca obići će u 19 sati, nakon čega će također dati izjavu.

IZVOR

Veliki infrastrukturni projekti, posebno u Ministarstvu prometa i infrastrukture, vodno-komunalni projekti u resoru Marije Vučković, dio bolničke infrastrukture koja je u procesima dobivanja dozvola i slično, energetska obnova zgrada i digitalizacija javne uprave – sve to ostat će na čekanju u rebalansu proračuna koji se piše u Ministarstvu financija dok god se stanje javnih financija ne poboljša. Vlada ide na odmor nakon Oluje 5. kolovoza s jasnom porukom zaposlenima u državnoj i javnoj službi “što ste ‘jamili’, ‘jamili’ ste”, jer plaće će rasti maksimalno tri posto do kraja ove godine.

Ali iduće godine rast će biti – nula, a samo izvrsni kao kompenzaciju dobit će do pet dana godišnjeg odmora dodatno. Ostali od države ne mogu očekivati ništa jer je stanje proračuna jedva održivo na dopuštenom deficitu od tri posto. Ministar Tomislav Ćorić svim je kolegama dao zadatak da do 1. rujna pripreme “kresanja” u svojim resorima, a najmanje posla imat će oni u zdravstvu, školstvu i socijali jer su njihovi rashodi fiksni. Ali svi ostali, posebno promet i infrastruktura te vodno gospodarstvo i zaštita okoliša, morat će stopirati kapitalne projekte u ovoj godini, uz iznimku onih koji su već u visokoj fazi dovršenosti. Ćorić je svima najavio da će biti brutalan jer slijedi ozbiljna kriza – ne samo zbog pada turizma nego i zbog daljnjeg rasta cijena i krize s gorivima, koja poprima zastrašujuće razmjere jer već na nekim crpkama u Hrvatskoj nema dovoljno dizela i plavog dizela.

Da je vrag odnio šalu, pokazuje i Vladina odluka da se dobiti tvrtki u državnom vlasništvu transferiraju izravno u državni proračun. To znači da će faliti novca, koji se nadomješta iz žive dobiti tvrtki, ali i da tvrtke s najvećim dobitima same neće moći u ovoj i idućoj godini ulagati koliko su planirale, nego će i svoje projekte morati stavljati na čekanje. Izgleda da dolaze gladne godine, a Andrej Plenković i Tomislav Ćorić to itekako vide, pa su se odlučili pripremiti za štednju ili čak rezanje svega što nije elementarni hladni pogon državnog proračuna.

Selektivno stezanje

Rebalans državnog proračuna koji Vlada priprema teško će stoga ove godine biti tek tehnička korekcija prihoda i rashoda. Ako se promatraju izjave koje su posljednjih mjeseci dali ministar financija Tomislav Ćorić, premijer Andrej Plenkovići i predstavnici Ministarstva financija, te najave poreznih i fiskalnih izmjena u javnom prostoru, postaje vidljivo da se priprema druga faza fiskalne konsolidacije. Nakon nekoliko godina snažnog rasta prihoda, potaknutog inflacijom, rekordnom zaposlenošću i europskim fondovima, prostor za daljnji rast rashoda postaje sve uži. Upravo zato najveća nepoznanica neće biti prihodi, nego rezanje ili barem usporavanje rashodne strane proračuna.

Za razliku od razdoblja nakon pandemije, kada je država povećavala gotovo sve kategorije izdataka, novi rebalans mogao bi označiti početak selektivnog stezanja. Ono neće biti predstavljeno kao politika štednje, nego kao povećanje učinkovitosti javne potrošnje. Riječ je o politički prihvatljivijem narativu, ali ekonomski gledano, učinak će biti vrlo sličan – usporavanje rasta državne potrošnje. Najveći prostor za korekcije nalazi se u kapitalnim projektima koji kasne ili imaju slabu dinamiku povlačenja europskog novca. Ministarstva koja nisu realizirala planirane investicije mogla bi ostati bez dijela predviđenih iznosa, koji će biti preraspodijeljeni prema projektima s većom realizacijom. Takav model Vlada primjenjuje gotovo pri svakom rebalansu, ali bi ovoga puta mogao biti izraženiji.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine moglo bi osjetiti usporavanje dijela investicijskih programa koji nisu izravno povezani s obnovom od potresa. Obnova će i dalje imati politički prioritet, ali ostali projekti mogli bi biti odgođeni za 2027. godinu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture također bi moglo biti među resorima u kojima će se preispitivati dinamika kapitalnih ulaganja. Veliki željeznički projekti financirani europskim novcem neće biti zaustavljeni, ali nacionalna komponenta financiranja mogla bi biti raspoređena na dulje razdoblje. To znači da će se rokovi protegnuti, a odgovornost za to izravno će se staviti na leđa ministra Olega Butkovića, pred kojim je najveća bitka da obrani svoje projekte, posebno one vezane uz željeznicu.

