Arhiva za kategoriju Ostalo

ČESTITAMO MEĐUNARODNI DAN ŽENA 8. OŽUJAK!

Predstavljen novi vozni red, poslovanje u 2012. te planovi za 2013.

Dana 4. prosinca 2012., u Zagrebu je u nazočnosti dr. sc. Siniše Hajdaša Dončića, ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, održana zajednička konferencija za medije nacionalnih željezničkih tvrtki – HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga i HŽ Infrastrukture.

Teme konferencije bile su novosti u voznome redu 2012/2013., koji na snagu stupa 9. prosinca 2012., procjena rezultata poslovanja u 2012. te očekivanja za 2013. godinu.

Otvarajući konferenciju, ministar je naglasio da je ova godina za željeznice bila godina izazova, godina u kojoj je pokrenuto rješavanje dugo zaboravljenih problema. Godinu je sustav dočekao podijeljen u pet društava, ali je doživio prve promjene pripajanjem HŽ Vuče vlakova HŽ Putničkome prijevozu i HŽ Cargu te HŽ Holdinga HŽ Infrastrukturi. Kako bi potaknula ulaganja, Vlada RH je dala jamstava za kreditna zaduženja triju društava. Zbog liberalizacije tržišta željezničkih usluga od 1. srpnja 2013. prioritet Vlade jest osnažiti HŽ Infrastrukturu kako bi sa svojim koridorskim prugama kvalitetno činila dio europske TEN-T mreže. Operatore HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo očekuju posve drugačiji izazovi i putovi razvoja. Ministar je rekao da HŽ Putnički prijevoz može biti sufinanciran iz državnog proračuna za pružanje javne usluge na hrvatskim prugama te da će do kraja godine biti raspisan natječaj za nabavu 44 nova vlaka. Ministar Hajdaš Dončić istaknuo je i da su pred HŽ Cargom veliki izazovi i mogućnosti, među kojima je najvažniji razvoj riječke luke kojim se do 2017/18. očekuje povećanje tereta za 10 puta pri čemu će HŽ Cargo uz potencijalnoga strateškog partnera promijeniti tokove robe i riječki, ali i pločanski prometni pravac učiniti konkurentnim.

Dražen Ratković, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, predstavio je novi vozni red.

/ U Hrvatskoj, kao i ostatku Europe, novi vozni red stupa na snagu 9. prosinca 2012. i vrijedi do 14. prosinca 2013. U tome razdoblju vozit će ukupno 717 vlakova dnevno, od čega 22 vlaka u međunarodnome prijevozu te 695 vlakova u unutarnjem prijevozu. U novome voznom redu vozit će 45 vlakova manje u odnosu na postojeći, čime će i troškovi biti manji za oko 42 milijuna kuna. Vozni red izrađuje se prema broju putnika u vlakovima, raspoloživim kapacitetima te isplativosti pojedine linije.

Ratković je također ukratko predstavio presjek poslovne 2012. te planove za 2013. Istaknuo je da je tekuća godina obilježena Programom restrukturiranja. Njegovo provođenje će se nastaviti, a cilj je povećati prihode. U 2013. će se modernizirati kanali prodaje te će se uskaditi cijene prijevoznih karata koje nisu mijenjane zadnjih pet godina unatoč inflaciji, višem PDV-u i poskupljenju goriva. Također se u sljedećoj godini očekuje ugovaranje nabave 44 nova vlaka, a njihovo uvođenje u promet očekuje se tijekom 2014. i 2015. godine.

U svom obraćanju novinarima Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, rekao je:

/ HŽ Cargo najveći je regionalni lider prema pokazateljima za prvih devet mjeseci ove godine. U 2012. vidljiva je tendencija porasta pa je tako količina prevezenih tona planirana za prosinac ove godine tri puta veća od one u prosincu 2011. godine. Uz sve to HŽ Cargo provodi Program restrukturiranja uz novu koncepciju razvoja tvrtke. Iako će HŽ Cargo u ovoj godini ostvariti gubitak od oko 91 milijun kuna, s obzirom na obveze iz prethodnog razdoblja taj gubitak iznosio bi oko 200 milijuna kuna da HŽ Cargo nije u 2012. ostvario uštede u iznosu od oko 100 milijuna kuna. No takvi rezultati neće biti dovoljni za financijsku likvidnost tvrtke, budući da i dalje imamo dvaput više radnika od zemalja u EU. Takav teret nećemo moći plaćati dulje vrijeme jer moramo pokriti troškove iz prethodnog razdoblja. Svim mjerama daljnje racionalizacije nastojat ćemo ostati uspješan prijevoznik.

