Posts Tagged obavijesti

30.01.2015. – Za HŽ milijardu kuna, najveći dio za refinanciranje obveza (preuzeto s Poslovni dnevnik)

Najveći dio novih kredita uzet će HŽ Infrastruktura, kojoj je plan refinancirati 308 milijuna kuna obveza.

Ministarstvo financija od Vlade je dobilo zeleno svjetlo za predaju zahtjeva Svjetskoj banci za kreditiranje HŽ-ovih tvrtki uz jamstvo države, prema 1 milijardu kuna vrijednom projektu održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora.

Zajam će se, kako je naglasio ministar prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, davati po principu “jednom i nikad više”, kako bi se dovršio proces restrukturiranja. Doduše, polovica iznosa HŽ-ovim će se tvrtkama odobriti kako bi refinancirale ranije kredite za otpremine koje su dodjeljivane kroz programe restrukturiranja. zMinistar je tako najavio da bi se HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz mogli zadužiti u rasponu između 0,5 i 1 posto, uz 6-mjesečni Euribor, dok su im kamate za prethodne kredite bile od 4,7 do 6,55 posto.

Značajan dio novih kredita HŽ-ove tvrtke bi koristile za daljnje zbrivanjavanje radnika. Inače, od početka 2012. i pokretanja restrukturiranja, HŽ-ov sustav smanjen je s pet na tri poduzeća, a broj zaposlenih je smanjen za gotovo 4000, sa 17.356 na 13.474. Bez obzira na ulazak u predizbornu godinu Hajdaš Dončić očekuje da će se taj proces nastaviti i da će do konca restrukturiranja u željeznici raditi optimalnih 9400 zaposlenika. U ovom trenutku, dakle, stiglo se na pola puta restrukturiranja željeznica.

Najveći dio novih kredita uzet će HŽ Infrastruktura, kojoj je plan od ukupno 471 milijun kuna refinancirati 308 milijuna kuna ranijih obveza za projekte, te 100 mil. kuna za zbirnjavanje radnika, a gotovo 63 mil. kuna upotrijebit će za nove aktivnosti, najvećim dijelom za bolje osiguravanje pružnih prijelaza. HŽ Putnički prijevoz će od ukupno 270 mil. kuna za nove otpremnine izdvojiti 75 mil., a većinu novca uložit će u nove prijevozne kapacitete i informatizaciju sustava. HŽ Cargo će od predviđenih 254 mil. kuna na reprogramiranje obveza za ranije otpremnine, te na nove otpremnine potrošiti gotovo 174 mil., a ostatak uložiti u mobilne kapacitete i informatizaciju.

Ocjena banke

U veljači dubinsko snimanje

Projekt održivog razvoja željezničkog sektora RH prošao je pred procjenu Svjetske banke, a u veljači se očekuje dubinsko snimanje projekta. U Vladi očekuju da će se u pregovore o kreditima za HŽ-ova poduzeća u ući polovicom ožujka, te da bi odobrenje Odbora izvršnih direktora IBRD-a projekt mogao dobiti potkraj travnja. Ministar Hajdaš Dončić ističe i da će sve tri HŽ-ove tvrtke nakon pregovora sa Svjetskom bankom same birati odnos fiksnog i varijabilonog dijela, te grace perioda za otplatu kredita.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/za-hz-milijardu-kuna-najveci-dio-za-refinanciranje-obveza-288932

No Comments

29.01.2015. – Bipartizam kao alat uspjeha (preuzeto sa SSSH.hr)

Zagreb, 29. siječnja 2015. – Polazeći od načela međusobnog uvažavanja i poštivanja autonomije, potaknuti suradnjom u sklopu projekta Jačanje socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj: „BATOS – Bipartizam kao alat uspjeha“, a sa svrhom nastavka suradnje i unaprjeđenja bipartitnog socijalnog dijaloga, predsjednik SSSH Mladen Novosel i predsjednica HUP-a Gordana Deranja, potpisali su u prostorijama HUP-a Sporazum o suradnji.