Zavrni pipu

U Ministarstvu gospodarstva najveći fokus mogao bi, pak, biti na racionalizaciji subvencija. Nakon energetskih kriza država je izdvajala milijarde eura za potpore kućanstvima i poduzetnicima. Sada je realno očekivati postupno smanjivanje tih izdataka, uz zadržavanje samo ciljane pomoći socijalno najugroženijima. Posebno zanimljivo bit će Ministarstvo poljoprivrede, koje vodi DP. Ondje se mogu očekivati preraspodjele između nacionalnih potpora i europskih programa, ali ne i dramatična rezanja zbog osjetljivosti sektora i političke važnosti ruralnih područja. No DP-ovcima neće biti lako pravdati pad potpora u regiji u kojoj još jedino postoje – Slavoniji.

Ministarstvo zdravstva vjerojatno neće dobiti manje novca, ali će se sve snažnije inzistirati na racionalizaciji bolničkog sustava. Dugovi bolnica već su godinama jedna od najvećih fiskalnih prijetnji pa nije isključeno da će dio dodatnih sredstava biti uvjetovan provedbom organizacijskih reformi, objedinjene nabave i strožom kontrolom troškova. Ćorić bi tu mogao biti nemilosrdan i od plahe Irene Hrstić tražiti da zavrne pipu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih teško će biti predmet značajnijih rezova zbog kontinuiranog povećanja plaća u javnim službama, no investicijski projekti koji nisu započeli mogli bi biti odgođeni.

Slična logika mogla bi se primijeniti i na Ministarstvo kulture i medija, gdje bi najveći teret mogli podnijeti novi investicijski projekti, dok će programi financirani europskim novcem ostati prioritet. Na rashodnoj strani posebno će se analizirati materijalni troškovi državne uprave – to je Ćorić otvoreno najavio u Vladi. Nakon nekoliko godina zapošljavanja i povećanja plaća, može se očekivati zamrzavanje dijela novih zapošljavanja, stroža kontrola službenih putovanja, vanjskih usluga, savjetničkih ugovora i nabave opreme. Takve mjere pojedinačno ne donose spektakularne uštede, ali na razini cijelog državnog sustava mogu imati mjerljiv učinak – ministar financija na tome inzistira, koliko god to iritiralo druge ministre.

Fiskalni prostor

Jedino područje koje će gotovo sigurno ostati izvan ozbiljnijih rezova jest obrana. Zbog NATO-ovih obveza i ubrzanog naoružavanja europskih država, izdvajanja za obranu nastavit će rasti, čak i ako ostali resori budu pod pritiskom racionalizacije. Slično vrijedi i za unutarnje poslove, osobito kada je riječ o zaštiti granice i modernizaciji policije. Na prihodnoj strani teško je očekivati velike porezne zahvate koji bi povećavali ukupno porezno opterećenje. Smjer Vlade posljednjih mjeseci upućuje na ciljane korekcije poreznog sustava, širenje porezne baze i snažniju borbu protiv sive ekonomije, a ne na povećanje stopa poreza.

