Posts Tagged obavijesti

Na temelju članka 141.stavak 2 Zakona o radu (NN broj 93/14.) i članka 70. Zakona o zaštiti na radu (NN broj 71/14.) tri sindikata podnijela Prijedlog za utemeljenja radničkih vijeća i izbor povjerenika ZNR u poslovnim područjima Pružnih građevina d.o.o.koji je i dostavljen poslodavcu.

Svaki sindikat i svaka skupina radnika od najmanje 20% radnika mogu podnijeti listu kandidata za izbor članova radničkog vijeća i izbor povjerenika ZNR.

Podnositelji lista kandidata imati će pravo i na predstavnika i njegovog radnika u izborni odbor koji će se imenovati na skupu radnika koje će sazvati potpisnici prijedloga.

Prijedlog za utemeljenje radničkih vijeća i izbor povjerenika ZNR objaviti će se na oglasnim pločama na svim oglasnim mjestima poslodavca i biti dostavljen ostalim sindikatima koji imaju svoje članove kod poslodavca i poslodavcu.

Lako bi mogli postati prva država EU nad kojom će se aktivirati korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Hrvatska je na najboljem putu da 2017. godine ostane bez novca iz kohezijskih fondova EU. Nažalost, to neće biti posljedica uspjeha u povlačenju novca, već kazna Europske unije zbog neučinkovitosti u provođenju obveza iz postupka prekomjernog deficita. No, problemi za najmlađu članicu EU tu ne staju, naprotiv.

Zbog makroekonomskih neravnoteža Hrvatska bi lako mogla postati prva država Unije nad kojom će se aktivirati korektivni postupak zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteže (EIP), a koji bi također mogao rezultirati suspenzijom prava na korištenje fondova EU. Naime, ne bude li Europska Komisija zadovoljna mjerama koje Vlada do kraja travnja mora predstaviti u sklopu Nacionalnog reformskog plana i predanosti ispunjavanju reformi, Europsko vijeće će u svibnju donijeti odluku o pokretanju postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. “Ako se brzo ne probude u Zagrebu, Hrvatska je na dobrom putu za pokretanje postupka zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža”, neslužbeno doznajemo iz Europske komisije. Pritom valja imati na umu i da u Općoj upravi za ekonomska i financijska pitanja nisu previše optimistični da će Hrvatska u tome uspjeti.

Premijer Zoran Milanović prošli tjedan rekao da nužni potezi još nisu usklađeni ni kod kuće, u ponedjeljak ipak preokret. “Poslali smo prvi draft, radni dokument koji se odnosi baš na reforme u širokom spektru, u svim područjima, koji je u velikoj mjeri nastavak onoga što smo radili u prethodnih godinu dana, ali i s novim mjerama, novim idejama”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Dodao je da je “ostao još jedan dio fiskalnih mjera koje još uvijek pripremamo i to ćemo vjerojatno kroz ovaj tjedan poslati”. Glavne zamjerke koje je EK imala na makroekonomsko stanje u Hrvatskoj u sklopu posljednjeg europskog semestra su slab rast, sporo restrukturiranje tvrtki i tmurna situacija sa (ne)zaposlenošću. Tu je zaduženost kućanstava i poduzeća koja koči potrošnju i investicije. Iako se privatni i javni sektor razdužuju umjereno, korporativni dug ostaje koncentriran u slabo profitabilnim korporacijama.

Komisija je ukazala i da su javne usluge od općeg interesa usko grlo za potencijal gospodarskog rasta. Zdravstvo je izvor fiskalnog rizika, a slab obrazovni sustav u kombinaciji sa slabašnim inovacijskim kapacitetima mogu negativno utjecati na dugoročnu produktivnost. Komisija nije propustila ukazati i na ograničene administrativne kapacitete koji su prijetnja za punu apsorpciju europskih fondova. Razmišljanja u Bruxellesu su očekivana, posebno u kontekstu predizborne godine, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. “Bit će to politička procjena koja će ovisiti o razvoju situacije s Grčkom. Za razliku od Grčke koja nema ni snažnu stabilnu političku većinu ni vremena za reforme, Hrvatska ih ima, ali nema volje za njih”, kaže Lovrinčević.