Zajednički rad HUP-a i SSSH te pridruženih članova projekta obuhvatit će formiranje bipartitnog tijela i radnih skupina, redovite konzultacije i pripremu zajedničkih analiza i stavova o gospodarsko-socijalnoj situaciji u Republici Hrvatskoj i politikama EU. Zajednički prioriteti predstavnika sindikata i poslodavaca definirat će se na pitanjima obostranog interesa, primjerice s područja politike tržišta rada, zapošljavanja, poslovnog okruženja, poduzetništva i konkurentnosti te cjeloživotnog učenja.

Jačanje socijalnog dijaloga u RH: “BATOS – Bipartizam kao alat uspjeha”  projekt je čiji je nositelj Hrvatska udruga poslodavaca, a koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Partneri su: Savez samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) i Udruga poslodavaca Slovenije (ZDS), dok su pridruženi partneri: Međunarodna organizacija poslodavaca (IOE), Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat (SMH-IS), Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH), Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), te Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Cilj projekta je omogućiti permanentne bipartitne konzultacije i jačati ulogu socijalnih partnera u Hrvatskoj u ukupnom socijalnom dijalogu kroz novi oblik održive suradnje socijalnih partnera; jačati znanja i sposobnosti socijalnih partnera i podići svijesti za učinkoviti bipartitni socijalni dijalog s naglaskom na socijalni dijalog na EU razini i proces provedbe autonomnih okvirnih sporazuma te na taj način potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u socijalnom dijalogu u EU.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH, osvrnuo se na važnost bipartitnog dijaloga i međusobne suradnje poslodavaca i sindikalnih udruženja:
– SSSH i HUP logični su i prirodni partneri u ovom projektu jer vjerujemo u potrebu i nužnost socijalnog dijaloga. Upravo smo mi, sindikati i organizacije poslodavaca, ti koji najbolje poznaju situaciju u praksi, i koji izravno predstavljaju interese i potrebe naših članova, radnika i individualnih poslodavaca, te smo stoga najpozvaniji i najodgovorniji tražiti rješenja koja su nam svima potrebna, i koja su u interesu svih nas. Kad govorimo o tripartitnom socijalnom dijalogu i stavovima u odnosu na pitanja poput ekonomske politike i reforme javne uprave, puno češće nego što se to obično percipira u medijima i javnosti, sindikati i poslodavci dijele slična stajališta pa je logično da i tu napravimo određene iskorake, razvijemo zajedničke platforme i nastupamo zajednički u onim situacijama i temama kada nam je to moguće.

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, tom je prilikom izjavila:
– Bipartitni socijalni dijalog dio je aktivnosti koji će gospodarstvo učiniti naprednijim i konkurentnijim i koji će društvo učiniti stabilnijim i pravednijim. Nedostatak raspravne kulture, argumentiranog i konstruktivnog dijaloga ima snažan negativan utjecaj na društvo. Sindikati i HUP prepoznaju potrebu unapređenja socijalnog dijaloga i zato smo se obvezali raditi na tome. Zajednički ćemo raditi na pitanjima od obostranog interesa iz područja politike tržišta rada, zapošljavanja, poslovnog okruženja, poduzetništva, konkurentnosti i cjeloživotnog učenja.“

Projekt je podržao i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
– Bipartizam Hrvatskoj treba. Iskustvo iz proteklog razdoblja potvrđuje kako značajne napore treba ulagati u razvijanje bipartitnih odnosa udruga sindikata i poslodavaca više razine koji bi primarno bili usmjereni na osmišljavanje i provedbu zajedničkih inicijativa socijalnih partnera prema Vladi, rekao je, među ostalim, ministar Mrsić.

Nakon potpisivanja sporazuma uslijedila je projektno uvodna konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati analize stanja bipartitnog socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj,  razmijenjena iskustva s udrugama poslodavaca zemalja EU te predstavljeni glavni izazovi i mogući načini djelovanja socijalnih partnera sa svrhom održivog razvoja.

