Arhiva za kategoriju Obavijesti
04.05.2015. – Pismo radnicima HŽ Infrastrukture
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 4. svibnja 2015.
1. Maj – 1. svibanj MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 30. travnja 2015.
Prvi svibanj, Međunarodni praznik rada, podsjećanje je na povijesnu borbu radničke klase u čitavom svijetu i težnju da se stvore humaniji i pravedniji odnos prema radniku/ci.
Stoljetna borba za radnička prava
Federacija trgovačkih organizacija i Radnički sindikat su 1884. godine donijeli rezoluciju o osmosatnom radnom vremenu, koja je trebala stupiti na snagu 1. svibnja 1886. godine.
Bez obzira na sve to, do 1. svibnja pokret je okupio veliki broj tekstilnih, obućarskih i radnika iz ostalih grana privrede. Ali, 3. maja 1886. godine, policija je počela pucati na radnike u “McCormic Ripper works factory” i tom prilikom su ubijena četiri radnika, a veliki broj radnika je ranjen. Čelnici sindikata su sljedeći dan sazvali masovni miting u Hymarket squer-u kako bi protestirali protiv brutalnosti. Miting je prošao bez incidenta, ali kada je na red došao i posljednji govornik ostalo je tek nekoliko stotina štrajkača. Tada je 180 policajaca došlo i naredilo im da se raziđu.
Kada je govornik sišao sa platforme, bačena je bomba na policiju i tom prilikom je ubijen jedan policajac, a ranjeno 70. Policija je odgovorila pucnjavom, ubivši jednog, a ranivši mnoge druge. Iako nikada nije točno utvrđeno tko je bacio bombu, ovaj incident je poslužio kao izgovor za napad na ljevicu i radnički pokret. Policija je upadala i pretraživala domove i kancelarije osumnjičenih radikala, a stotine ih je uhapšeno bez optužbe.
Čelnici radničke partije su uznemiravani, a osam njih koji su bili najaktivniji optuženi su za zavjeru prilikom ubojstva koje se dogodilo u bombaškom napadu na Hymarket-u. Sud je svu osmoricu proglasio krivim, usprkos nedostatku dokaza koji bi ih povezali sa bombašem (od njih osmorice, samo jedan je bio prisutan na mitingu u to vrijeme, dok su se ostali već bili razišli) i osuđeni su na kaznu smrti. Albert Parsons, August Spiss, Adolf Fisher i George Angel obješeni su 11. studenog1887 godine, Louis Leing je izvršio samoubojstvo u zatvoru, dok su ostala trojica oslobođeni 1893. godine. Ne začuđuje činjenica da su država, biznismeni i ostali zvaničnici, kao i predstavnici medija, željeli sakriti pravu istinu o “svibanjskim događajima”, predstavljajući ga kao praznik koji se slavi isključivo na Crvenom trgu u Moskvi. U svojim pokušajima da izbrišu povijesnu istinu i značaj 1. svibnja, umjesto Dana rada proglašen je Dan zakona, praznik koji ima svaku drugu konotaciju, osim one koja bi zaista trebala biti. Bez obzira na sve to, događaji iz 1886. i pogubljenje čikaških radnika je ipak utjecalo na svijest naroda kao i budućih generacija radikala.
Izvor: www.sigmacentar.hr
ČESTITKA ZA 1. SVIBANJ
Svim radnicama i radnicima i članicama i članovima Sindikata infrastrukture HŽ-a upućujemo iskrene čestitke u povodu 1. svibnja Međunarodnog praznika rada.
Pravo na rad i pravo na život od vlastitog rada su temeljne vrijednosti kojih se trebamo prisjetiti na taj dan.
Praznik rada se slavi kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima sa policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Proslavljajući ovaj dan potvrđujemo potrebu konstantnog razvoja socijalnog dijaloga.
Sretan Vam 1. svibnja Međunarodni praznik rada!
29.04.2015. – Da bi pospremila HŽ, Vladi bi trebao još jedan mandat (preuzeto s Poslovni.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 30. travnja 2015.
Kao planirani dovršetak restrukturiranja navodi se kraj 2017. za HŽ Infrastrukturu i Putnički prijevoz, dok se u slučaju HŽ Carga dovršetak planira tek za kraj 2018.