Na pitanje novinara o budućnosti HŽ Carga, ministar je odgovorio:

/ Trudit ćemo se da u sljedećem razdoblju provedemo due diligence, tj. duboko snimanje mogućnosti HŽ Carga, kao i utvrditi sve financijske obveze. Nakon toga tražit ćemo strateškog partnera, što je vezano uz razvoj maritimnih luka. Uz to imamo i drugu opciju koja podrazumijeva daljnji oštriji proces restrukturiranja kojim će HŽ Cargo podići vrijednost i u novo razdoblje ući kao važan teretni prijevoznik.

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, naglasio je kako je ta tvrtka krenula u paralelan proces restrukturiranja i modernizacije različitih dionica željezničke mreže, od kojih su neki projekti pri kraju. O restrukturiranju je izjavio sljedeće: /Ove godine, u prvoj fazi već se 500-ak radnika odlučilo otići uz poticajne mjere. Do kraja godine ispunit ćemo i premašiti smanjenje broja radnika za planiranih 650./ Naglasio je kako su HŽ Infrastrukturi povećana proračunska sredstva za sljedeću godinu za obnovu, modernizaciju i osuvremenjivanje pruga te uz kreditno zaduženje uz jamstva Vlade RH planira raspisati natječaje za radove u iznosu većem od 2 milijarde kuna. Zbog sporosti procesa javne nabave zatražit će također i izmjene u projektu restrukturiranja kako bi se pripremilo jedno jako željezničko građevinsko poduzeće spremno za tržišnu utakmicu. Kao posljednju temu Peričić je naveo „kupovanje socijalnoga mira iz proteklih godina“. Naime, zbog propusta u poslovanju prošlih uprava, odnosno potpisivanja ali i nerealiziranja aneksa Kolektivnom ugovoru o povećanju plaća tvrtka je izgubila spor sa socijalnim partnerima težak 170 milijuna. Stoga je zamolio radnike da pričekaju s potraživanjem tih sredstava do konačne odluke Vrhovnoga suda na žalbu HŽ Infrastrukture kako ih eventualno ne bi trebali naknadno vraćati. Riječ je o oko 25 tisuća kuna bruto po radniku.

Izvor: http://www.hznet.hr/odrzana-konferencija-za-medije

Zagreb, 20. studenoga 2012. – Predstavnici pet sindikalnih središnjica i udruženih sindikata dijelili su jutros prije početka zasjedanja Hrvatskog sabora letke saborskim zastupnicima apelirajući na prihvaćanje prijedloga Hrvatskih laburista-Stranke rada za izmjenom Kaznenog zakona kojom se inicira uvođenje kaznene odgovornosti za poslodavce koji radnicima nisu isplatili plaću, a odbili su izdati obračun te plaće, što je protivno obvezi koju propisuje Zakon o radu.

– Utvrđivanje kaznene odgovornosti za poslodavca koji radniku ne izda pisani obračun o neisplaćenoj plaći nužan je alat pravosuđu za efikasniji obračun s tom žalosnom hrvatskom pojavom, koju država već duže vrijeme neuspješno rješava. Uzalud je obračunu neisplaćene plaće propisan učinak ovršne isprave, ako ga poslodavac nesretniku/ci bez plaće uopće ne uruči ili to ne učini na vrijeme, navodi se, među ostalim, u letku.

Traži se i podrška izmjenama Ustava RH kojom se ublažavaju kriteriji za provođenje referenduma građanskih inicijativa.

Kako reče Mladen Novosel, predsjednik SSSH, riječ je o poveznici sindikalnih inicijativa o izmjenama Zakona o referendumu iz 2010. godine (produženjem roka za prikupljanje potpisa podrške za referendum temeljem građanske inicijative) i Ustava RH (smanjivanjem potrebnog broja potpisa), kao i nastavka kampanje SSSH protiv neisplate plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa, pokrenutu početkom 2011. godine.

– Današnja akcija je poveznica interesa sindikata i prijedloga jedne parlamentarne stranke. Mi smatramo kako bez izmjene Kaznenog zakona na način da i poslodavci budu i kazneno gonjeni u slučaju neizdavanja potvrde o plaći, cijela priča o neisplati plaća neće proći. Prema tome, očekujemo da zastupnici Hrvatskog sabora konačno prihvate dobar prijedlog jedne stranke u oporbi, a da je to u korist hrvatskih građana, zaključio je Mladen Novosel.

Opširnije na poveznici http://www.sssh.hr/hr/vise/nacionalne-aktivnosti-72/trazi-se-kaznena-odgovornost-za-bahatost-poslodavaca-180

OPET JE sve bilo utemeljeno na zakonu.

Miro Vukić nije u skladu sa zakonom odjavio automehaničarski obrt. Porezna uprava godinama je po zakonu nabijala zateznu kamatu na taj porezni dug. Kad se napokon odlučila namiriti, sud je presudio po zakonu i obiteljsku kuću dao na bubanj. Dvjesto godina staro zdanje u skladu sa zakonom prodano je na javnoj dražbi. Onda su prema Zakonu o policiji došli specijalci i izbacili deveteročlanu obitelj Vukić iz kuće koja im više ne pripada.