Izvor: http://www.sssh.hr/hr/vise/nacionalne-aktivnosti-72/bipartizam-kao-alat-uspjeha-1476

No Comments

29.01.2015. – Na današnjoj sjednici Vlada RH usvojila Nacrt projekta “Projekt održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora”

Nacrt projekta “Projekt održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora”

No Comments

28.01.2015. – SIHŽ i SHŽ uputili dopis resornom ministru zbog stanja u Pružnim građevinama

Sindikat hrvatskih željezničara
Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica

U Zagrebu, 27. siječnja 2015.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Dr.sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar

Poštovani ministre Hajdaš Dončić,

tvrtka Pružne građevine d.o.o., u vlasništvu HŽ Infrastrukture, dugi niz godina najuspješnija je tvrtka u sustavu HŽ. I nakon pripajanja 800 radnika građevinskih poslova HŽ Infrastrukture i tvrtki POSIT i Remont i održavanje pruga, Pružne građevine u posljednje 2 godine bilježe dobit oko 230 mln HRK.

Nakon neuspješnog pokušaja prodaje Društva, pristupa se izradi Smjernica za izradu poslovnog plana, kojim je predviđeno otpuštanje više od jedne trećine zaposlenih. Iako je u društvu angažirano oko 700 sezonskih radnika, Uprava želi otpustiti 600 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme te 150 sezonskih radnika. Na taj način Uprava će prekršiti odredbe Zakona o radu, protiv čega ćemo se boriti svim dopuštenim sredstvima.

Što se tiče potrebe za restrukturiranjem Pružnih građevina, ne bježimo od toga, no nije nam logična namjera otpuštanja tolikog broja radnika u tvrtki koja od osnutka 2002. kontinuirano bilježi dobit u poslovanju. Smatramo da je brojka od 750 radnika koje nnamjeravate otpustiti, pretjerana. Mišljenja smo da bi tvrtka i uz smanjene prihode, mogla očuvati pozitivno poslovanje sa 1300-1400 zaposlenih na neodređeno vrijeme, uz angažiranje neophodnog broja sezonskih radnika. Time bi se smanjili troškovi zbrinjavanja radnika te se ne bi mnogo povećao broj nezaposlenih, niti broj korisnika socijalnih prava.

Nelogično nam je da se najuspješnije društvo želi pod svaku cijenu prodati. Mišljenja smo da prodaja Pružnih građevina, posebice obzirom da tvrtka ima u sastavu i redovno održavanje pruga, obzirom da HŽ Infrastruktura bez Pružnih građevina ne može jamčiti sigurno odvijanje željezničkog prometa, ne bi trebala biti prioritet. U susjednoj Sloveniji dobar je primjer uspješno funkcioniranje Železniškog gradbenog podjetja, koje je u vlasništvu države. Bitno je da cijene budu na tržišnoj osnovi, što HŽ Infrastruktura, vlasničkim utjecajem na Upravu Pružnih građevina, u svakom trenutku može osigurati.

Također, smatramo da Vas Uprava HŽ Infrastrukture dulje vrijeme tendenciozno informira te Vas tako navodi na pogrešne odluke. Radi se o sljedećem:

U HŽ Infrastrukturi izrađuju se poslovni planovi kojima se povećavaju investicije u elektrotehnička postrojenja, dok se investicije u održavanje i obnovu pruga i građevinskih objekata drastično smanjuju. Osim što je to sa stručne strane posve pogrešno, vidljivo je da se tako stvara temelj za otpuštanja u građevinskom dijelu tvrtke, dok se jedino elektrotehnički dio tvrtke štiti.

Ipak ne vjerujemo da se nalogodavci brinu o zaštiti bilo kojeg dijela radnika. Prije da se od strane pojedinaca, u zadnjoj godini mandata ove Vlade, pokušava zgrabiti što se još može. No na taj način radi se nepopravljiva šteta Pružnim građevinama, HŽ Infrastrukturi, ali i Republici Hrvatskoj pa od Vas tražimo da to zaustavite te da naredite izradu kvalitetnijeg, izbalansiranog plana investicija.

Poštovani gospodine ministre, evidentno je da u željezničkom sektoru Vi donosite ključne odluke. Dosad ste odluke donosili bez konzultacija s nama kao s predstavnicima radnika, što smatramo pogrešnim. Zato predlažemo da nas, što je prije moguće, pozovete na sastanak na kojem želimo raspraviti navedene teme. Odbijanje, ili ignoriranje ove naše inicijative, uz nastavak opisanih aktivnosti od strane uprava HŽ Infrastrukture i Pružnih građevina, doveo bi do štrajka i javnog prosvjeda članova SHŽ i SIHŽ.