Fiskalni prostor trebao bi se tražiti ponajprije u boljoj naplati postojećih prihoda i učinkovitijoj javnoj potrošnji. Ali i nove škare mogli bi osjetiti oni koji radikalno dižu profitne marže, odnosno ostvaruju velike dobiti – Ćorić zasad samo najavljuje takvu novu sjekiru, ali dovoljno je da zaprijeti i svima je jasno što može slijediti. Najizgledniji scenarij stoga ipak nije klasični rebalans obilježen rezovima kakvi su se provodili tijekom dužničke krize prije petnaestak godina. Vjerojatniji je model “tihe konsolidacije”: usporavanje rasta rashoda, odgađanje manje prioritetnih investicija, racionalizacija državne administracije i selektivno ukidanje pojedinih subvencija.

Takav pristup Vladi omogućuje zadržavanje političke poruke o nastavku gospodarskog rasta, uz istodobno slanje signala Europskoj komisiji i financijskim tržištima da Hrvatska ozbiljno pristupa održavanju proračunskog deficita i javnog duga pod kontrolom. Najveće pitanje pritom neće biti koliko će se uštedjeti u apsolutnom iznosu, nego hoće li Vlada imati političke snage zahvatiti rashode koji kontinuirano rastu – prije svega masu plaća u javnom sektoru, subvencije i operativne troškove države. Upravo će odgovor na to pitanje pokazati je li predstojeći rebalans tek redovita proračunska korekcija ili početak ozbiljnije fiskalne konsolidacije uoči izrade državnog proračuna za 2027. godinu.

Tuđi problem

Iz Ćorićevih posljednjih nastupa zanimljivo je to što se ne fokusira toliko na “velike reforme” koliko na upravljanje rashodima i učinkovitost države. Iz njegovih intervjua i nastupa može se iščitati nekoliko prioriteta: jačanje porezne discipline i suzbijanje sive ekonomije, racionalizacija državne potrošnje prije povećanja poreza, očuvanje investicijskog rejtinga i fiskalne vjerodostojnosti prema Bruxellesu i tržištima kapitala. Tu su projekcije za koje će Ćorić politički tražiti novac. Najviše će nastradati državne agencije i javne ustanove koje imaju preklapajuće nadležnosti, ali i subvencije koje nemaju mjerljiv učinak, kapitalni projekti s niskom realizacijom, materijalni rashodi ministarstava, a i dio transfera trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.

Istodobno, sigurno se neće dirati obrana, mirovine i socijalne naknade – to je već politička priča, a ne samo proračunska. Zato se i spominje ukidanje poreza na dohodak od mirovina, koje neće biti udar na državni proračun, nego na proračune jedinica lokalne i područne samouprave, jer je porez na dohodak njihov izvorni prihod. Država će, međutim, vrlo vjerojatno morati intervenirati kompenzacijskim mehanizmima za veliku većinu njih, a ukupno je to manjak od gotovo 200 milijuna eura. Tako Plenković i Ćorić smišljaju mjere koje štede državu, a padaju na leđa općinama i gradovima – ali to je već tuđi problem, a ne više njihov.

Ćorić očekuje i smanjivanje inflacije. Iako je to zasad samo želja, za proračun je to i dvosjekli mač jer znači i pad poreznih prihoda od PDV-a. Zato je za jesenski rebalans ključno pitanje hoće li rast prihoda od poreza i dalje biti dovoljno snažan da pokrije nove obveze ili će Vlada morati povećati rashode i zaduživanje. Plenković ima konzervativan pristup polaganih, puzećih mjera, ali ako se negativni trendovi nastave, rezanja će u idućoj godini morati dobiti i konkretan oblik.

IZVOR

Dugotrajni toplinski val i visoke temperature utječu na organizaciju radova na željezničkoj infrastrukturi, a zbog mogućih deformacija tračnica zahtijevaju pojačan nadzor stanja pruga kako bi se očuvala sigurnost željezničkog prometa, poručili su iz HŽ Infrastrukture za Hinu.

Navode da se radovi na izgradnji novih i obnovi postojećih kolosijeka tijekom ljetnih vrućina prilagođavaju vremenskim uvjetima, prije svega radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika te očuvanja kvalitete izvedenih radova.

Prema potrebi, fizički zahtjevniji poslovi izvode se u dijelovima dana kada su temperature niže, dok se kod ugradnje tračnica posebna pozornost posvećuje temperaturi tračnica tijekom zavarivanja i ugradnje, u skladu s internim pravilnicima i tehničkim specifikacijama.