Jedna žena se onesvijestila, Tinu Vukić odvezla je Hitna pomoć, policija je nasilno uklanjala okupljene prosvjednike i spriječavala novinare da se približe kući. Čuli su se plač i vika.

I sve to, koje li ironije, događalo se baš u kvartu Božidara Kalmete.

Prazna država

Jutrošnja drama u Arbanasima poslužila je kao još jedan podsjetnik na to kako pravna država djeluje kad god joj se ukaže prilika. A prilika se ukazuje samo kad su u pitanju sitne ribe. Recimo, Aleksandra Ljuba i njezinih osam mjeseci zatvora zbog šest tisuća kuna troška za ljetovanje. Ili baba Minka i njezinih šest dana zatvora zbog duga za odvoz smeća.

A navikli smo već da policijski specijalci udaraju samo na one koji se ne mogu braniti: na nevladine udruge ispred Horvatinčićeva šoping centra, na prosvjednike ispred Markova trga, na sindikaliste iz Pučišća, a sada i na obitelj Vukić iz Zadra.

Ali, što se tu može. Kad se mehanizam pravne države jednom zahukta, melje pred sobom sve one koji joj stanu na put. Osim onih koji joj se spretno izmaknu.

Vratimo se stoga malo u svibanj 2010. godine.

Baukov Mamić

Na aktualnom satu u Hrvatskom saboru tadašnji oporbeni zastupnik Arsen Bauk postavio je premijerki Jadranki Kosor sljedeće pitanje: “Istaknuti sportsko-politički djelatnik Zdravko Mamić izjavio je kako su on i njegov klub izvezli sto milijuna eura usluga. Radi se, naravno, o prodaji nogometaša. Koliko je gospodin Mamić na tu zaradu platio poreza?”.

Jadranka Kosor sa smiješkom je odbacila to pitanje, nakon čega je Bauk poentirao: “Ja mislim da gospodin Mamić nije platio porez, ali zato su ga platili građani. Uvodite im harač, ukidate im porezne olakšice, a bogatima ne uzimate ni lipe poreza”.

Mamićev bauk

Dvije i pol godine kasnije, nakon što je Bauk odradio prvu godinu ministarskog mandata u novoj Vladi, Zdravko Mamić opet se na press konferenciji hvalio zaradom od transfera: “Kako objasniti da je Dinamo uprihodio više od sto milijuna eura koje su ušle u Hrvatsku? To je kao da je neka tvrtka izvezla dvije milijarde proizvoda. Je li nam netko rekao hvala?”.

A je li ga netko, primjerice Bauk, pitao je li na to platio porez?

Naravno da nije. U međuvremenu, Baukova vlada čini isto ono što je on ne tako davno zamjerao Kosoričinoj vladi: građanima nabija poreze, a bogatima ne uzima ni lipe poreza.

Vratimo se stoga još par godina unazad.

Todorićev dvorac

I podsjetimo na famoznu gradnju Kulmerovih dvora. Ivica Todorić uredio je 2006. godine dvorac kao hotel, jer je samo tako mogao dobiti građevinsku dozvolu. Nikad nije zatražio kategorizaciju jer je taj hotel u vlasništvu Agrokora koristila samo njegova obitelj u privatne svrhe. Novinari nikad nisu doznali je li Todorić na to platio porez. Da bi naposljetku SDP u Gradskoj skupštini izglasao izmjene GUP-a prema kojem je u podsljemenskoj zoni dozvoljena gradnja rezidencijalnih objekata velikih točno kao Todorićevo imanje.

Nije to učinio samo Bandićev SDP, nego i Milanovićev.

Za te ispravke zagrebačkog GUP-a u periodu od 2005. do 2009. godine Mirela Holy je kao ministrica okoliša izjavila da “nisu bili ništa drugo nego protuzakoniti akt”. Svejedno, Milanovićeva vlada izričito je Indexu rekla da se Todorićevim dvorcem neće baviti.

Zahuktali kotač

Ali svi oni, i Mamić i Todorić i Horvatinčić i Thompson i Šuker i tko zna tko još, pronašli su način kako da se izmaknu pred zahuktalim, dobro podmazanim, kotačem pravne države.

Vukići ga nisu pronašli. I dobili su ono što su zaslužili. Po zakonu i po proceduri. Ni ovoga puta, kao ni mnogo puta do sada, plač i suze nisu mogli spriječiti provođenje pravde.

Mogli su samo izazvati novu provalu građanskog gnjeva zbog toga što ta ista pravda još nije pokucala na vrata nekog tajkunskog dvorca.

Opširnije na poveznici: http://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-bogati-ne-placu/645723.aspx