Arhiva za kategoriju Obavijesti

Nakon što su reprezentativni sindikati u HŽ Infrastrukturi poslali svoje očitovanje na prijedlog Uprave društva o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora, i nakon održanog sastanka sa Upravom 29.06.2015. godine, još nema konačne odluke o nastavku kolektivnog pregovaranja.

Reprezentativni sindikati dana 9.lipnja 2015. godine uputili su prema Upravi HŽ Infrastrukutre d.o.o. sukladno članku 229. Kolektivnog ugovora , svoje očitovanje na ponuđene izmjene i dopune Kolektivnog ugovora , te u istom dostavili i svoj prijedlog izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora.

Na posljednjem sastanku sa Upravom , Uprava je sindikalni prijedlog ocijenila neprihvatljivim, i sastanak je završen bez jasnih zaključaka. U međuvremenu je Uprava o svemu obavijestila  i Skupštinu društva(Ministra).

Cijenimo da će se ipak , bez obzira , na prisutna razmimoilaženja oko mjera ušteda , trebati sjesti za pregovarački stol, i kroz otvorene kolektivne pregovore , naći u duhu socijalnog dijaloga, prihvatljiva obostrano rješenja, ona  koja ipak neće biti samo teret za jedan dio radnika, a to su najveće zamjerke prijedlogu Uprave. Nama je posebno neprihvatljivo predloženo dodatno smanjenje prava radnicima na održavanju , čija primanja svakako nisu velika.

Slažemo se da je došlo vrijeme i potreba da se sustav plaća u društvu riješi drugačije i da se konačno treba dogoditi ujednačavanje cijena sata rada, a  što naš sindikat već duže vrijeme i traži.

Isto tako duh socijalnog dijaloga ne poznaje silu i prijetnje, već je njegov smisao da se na civiliziran i argumentiran način dođe do obostrano prihvatljivog rješenja. Prijetnje raskidom kolektivnog ugovora ( za koji po nama nema pravne utemeljenosti) , svakako će imati za pravnu posljedicu, mnogobrojne sudske postupke, koji u konačnici mogu donijeti i  velike troškove društvu.

Nezanemariva činjenica je da su sindikati u proteklom periodu dokazali  da se može kroz kolektivne pregovore postići puno, no ne možemo prihvatiti, da i dalje veći teret ušteda bude samo na radnicima i ne u ukupnom iznosu kako je to predloženo od strane Uprave.

Osim toga , djelatnost održavanja već je do sada prošla i restrikciju u broju radnika, veliki dio radnika održavanja je izdvojen iz matice u ovisno društvo, što nadalje smatramo jednim od loših rješenja . Sigurno je i da je naše neslaganje u vezi sa time u više navrata dostavljeno i bivšoj i sadašnjoj Upravi, a i Ministru. Sada jasno šaljemo i poruku da je bilo dosta, i da na nikakve i ničije ucjene i zakulisne igre , koje će u budućnosti ići na štetu djelatnosti održavanja,  ma sa koje strane one dolazile, više sigurno nećemo mirno gledati.

SIHŽ-u  nastavak rada Pružnih građevina predstavlja jedno od  temeljnih pitanja, čak smo i sa sindikalnim kolegama (iz SHŽ) o svojim rješenjima upoznali Vladu, Ministra i Europsku komisiju.Neprihvatljiv će nam biti svaki oblik rješenja ponuđen od strane i Uprave Pružnih građevina i Uprave HŽ Infrastrukture , koje će za to društvo predstavljati upitan opstanak i ugrožavati egzistenciju radnika i njihovih obitelji.To društvo je po nama na neprihvatljiv način eliminirano iz prava na sudjelovanje u međunarodnim natječajima za projekte koji se financiraju iz sredstava EU fondova , najavljuje se bez usuglašenih kriterija provođenje i  utvrđivanje tehnološkog viška u tom društvu. Reći ćemo DA restrukturiranju , tek onda kada će nam se prezentirati jasna vizija i strateški ciljevi poslovanja tog društva i od strane vlasnika, i od strane Uprave tog društva.

I na kraju , smatramo da se sve nesuglasice i otvorena pitanja , trebaju rješavatu kroz socijalni dijalog, a što se tiče trenutne situacije nastale oko izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora , ista se može i mora jedino rješavati nastavkom  kolektivnih pregovora , u dobroj vjeri i s ciljem postizanja kvalitetnog i obostrano prihvatljivog rješenja .

Tekst u cijelosti pročitajte ovdje: Zahtjevi sindikata Pružnih građevina upućeni Vladi RH, Saboru i upravama HŽ Infrastrukture i Pružnih građevina

Dana 29.06.2015.godine Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. zakazala je sastanak sa reprezentativnim sindikatima u društvu vezano za prijedlog Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora.

Na istom ćemo doznati stav i namjeru Uprave društva oko prijedloga izmjena KU za HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Daljnje informacije uslijediti će nakon održanog sastanka sa Upravom društva.

NI KIM JOUNG UN SE TOGA SJETIO NIJE

(SLOBODNA DALMACIJA) Pritisak kojega Vlada radi na poduzetnike u pojedinim se slučajevima doista može usporediti sa zlostavljanjem: prema novom Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, poslodavci moraju evidentirati ne samo vrijeme koje radnik provede u radu, kao što je do sada bio slučaj, nego i ono koje je uslijedilo nakon što je on toga dana otišao sa posla.