Restrukturiranje javnih poduzeća mnogi smatraju ključem uspjeha reformi javnog sektora u Hrvatskoj.
Podnoseći izvješće o provedbi preporuka Europske komisije Vlada je upravo restrukturiranju “koje je u tijeku u većem broju društava” pripisala bolje rezultate u prošloj godini. Pohvalila se da su 22 strateška poduzeća lani ostvarila 3,81 milijardu kuna dobiti ili oko 3,5 puta više nego 2013., pri čemu su rashode poslovanja smanjila 11 posto. Na ime ostvarenog poslovnog rezultata iz prethodne godine lani su njihove uplate u proračun iznosile 627 milijuna kuna, a ove godine planirane su u iznosu 1,6 milijardi kuna. Međutim, izneseni pokazatelji rezultata restrukturiranja nekoliko odabranih tvrtki – tri iz područja cestovnog i tri iz željezničkog prometa – više upućuju na to da u pogledu restrukturiranja veći dio posla tek predstoji.
627milijuna
kuna uplatila su lani u proračun 22 državna poduzeća
Dok bi se u slučaju HAC-a i ARZ-a to trebalo riješiti privatizacijom HAC-ONC-a, za tvrtke iz sustava HŽ-a kao planirani dovršetak procesa restrukturiranja navodi se kraj 2017. za HŽ Infrastrukturu i Putnički prijevoz, do se u slučaju HŽ Carga dovršetak planira za kraj 2018. U sva tri slučaja, dakle, time će se gotovo cijeli mandat baviti iduća vlada. Iz tabličnog prikaza provedbe restrukturiranja cestovnih tvrtki, pak, jedva da se išta može iščitati. U slučaju Autoceste Rijeka Zagreb stoji da je proces restrukturiranja završen u prosincu 2014., a među rezultatima restrukturiranja navodi se tek ušteda od milijun kuna i Pravilnik o unutarnjem ustroju. Uz HAC se, pak, ističe trošak provedbe procesa restrukturiranja od 62,2 milijuna kuna, a kao efekti u 2014. godini specificirani su smanjenje broja radnika za 18 i ušteda na tim troškovima od 4,5 milijuna te 16,7 milijuna na materijalnim troškovima.
Kod Hrvatskih cesta lanjski su rezultati restrukturiranja samo opisno konstatirani (sa “da”), i to na materijalnim troškovima i unutarnjoj organizaciji. Premda za “željeznička” poduzeća Vlada predviđa da će za restrukturiranje trebati još najmanje tri-četiri godine, kod njih su barem detaljnije i konkretnije izneseni dosadašnji rezultati. Primjerice, iako bi se program restrukturiranja HŽ Carga tek trebao poslati u EK, trošak provedbe restrukturiranja u toj tvrtki procijenjen je na 1,3 milijuna, a lani je ostvareno smanjenje broja zaposlenih za 416, uz 76 milijuna kuna smanjenja troška zaposlenih. Uz to, materijalni troškovi smanjeni su za gotovo 16 milijuna. Gubitak tvrtke u odnosu na godinu prije je smanjen, na 120 milijuna. HŽ Putnički prijevoz smanjio je lani materijalne troškove za 77 milijuna, a one za zaposlene za 33 milijuna, s tim da je broj zaposlenih smanjen za 181.
Kod Infrastrukture, koja je za zbrinjavanje radnika od 2012. izdvojila 252 milijuna kuna, kao prvi rezultati restrukturiranja navodi se smanjenje troškova zaposelnih za 53 milijuna, dok su materijalni troškovi 2014. povećani , zbog pojačanih aktivnosti na održavanju infrastrukture. Zašto se javna poduzeća već dugo ističu kao prioritet zorno je pokazalo i posljednje izvješće o deficitu i državnom dugu, čijem je snažnom rastu posljednjih godina (osim tekućih deficita) bitno pridonijelo upravo uključivanje državnih tvrtki, njihovih dugova i jamstava. Činjenica da su metodološke promjene u statistici nacionalnih računa upravo kod Hrvatske rezultirale najvećom revizijom duga/deficita u usporedbi s ostalim članicama EU samo je još jedna potvrda veličine javnog tj. sektora državnih tvrtki.