Iz HŽ Infrastrukturi objašnjavaju kako su tračnice izrađene od čelika koji se pri zagrijavanju toplinski širi. Budući da su suvremene tračnice uglavnom kontinuirano zavarene, toplinsko širenje stvara znatna unutarnja naprezanja, a u kombinaciji s drugim nepovoljnim čimbenicima u iznimnim slučajevima može doći do deformacije kolosijeka.

Pojačan nadzor

Zbog toga se tijekom razdoblja ekstremnih temperatura provodi pojačan nadzor stanja pruga. Ako se uoči bilo kakva nepravilnost, odmah se uvode sigurnosne mjere, najčešće privremeno ograničenje brzine ili zatvaranje kolosijeka do otklanjanja nedostatka.

U HŽ Infrastrukturi ističu da ne postoji jedna granična temperatura pri kojoj dolazi do deformacije tračnica. Iako se tračnice šire pri svakom porastu temperature, deformacija ovisi o kombinaciji temperature i tehničkog stanja kolosijeka.

Dodaju da se tračnice ugrađuju pri neutralnoj temperaturi propisanoj internim pravilnicima, no tijekom ljetnih vrućina temperatura same tračnice na izravnom suncu može biti znatno viša od temperature zraka te prelaziti 60 Celzijevih stupnjeva, čime raste rizik od deformacija ako postoje i drugi nepovoljni čimbenici.

Na upit o dionicama na kojima su tijekom aktualnog toplinskog vala zabilježene deformacije kolosijeka, iz HŽ Infrastrukture odgovaraju da se takve pojave mogu dogoditi na bilo kojoj pruzi, ali su češće na dionicama koje u posljednje vrijeme nisu bile obuhvaćene modernizacijom. Pritom nisu izdvojili nova žarišta problema.

Privremena ograničenja brzine, koja se uvode kada se procijeni da bi visoke temperature mogle utjecati na stanje kolosijeka ili kada se uoče nepravilnosti, mogu uzrokovati kašnjenja vlakova. U HŽ Infrastrukturi naglašavaju kako je riječ o standardnoj preventivnoj sigurnosnoj mjeri te ističu da sigurnost putnika i tereta uvijek ima apsolutni prioritet.

IZVOR

Cilj je osposobiti postojeći kolosijek za vožnju vlakova brzinom do 160 kilometara na sat.

Preostale radove na postojećem kolosijeku pruge Dugo Selo – Križevci izvest će tvrtka Swietelsky i to za 34,7 milijuna eura bez PDV-a, objavljeno je u Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Swietelsky je jedina tvrtka koja se javila na natječaj HŽ Infrastrukture objavljen potkraj ožujka.

Riječ je o završnim radovima koji će se izvoditi na više međusobno nepovezanih dionica ukupne duljine oko 20 kilometara kolosijeka.

Radovima su obuhvaćeni gornji i donji ustroj pruge, zamjene tračnica i pragova, uređenje pružnog tijela, odvodnja, servisne ceste te željezničko-cestovni prijelaz u Prikraju.

Predviđena je i obnova kontaktne mreže napona 25 kilovolta uz zamjenu dijela stupova.

Cilj je osposobiti postojeći kolosijek za vožnju vlakova brzinom do 160 kilometara na sat.

Rok za izvođenje radova je osam mjeseci, a procijenjena vrijednost radova iznosila je 25 milijuna eura.

Swietelsky je međunarodna građevinska grupacija sa sjedištem u Austriji. Djeluje u 21 zemlji, zapošljava oko 13.000 radnika i realizira složene projekte u svim segmentima građevinarstva, s posebnim naglaskom na prometnu infrastrukturu i željeznicu.

HŽ Infrastruktura raspisala je i zaseban natječaj za stručni nadzor nad tim radovima.

Za tvrtku koja će nadzirati gradilište predviđeno je 200 tisuća eura bez PDV-a, a zainteresirani se mogu javiti do 24. kolovoza. Nadzor će pratiti izvođenje radova tijekom svih osam mjeseci koliko je predviđeno za njihov dovršetak.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci započeli su 2016. godine. Prvotni rok završetka bio je 2020. godine, no rokovi su više puta pomaknuti.