ŠUTI I RADI

(SLOBODNA DALMACIJA) Iako im je zakonska obveza da zaposlenicimaosigurajurad uz što manje stresa uvedena prije godinu dana, poslodavci o tome uglavnom pojma nemaju ili ih nije briga. Istraživanje Hrvatskog zavoda za zaštituzdravljaisigurnostna radu i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazalo je kako više od pola tvrtki nije angažirano na prevenciji stresa kod djelatnika u skladu s odredbama novog Zakona o zaštiti na radu.

Razvoj bolesti

Konkretno, 20 posto stručnjaka zaštite na radu u anketiranimpoduzećimapotvrdilo je kako poslodavac uopće ne provodi tu prevenciju, a još njih 38 posto izjasnilo se da tvrtke tom pitanju ne posvjećuju dovoljno pažnje. Tek šest posto ispitanika istaknulo je aktivan angažman poslodavca u prevenciji stresa, a pet posto potvrdilo je da tvrtka educira rukovoditelje i radnike, dok je ostali postotak ispitanika ukazao kako poslodavac ulaže u edukaciju stručnjaka zaštite na radu, koji surađuju s liječnicima medicine rada.

Istraživanje je provedeno u ožujku, a obuhvatilo je 235 poslodavaca, od čega 109 spada u velike tvrtke, 76 u srednje, a 50 u male. Od ukupnog broja, 135 firmi su, navode autori istraživanja, u privatnom domaćem vlasništvu.

Koje su uopće zakonske obveze poslodavca na ovom području? Prošle je godine, objašnjavaju u HZZO-u, prvi put u hrvatsko radno zakonodavstvo uvedeno pitanje stresa na radu i prepoznatih negativnih učinaka stresa koji mogu dovesti do razvoja ozbiljnih bolesti te znatno narušitizdravljeradnika.

Zakon, međutim, ne propisuje prekršajne odredbe za nepridržavanje ovih odredbi jer se koncept zakonodavca temelji na edukaciji svih dionika i prevenciji posljedica stresa. I možda se upravo u nepostojanju novčanih kazni krije i razlog što prevencija stresa nije zaživjela u praksi. Spomenuto istraživanje dvaju državnih zdravstvenih zavoda potvrdilo je kako osim poslodavaca po ovom pitanju “štekaju” i stručnjaci za zaštitu na radu u tvrtkama.

Oni bi, logično, da bi mogli ispuniti svoju zakonsku obvezu sprječavanja stresa, trebali znati što je stres i koji ga čimbenici uzrokuju, kao i na koji se način prikupljaju i analiziraju podaci od djelatnika, kako bi se mogle poduzete potrebne mjere.

No, u ovom je istraživanju čak 32 posto stručnjaka za zaštitu na radu potvrdilo da nisu kompetentni, odnosno da ne znaju dovoljno o tom području, a sljedeći podaci još su porazniji – naime, samo dva posto tih stručnjaka upoznato je s mjerama sprječavanja pojave stresa, isti postotak njih zna mjere za ublažavanje posljedica stresa, a tek jedan posto ispitanika upoznat je s metodologijom prikupljanja podataka i njihove analize.

Nema razumijevanja

Ako su podaci o zainteresiranosti poslodavaca, kao i znanju stručnjaka koji primaju plaću za obavljanje zaštite na radu toliko porazni, jasno je da su “obični” radnici još manje upoznati sa svojim pravima i obvezama o sprječavanju i smanjivanju razine stresa na poslu.

Stručnjaci Zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu i HZZO-a stoga poručuju kako je nužna značajnija promocija ovog rizika, te njegova utjecaja na zdravlje radnika i uspjeh poslodavaca. Radnici bi, konkretno, uskoro trebali biti uključeni u edukaciju o stresu preko timova medicine rada, u suradnji sa psiholozima i stručnjacima zaštite na radu, što bi trebalo uključiti i edukaciju ozdravstvenimposljedicama izloženosti stresu kao i o vještinama za smanjenje stresa.

DIVNA ZENIĆ RAK

Godišnje 550 slučajeva

Timovi medicine rada u Hrvatskoj, prema HZZO-ovoj statistici, zadnjih godina evidentiraju nešto više od 500 prijava “ozljeda na radu” pod dijagnozom “Akutna reakcija na stres”. U 2012. takvih je dojagnoza bilo 505, u 2013. 567, a lani 546.

Ovako se zaštitite

Poslodavac mora provoditi prevenciju stresa.

Za zaposlenike dužan je osigurati adekvatno radno vrijeme, radno mjesto na kojem se podudaraju vještina radnika, potreba posla i radno opterećenje.

Mora spriječiti ili eliminirati izloženost radnika nasilnom ponašanju, buci, vrućini i opasnim tvarima.

Radnik ne smije osjećati neizvjesnost o tome što se od njega očekuje, prijeti li mu otkaz ili druge promjene…

Radnici koji smatraju da su izloženi riziku moraju surađivati s poslodavcem u eliminiranju rizika.

Psihičke i tjelesne promjene

Zakonom je dana definicija stresa, pod kojim se podrazumijevaju tjelesne i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja uzročnika stresa na radu kroz dulje vrijeme, a poslodavci se obvezuju da adekvatnom organizacijom rada i komunikacijom preveniraju taj stres ili ga svedu na najmanju mogući mjeru, dok je za radnike, kao i stručnjake zaštite na radu, pak, propisana obveza da na tom pitanju surađuju s poslodavcem.

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/tvrtke_moraju_smanjiti_stres_radnika_ali_-_nece_28145/