Kako će se javnom dugu, prema europskoj metodologiji, iduće godine pribrojati i poveliki dugovi većih komunalnih poduzeća (holding), već je dio lanjskih preporuka EK išao i u smjeru “redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine” te uspostave sustava izvještavanja o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne samouprave. No, Vlada na tome dosad nije mnogo napravila, pa je nedavno u programu reformi za svibanj najavila Izmjene zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u državnom vlasništvu, a za rujan i novu Uredbu o ustrojstvu te načinu vođenja Središnjeg registra državne imovine.
Tim proširenjem obuhvata omogućit će se uvođenje obveze izvješćivanja o poslovanju za tvrtke u vlasništvu lokalnih jedinica, tj. gradova ili županija. Model izvještavanja i lista informacija koje će morati podastrijeti trebala bi se definirati u srpnju. Do jeseni bi, pak, trebao krenuti i pilot projekt kojim bi se za određeni broj državnih poduzeća s ciljem odgovornijeg i uspješnijeg poslovanja definirali i objavili specifični srednjoročni ciljevi utemeljeni na indikatorima sličnih tvrtki. Sve u svemu, planirane aktivnosti za ovu godinu uglavnom su normativnog karaktera, a to je lakše ispuniti negoli pokazati provedbenu odlučnost. Stoga su to potezi koji su pogodni kao alibi.
Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/da-bi-pospremila-hz-vladi-bi-trebao-jos-jedan-mandat-295011
27.04.2015. – Poslodavci i sindikati: Vlada nas više ništa ne pita (preuzeto s NHS.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 30. travnja 2015.
KAMO JE NESTAO SOCIJALNI DIJALOG?
Što više pričamo o socijalnom dijalogu i partnerstvu, stanje je lošije, kaže Sever
(GLAS SLAVONIJE) Iako od jeseni prošle godine u Hrvatskoj traje projekt “Jačanje tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj”, financiran iz programa darovnica Norveške, u hrvatskoj je praksi, sudeći prema riječima sindikalaca i poslodavaca, od socijalnog dijaloga ostalo vrlo malo.
Taj projekt se u praksi provodi u suradnji s Norveškom konfederacijom sindikata i Konfederacijom norveških poduzeća, a njihova su iskustva sigurno dobra. No u Hrvatskoj posljednjih godina ne uspijevaju zaživjeti ni najbolje ideje.
Potvrđuje to i rasprava članova Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) o socijalnom dijalogu. Naime, i sindikalci i poslodavci tvrde kako njega u Hrvatskoj više nema. Ali, kako vidimo, ni nekih osobitih prosvjeda zbog toga. Kao da su se i radnici pomirili s beznadnim stanjem u zemlji, pa čekaju da im radnička prava, uobičajena u zemljama zapadne demokracije – padnu s neba.
Beznadna situacija
Kako zbog bolesti trenutno nema ni ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, jedinog s kim su i mogli razgovarati, sindikati se osjećaju još beznadnije.
– Pitanje dijaloga je važno, u Europi je to na nekim drugim razinama. Mi smo ga stvarno urušili do kraja. Ispada da je, što više pričamo o socijalnom dijalogu i partnerstvu, stanje lošije – rekao nam je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, prema kojemu, sve se to srozalo, pa se, kaže, srozavaju i prava.
On podsjeća da dio privatnog sektora i dalje uredno isplaćuje božićnice, regres, jubilarnu nagradu i drugo, ali postoji i dio onih koji to ne čine, a mogli bi, niti imaju organizirane sindikate.
– Tu je i pitanje pohlepe tih poslodavaca, koji gledaju za sebe izvući što više mogu, pa to ne čine. No dio privatnog sektora koji je potentan to isplaćuje i dogovara se sa sindikatima. Ono što je postalo problem jest da se u javnom sektoru pokušava uravnilovkom posložiti stvari. Ako u ovom trenutku državni proračun nije u stanju osigurati plaće za zaposlene u državnim i javnim službama, jer sredstava nema, treba stvoriti preduvjete da se u sljedećem razdoblju to ipak vrati. Ali, također, ako postoje državna poduzeća koja to dijelom mogu isplatiti, ne bi trebalo ići s uravnilovkom, jer to dovodi do negativne selekcije ljudi – zaključuje Sever.