Hrvatska je, kaže, tipičan primjer politike koja izbjegava reforme koristeći jeftini kapital i samo je pitanje hoće li i do kada Europa dozvoljavati. Hrvatska je 2014. ušla u postupak makroekonomskih neravnoteža i to u petu od ukupno šest kategorija na ljestvici rigoroznosti u kojoj se nad državama uvodi dodatni monitoring i traže se odlučne političke akcije. Komisija je u posljednjem izvješću utvrdila postojanje pretjeranih neravnoteža u pet zemalja: Hrvatskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu. U ovogodišnjem izvješću EK za Hrvatsku kratko stoji da je stanje u odnosu na lani nepromijenjeno pa nam se, čini se, time ‘smiješi’ i najoštrija, dosad neisprobana, kategorija. “Mi smo nakon Grčke najlošija ekonomija, a čak i tamošnji premijer Cipras u Komisiju nosi paket konkretnih reformi. To se očekuje i od nas, no Vlada pokušava kupiti vrijeme kvalitativnim reformama što je neuspješno pokušavala i Grčka”, kaže analitičar Damir Novotny.

Upozorava da je zatvaranje pristupa europskim fondovima vrlo ozbiljna opasnost iako Hrvatska nije imala zavidne rezultate u povlačenju novca. “Mala Hrvatska nema manevarskog prostora za igru s europskim institucijama, u Europi se stvara novi poredak s naglaskom na fiskalnu disciplinu”, ističe Novotny. Bruxelles je dosad pohvalio određeni napredak u ispunjavanju dijela preporuka, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. No, preporuke nisu usvojene po pitanju dostupnosti ranijeg umirovljenja, kao ni ograničene konkurencije na domaćem tržištu, na kojem neke kompanije imaju gotovo monopolistički položaj.

Dobro nije prošlo ni zamrzavanje tečaja švicarskog franka. Boljih rezultata nema ni u drugom postupku u kojemu se našla  Hrvatska, postupku prekomjernog deficita. Umjesto da se sve približava zacrtanom proračunskom manjku od 3 posto BDP-a i 60 posto udjela javnog duga u BDP, ti se ciljevi čine sve nedostižnijima do kraja 2016. kad ističe rok za sređivanje javnih financija. I u tom slučaju su moguće sankcije u vidu suspenzije pristupa fondovima EU. To ne bi bio presedan jer je zbog nepoduzimanja potrebnih mjera za smanjenje proračunskog manjka Mađarskoj 2011. i 2012. bio privremeno onemogućen pristup sredstvima kohezijskim fondovima.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatskoj-prijeti-embargo-na-kohezijske-fondove-eu-292710

Drugo po redu poništavanje natječaja za projekt obnove pruge Dugo Selo – Križevci pokazuje da se jednoj od najvrjednijih investicija koje Hrvatska planira i za koji je novac u europskom proračunu rezerviran još 2013. godine, prilazi bez dužne ozbiljnosti.

Nakon što je uz veliko kašnjenje HŽ Infrastruktura napokon u prosincu 2013. ishodila građevinske dozvole i potpisala ugovor s Europskom komisijom, prvi natječaj je poništen zbog “mogućih restriktivno uočenih mjera i traženja”.

HŽ Infrastruktura je 17. ožujka poništila i ponovljeni natječaj za izvođenje građevinskih radova na obnovi i izgradnji drugog kolosijeka Dugo Selo-Križevci. Razlogom poništenja ovaj put navode “nezadovoljavajuće ponude pristigle na natječaj”. Ne počnu li radovi do kraja 2015. HŽ Infrastruktura će imati i novih problema jer građevinska dozvola je izdana na rok od 2 godine.

Sindikat hrvatskih željezničara, Sindikat infrastrukture HŽ i Sindikat željezničara Hrvatske zatražili su od Vlade RH i resornog ministarstva odgovornost za grube propuste i blago rečeno nesposobnost koju su u ovom slučaju pokazale i Vlada i HŽ Infrastruktura.

Izostanu li argumentirani odgovori tri sindikata će organizirati javne prosvjede koji će trajati sve dok se ne sankcioniraju odgovorni za nanošenje štete.

Projekt Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg na dionici Dugo Selo – Križevci je dio Operativnog Programa Promet 2007-2013, a ukupna odobrena vrijednost projekta je 198 milijuna eura.

Pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju luka Rijeka postala je točka ulaska/izlaska za jedinstveno europsko tržište) sa srednjom i sjevernom Europom, a rješavanje uskih grla u ovom dijelu koridora predstavlja jedan od preduvjeta za razvoj naše najveće luke, kao i za razvoj prijevoza robe željeznicom, a veliku koristi imala bi i građevinska operativa, kao i proizvođači opreme. Nesumnjivo, izvođenje ovog projekta imalo bi pozitivan učinak na rast bruto domaćeg proizvoda i na punjenje proračuna (barem u dijelu u kojem bi sudjelovale domaće tvrtke).