S poštovanjem,

Ivan Forgač

Predsjednik SHŽ

Slavko Proleta

Predsjednik SIHŽ

Dostaviti:

–        Gđa. Kolinda Grabar Kitarović, izabrana predsjednica Republike Hrvatske,

–        G. Zoran Milanović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske,

–        Javna glasila.

No Comments

20.01.2015. – Proleteri, ne bojte se (preuzeto s NHS.hr)

(NOVI LIST) Strah. To je najčešći razlog zbog kojeg radnici ne reagiraju onda kada treba reagirati. Zbog straha se ne usude tražiti ono što im pripada i to je svih ovih godina iza nas nebrojeno puta viđeno. Strah od gubitka radnog mjesta, strah zbog mogućih egzistencijalnih problema, strah da bi bilo koja akcija mogla uroditi reakcijom poslodavca… Pa i strah da bi dizanje glasa radniku moglo suziti prostor na tržištu rada, jer tko bi htio »svadljivca« na platnom spisku.

Kada bi se svi ti strahovi zatomili, mnoge bolne točke domaćeg tržišta rada, odnosno domaćeg društva u cijelini, odavno bi bile eliminirane ili svedene na nekakvu statističku pogrešku. Ne bi onda bilo firmi koje su godinama u blokadi, a ima ih još uvijek i u njima rade neki radnici. Bez plaće.

Radnici mnogih poduzeća godinama su dolazili, i još uvijek dolaze na posao, odrade svoje smjene i za odrađeni posao ne budu plaćeni. Neplaćanje nije neki relikt prošlosti. Ono je još uvijek prisutno u domaćoj stvarnosti pa tako, primjerice, prema zadnjim podacima poreznika, više od 39 tisuća radnika, zaposlenih kod preko 9,5 tisuća poslodavaca ne prima plaću. Vjerojatno se u promilima mjere oni radnici koji su nakon prve neisplaćene plaće pokrenuli ovrhu poslodavca ili pozvali inspektore jer im plaća nije isplaćena, a poslodavac im nije uručio obračun dospjele, a neisplaćene plaće. Jednako kao što se u promilima mjere oni koji su u prošlosti, čim su se stekli uvjeti za to, pokrenuli stečaj poslodavca i nisu čekali mjesecima ili godinama u nadi da će se nešto promijeniti. Ta je nada, zapravo, jačala kako bi prikrila strah od akcije na koju radnici imaju pravo, sami ili preko svojih sindikalnih zastupnika. Taj strah i strahovi koristili su i koriste jedino onima koji gledaju kako migoljiti kroz sustav i u tom migoljenju prevariti radnike, državu, poslovne partnere… Što su radnici više u strahu, jače je samopouzdanje onih koji ne poštuju zakone. Što se radnici manje boje i posežu za onim što im zakonska regulativa pruža, to je druga strana »slabija« i uči poštovati zakonodavstvo.

Bivši radnik TŽV Gredelja Mladen Bibić pobijedio je svoje strahove. Pobio je nezakoniti otkaz. Lažna optužba stajala ga je zdravlja, gurnula ga na egzistencijalno dno. To što je vraćen na posao, međutim, nije dovoljna satisfakcija za sve što je proživljavao u vrijeme dok mu se kuhao otkaz i nakon što je ostao bez posla. Zasebnom tužbom dokazao je da je bez posla ostao zbog šikanoznog postupanja poslodavca. Zasigurno nije ni prvi ni zadnji radnik kojemu je otkaz »smješten« i kojeg je takvo postupanje poslodavca koštalo niza negativnih posljedica u privatnom životu. I za to se može dobiti satisfakcija, pokazao je ovaj radnik. Naravno, ona nikada ne može poništiti sve ono loše što se na radničkim leđima gomilalo dok je presuda stigla. Ovom radniku je bilo najvažnije dokazati da mu je obraz čist, za razliku od obraza njegova poslodavca. Pokazao je svim drugim radnicima da ne treba šutjeti i trpjeti, primiti povratak na posao kao isključivu satisfakciju za nezakoniti otkaz. Može se i više od toga, ali za to treba prevladati strahove.

Izvor: http://www.nhs.hr/novosti/proleteri_ne_bojte_se_27865/

No Comments