Prema njegovim riječima, ni oni ni HUP nisu zadovoljni kako se to odvija. Kada je riječ o nacionalnom, trostranom socijalnom dijalogu, kaže, to jednostavno “šteka”.
Bez rasprave na GSV-u
– Ne mogu socijalni partneri, sindikati i poslodavci utjecati na to da vladajući pošalju prijedlog zakona ranije. Ne možemo utjecati ni da konačno uključe naše predstavnike u različite radne skupine, ni da se ima dovoljno vremena za raspravu umjesto da se sve radi na brzinu. Sve je to do Vlade, to su njezini propusti. Od nas se u pravilu traži da podijelimo odgovornost i krivnju kada je “u igri” nešto što je loše za radnike. A kada je nešto pozitivno, to je Vladina zasluga – ističe Sever.
I zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić potvrđuje kako i oni i sindikati misle da najveću odgovornost snosi Vlada, s obzirom na uspostavljenu dobru praksu prijašnjih vlada.
– Oni su unijeli promjene, prije svega ukinuli Vladin ured za socijalno partnerstvo, koji je bio koordinirajuće tijelo. Na taj način doveli su do toga da vrlo često imamo primjere da zakoni idu u proceduru prije nego što su raspravljeni na GSV-u. To je velik i ozbiljan problem, jer prema sporazumu o osnivanju GSV-a svi zakoni koji imaju veze s gospodarskim i socijalnim stanjem trebaju biti prvo tu raspravljeni. A sada imamo slučajeve da pojedina ministarstva to zaobilaze i odmah ih šalju u saborsku ili Vladinu proceduru. Uostalom, sami su priznali da ni njihova međuresorna komunikacija baš nije najbolja, pa stoga i dolazi do “šumova” – zaključuje Jakelić.
Igor BOŠNJAK
BERNARD JAKELIĆ
glavni direktor HUP-a
To je odraz uspješnosti društva
Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić kaže da je razina socijalnog dijaloga u društvu odraz njegove uspješnosti, pa je velika odgovornost na Vladi da to prepozna. “No ona nema plan što treba raditi, pa odluke donosi ad hoc”, smatra Jakelić. Na tvrdnju da su se tu poslodavci i sindikati neuobičajeno našli na istoj strani, Jakelić podsjeća da su neke stvari i donijeli konsenzusom, iako je uobičajeno drukčije. “Upravo taj okvir – socijalni dijalog, služi za argumentaciju svojih stavova. Iako smo kritični prema Vladinu stavu spram toga u posljednje vrijeme, treba ipak reći da to kod nas funkcionira na pristojnoj razini, u odnosu prema nekim zemljama šire regije – članicama EU-a”, kaže Jakelić. Smatra da su uspješnost i sadržajnost rada toga tijela uvjetovani najvećim dijelom time koliko Vlada želi da druga dva socijalna partnera sudjeluju u tome. “Jer time se onemogućava zloporaba politike, da četiri godine radi što hoće. Ona treba voditi računa o stavovima različitih društvenih skupina, a ove dvije zasigurno su najvažnije”, kaže Jakelić.
BOŽIĆNICE I REGRESI U “ZEMLJI BLAGOSTANJA”
Božićnice, regresi, jubilarne nagrade i bar djelomična sigurnost radnog mjesta (o 13. plaći da i ne govorimo) ovdje su sve više dijelovi zaboravljene kategorije, s kojom se susreću tek rijetki, a oni koji su tek prije godinu-dvije ušli u svijet rada vjerojatno imaju dojam da im to i ne pripada. Više ne pomaže ni ako ste zaposleni u nekad privilegiranim državnim i javnim služabama – u rezanju svega i njihova su se prava našla na udaru. Od obećanja o blagostanju u “našoj” državi s početka 90-ih danas nije ostalo gotovo ništa, jer je niz nesposobnih vlada i poslijeratnih kvazimenadžera iza sebe ostavio pustoš i neizvjesnu budućnost za sve one koji još imaju posao.