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić izjavio je za RTL da značajne propuste u željezničkom sektoru ne doživljava kao svoj neuspjeh.

“Ne doživljavam zato jer će upravo to poduzeće o kojem govorimo, a to je HŽ Infrastruktura, za sedam dana potpisat jedan ugovor za prugu koja će biti financirana od strane EU-a, a to je Gradec-Žabno”, rekao je ministar.

Ministre, 168 milijuna eura naprema 27 nije isto!

Najznačajniji željeznički projekt Dugo Selo-Križevci je dionica postojeće pruge na Vb koridoru dužine od 35 km. Vrijednost projekta je procijenjena na 198 mil Eur, od čega iz EU fondova treba doći 168 mil Eur, a iz nacionalnog budžeta 30 mil Eura. Svako kašnjenje povećava iznos nacionalnog, a smanjuje iznos iz EU fondova.
Ugovori za radove i za nadzor po ovom projektu trebali su biti potpisani u proljeće 2014. godine, a tijekom 2014. godine trebali su započeti i radovi.

Drugi projekt je Sv. Ivan Žabno-Gradec koji obuhvaća gradnju nove pruge dužine 12 km za brzine 120 km. Interesantno, pruga građena po ovom projektu neće biti elektrificirana.
Procijenjena vrijednost projekta je 32 mil. Eura. Od čega EU osigurava 27, mil.Eur, a oko 5 mil Eura financira se iz nacionalnog budžeta.
I s izvođenjem ovog projekta se znatno kasni. Objava natječaja bila je planirana je za srpanj 2013. godine, a radovi su trebali biti završeni do kraja 2016.

Pismo Vladi RH poništenje natječaja D. Selo Križevci (PDF)

Zajmove će HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz koristiti za financiranje Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi.

Vlada je u srijedu donijela tri odluke o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu i davanju triju suglasnosti za sklapanje ugovora o zajmu između društava unutar sustava Hrvatskih željeznica (HŽ) i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Zajmove će HŽ Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz koristiti za financiranje Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi odnosno za restrukturiranje, optimiranje broja zaposlenih i povećanje učinkovitosti poslovanja.

Tim odlukama Vlade, HŽ Infrastrukturi odobrava se kreditno zaduženje kod IBRD-a od 79 milijuna eura, HŽ Cargu od 41,5 milijuna eura i HŽ Putničkom prijevozu od 43 milijuna eura.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je da će ukupno tri poduzeća dobiti zajmove po kamati ispod jedan posto, s počekom od tri godine. Rekao je i da će 40 posto od ukupnog iznosa tih kredita biti korišten za retroaktivno financiranje kredita, koji su imali prosječnu kamatu veću od pet posto.

Samo jednokratna ušteda kroz refinanciranje nepovoljnih kredita, kod HŽ Infrastrukture iznosi 68 milijuna kuna godišnje, 74 milijuna kuna kod HŽ Carga i 68 milijuna kuna za HŽ Putnički promet, napomenuo je ministar.

Unutar Programa održivih Hrvatskih željeznica, kaže Hajdaš Dončić, pored ostalog bit će osiguran novac za 50 cestovno-pružnih prijelaza.

Podloga za današnje Vladine odluke je Nacrt projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora, koji je Vlada prihvatila krajem siječnja i kojim se predviđa zajam od jedne milijarde kuna koji bi trebao poslužiti optimiranju broja zaposlenih i tehnološkoj obnovi željeznice.

Ministar Hajdaš Dončić rekao je tada da Vlada daje odobrenje za zajam po načelu “sada i nikad više” te da će uz otpremnine, uz ostalo, biti upotrebljen za gradnju cestovnih prijelaza, optimizaciju voznog parka HŽ-a Cargo te informatizaciju HŽ-a Putnički prijevoz.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/odobreno-zaduzivanje-zeljeznickim-poduzecima-292336

Zbog sve većih promjena, ne samo u društvima u tranziciji nego globalno, mnoge riječi koje opisuju istinske vrijednosti na kojima počiva uspjeh organizacija prerastaju u fraze i polako gube važnost. Tako je i sa sintagmom o ‘uzajamnom poštovanju i povjerenju’.