IZVOR

Taman kad smo pomislili da bi radovi na novoj pruzi konačno mogli biti dovršeni do kraja ove godine – to se ipak neće dogoditi.

Riječ je o pruzi Dugo Selo – Križevci za koju je HŽ infrastruktura još u travnju 2016. potpisala ugovor za izvođenje radova s tvrtkama DIV grupa, Dalekovod i Zagreb-montaža u vrijednosti 200 milijuna eura s pdv-om. Sve je trebalo biti dovršeno 2020. godine.

No, zbog mnoštva problema rok jeu više navrata pomaknut do ljeta ove 2026. godine. Ipak, ni to se neće ispoštovati jer u rujnu kreću dodatni radovi na starom kolosijeku planiranog trajanja osam mjeseci, odnosno do ljeta iduće godine.

Planira se izvođenje radova na oko 20 kilometara kolosijeka: zamjena tračnica i pragova, nova odvodnja, servisne ceste, željezničko-cestovni prijelaz u Prikraju, rekonstrukcija električne kontaktne mreže, zamjena dijela stupova.

Odabran Swietelsky

Postojeći kolosijek od Dugog Sela do Križevaca posljednji je put renoviran 2003. godine, a projektanti novog drugog kolosijeka zaključili su kako će stari biti potrebno obnoviti samo u zoni kolodvora i mostova, ali ne i na otvorenoj pruzi.

Ipak, nakon deset godina radova na ganc novom drugom kolosijeku zaključilo se i kako postojeći kolosijek ipak mora u renovaciju kako bi vlakovi mogli postizati projektiranu brzinu od 160 kilometara na sat.

Ovih je dana za izvođača radova vrijednih 43 milijuna eura s pdv-om izabrana austrijska grupacija Swietelsky. Oni su se jedini javili na javni natječaj HŽ-a objavljen potkraj ožujka ove godine. Žalbi na odluku, dakle, očito neće biti, pa bi radovi mogli brzo početi.

“Radovi će se izvoditi na više međusobno nepovezanih dionica između Dugog Sela i Križevaca, ukupne duljine oko 20 kilometara kolosijeka te obuhvaćaju: gornji i donji ustroj pruge, zamjenu tračnica i pragova, uređenje pružnog tijela i zaštitnih slojeva, odvodnju, servisne ceste, željezničko-cestovni prijelaz u Prikraju.

Uz spomenute je radove predviđena i rekonstrukcija elektroenergetskog sustava, odnosno kontaktne mreže napona 25 kilovolta, uz zamjenu dijela stupova i prilagodbu sustava za sigurno odvijanje prometa tijekom izvođenja radova”, ističu u HŽ Infrastrukturi.

Dragi Bog ne zna

Sve se preko mjere oduljilo i na dionici između Križevaca i Koprivnice, odnosno mađarske granice, na kojoj se još ne zna kad bi uopće trebao do kraja profunkcionirati novi signalno-sigurnosni uređaj, niti kad će točno biti dovršeni radovi na glavnom kolodvoru u Koprivnici.

Novi kolosijek je spojen i na toj dionici cijelom dužinom, a trenutačno se najopsežniji radovi vode unutar kolodvora Koprivnica. Trasa te  dionice duga je više od 42 kilometra, a radovi su vrijedni oko 350 milijuna eura s pdv-om.

Za tu dionicu od Koprivnice do mosta na Dravi ugovor s turskim izvoditeljem Cengizom potpisan je u ožujku 2020. godine, a radovi su trebali biti dovršeni do kraja 2023. godine. Hoće li se ispoštovati novi rok – kraj 2026. godine – ni dragi Bog ne zna.

Pouzdano se, međutim, zna kako će radovi na dionici Dugo Selo – Križevci sigurno trajati najmanje do ljeta iduće godine jer su ‘genijalci’ iz HŽ-a projektom zaboravili predvidjeti i obnovu staroga kolosijeka na otvorenoj pruzi.

IZVOR