KREŠIMIR SEVER
predsjednik NHS-a
Kao majka, a ne kao maćeha
Na pitanje hoće li nove generacije uopće čuti za neke od kategorija prava radnika o kojima razgovaramo, Sever kaže kako želi vjerovati da hoće. “U privatnom bi sektoru sigurno trebali, iako najave koje se polako valjaju svijetom, pa tako i Europom, ne idu u dobrom smjeru kada je riječ o radnim mjestima. No dobit vlasnika u svijetu je izuzetno visoka i ono na čemu treba ustrajati, a moguće je snažnijim sindikalnim organiziranjem, jest da se ljudi i u privatnom i u javnom sektoru odlučuju pristupati sindikatima, organiziraju sindikate, utječu na sindikalne politike, izlaze na prosvjede, sudjeluju u štrajkovima. Jer snažnijom sindikalnom organiziranošću mogu utjecati i na kolektivno pregovaranje, i time na pravedniju raspodjelu dobiti. Da se država prema njima ponaša kao majka, a ne kao maćeha”, ističe Sever.
PRIGOVORI SINDIKATA I HUP-a SU DA IH VLADA ZAOBILAZI U RASPRAVAMA O VAŽNIM ZAKONIMA
Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/poslodavci_i_sindikati_vlada_nas_vise_nista_ne_pita_28043/
27.04.2015. – Dođite 1. svibnja u Sisak i dignite glas „ZA spas industrije i radna mjesta“ (preuzeto sa SSSH.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 30. travnja 2015.
Sisak, 27. travnja 2015. – Nakon prošlog tjedna u Zagrebu, danas je i u Sisku održana press konferenciju na kojoj su predstavnici sindikalnih središnjica, zajedno s predstavnicima Sindikata EKN-a Hrvatske, INAŠ-a i SING-a, najavili prosvjedno obilježavanje Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja u tome gradu, povijesnome simbolu otpora, nekadašnjem industrijskome divu.
Podsjećajući na obilježavanje Praznika rada proteklih godina i sindikalne poruke vladajućima zbog neispunjavanja predizbornih obećanja, predsjednikSSSH Mladen Novosel napomenuo je kako je ovogodišnje prosvjedno obilježavanje poruka aktualnoj i budućim vladama kako treba spasiti ovo malo industrije što je ostalo.
No, situacija u Sisku mogla bi se „preslikati“ i na mnoge druge gradove u Hrvatskoj.
-Ljudi koji su na minimalnoj plaći negdje je oko 80 tisuća. Četrdesetak tisuća je onih koji rade i ne primaju plaću. Prosječna plaća u Hrvatskoj nije dovoljna da bi se od nje moglo živjeti. Prosječna mirovina isto tako. I to je onda više nego dovoljan razlog da se na Praznik rada, na to upozori, rekao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
– Želimo upozoriti da je previše onih koji su ostali bez posla, ne zbog toga što nisu znali raditi, ne zbog toga što nisu dobro proizvodili, već zbog toga što to nekom nije odgovaralo. Od uvoznih lobija pa do novopečenih poslodavaca koji su dobili gospodarstvo i uništili ga, a istodobno oni sami nisu propali. Njima je ostala dobra zaleđina i oni mogu uživat do kraka života bez da moraju raditi“, rekao je Damir Jakuš, predsjednik URSH.
Ispred HURS-a, izvršni sindikalni povjerenik INAŠ-a, Predrag Sekulić, ustvrdio je, među ostalim, kako MOL vrši genocidom nad Inom, dok ova Vlada, kao i one prije nje šute i sve to promatraju. Pozvao je Vladu da preuzme upravljačka prava nad Inom, a premijera, predsjednicu Republike i sve političke opcije pozvao da se aktivno uključe u borbu za opstanak Ine.
Podršku prvosvibanjskom prosvjedu dali su i Zvonimir Mikloš, tajnik podružnice Sindikata EKN-a u sisačkoj Rafineriji i Zdravko Dužić, povjerenik SING-a za Sisak, pozvavši sve građane – radnike, nezaposlene, blokirane, umirovljene…. da dođu 1. svibnja u Sisak i dignu glas „ZA spas industrije i radna mjesta“.
-
Pretražujete arhivu za kategoriju: Obavijesti category.
Brze poveznice
Pogodnosti
