Posts Tagged obavijesti
20.04.2015. – Prilagođeni program za Hrvate: Daleko od srca, još dalje od mozga (preuzeto s Liderpress.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 20. travnja 2015.
Kad u ljudskom odnosu netko stalno traži nešto od drugoga, a pri tom ne daje ništa, samo je pitanje trenutka kad će ljubav puknuti. Čak i da ne očekuje gotovo ništa, druga se strana mora na neki način osjećati ispunjenom jer je uzajamno primanje i davanje priroda i osnova svakog odnosa.
Za odnos naroda i vladajuće kaste vrijede ista pravila. Vlada narodu omogućava prosperitet i red u državi, a narod ju zauzvrat na izborima počasti svojom podrškom i time svakom njezinom članu omogućava moć i slavu (i financijski prosperitet). U hrvatskoj stvarnosti narod nije skupina pojedinaca koji čine društvo u cjelini, već sinonim za vime kojeg su naši političari čvrsto stisnuli i ne puštaju dok ne iscijede i posljednju kap. No, iz vimena ne izlazi više ništa jer je vime već dulje vrijeme prazno. Stisak prijašnje Vlade nije bio ništa nježniji, ali tada je mlijeka bilo više, što poteze Milanovićeve Vlade čini danas puno bolnijima. Na žalost, ta bol nije posljedica smislenih reformi koji dugoročno obećavaju prosperitet i smanjenje deficita, već su to potezi očajnika. Logika nalaže da, ako želiš musti kravu, moraš ju najprije nahraniti. A hrvatski građani ne dobivaju ništa, osim demagogije, od koje se još nitko nije najeo.
Vlada povećanje trošarina tumači obvezama iz procedure prekomjernog manjka. Jednom Joži koji je na burzi rada prijavljen već dvije godine i koji si je sa Štefom jučer zapalil zadnju cigaretu na ogradi dvorišta, umjesto da je počastil susede navečer u birtiji, to sigurno zvuči kao nešto pametno. „Obveze iz procedure prekomorskog…ajmo ispočetka. Obveze iz procedure prekomjernog manjka!“ Aaaaaa. Kužim, Štef. Nema nam druge nego prestat pušit. Oni veliju da imaju manjak u blagajni. Kolko pušiš, sigurno si ti Štef nekaj zajebal!“
Kaže pak ministar Siniša Hajdaš Dončić da prihod od povećanja trošarina na gorivo neće ići u autoceste, ceste i željeznice, već izravno u proračun. „Ne radi se o punjenju rupe u proračunu, nego o mjerama prilagodbe“, kaže ministar. Još jedno pametno, svima jasno objašnjenje. Čini se da se hrvatska politika vodi po prilagođenom programu, kojeg ne razumije nitko pa ni oni koji su je kreirali. Nema drugog objašnjenja komentara ministra Gordana Marasa koji izjavljuje da, s obzirom na to da su cijene goriva padale zadnja dva, tri mjeseca, ne vjeruje da će se povećanjem trošarina povećati i cijena goriva u maloprodaji!?! Prilagodba na najjače. Ministar Lalovac se pak žuri prilagoditi trošarine na cigarete onima u Europskoj uniji. „Minimalna trošarina je sada 648 kuna na 1.000 cigareta. Još uvijek smo ispod onoga što zahtijeva Europska unija, a to je 90 eura na 1.000 cigareta”, pojasnio je Lalovac, da svi razumiju da tu priči o poskupljenjima nije kraj.
Pa kad se već političari žure prilagoditi nas europskim standardima, neka prilagode i plaće prosječnim europskim plaćama. Prilagodite nas s Luksemburgom, gdje je minimalna bruto plaća 1.921,03 eura pa će se sve dimiti od skupih cigareta i automobila. Prema podacima Eurostata, plaće u Hrvatskoj daleko su niže od europskog prosjeka, ali zato se možemo pohvaliti jednim od najvećih poreznih opterećenja rada u Europi. Na ionako bijedne iznose plaćamo enormne poreze, participacije, doprinose, namete, kamate i kakve su već nazive sve izmislili za legalnu otimačinu, bez da smo ustali iz kreveta. Vrlo logična i poticajna politika za povećanje potrošnje, koja bi nas trebala izvući iz recesije. Ruski predsjednik Vladimir Putin lijepo je, odgovarajući na pitanja građana i novinara, prije par dana izjavio: „Za zdravu ekonomsku politiku morate imati mozga. Međutim, ako želite da vam ljudi vjeruju trebate imati srce.“ Na stranu tko je i kakav Putin, čovjek je u pravu. Ova država ne vodi se ni mozgom ni srcem.
20.04.2015. – Hrvatska – krajnja luka novog kineskog ‘puta svile’ teškog 20 bilijuna dolara (preuzeto s Jutarnji.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 20. travnja 2015.
Brze željeznice, nove autoceste i luke trebale bi povezati cijelo tržište Europe i Azije, s ukupno tri milijarde potrošača
Koliko je porastao globalni utjecaj, postalo je jasno prošli mjesec: prvo Velika Britanija, a potom i druge velike članice EU šokirali su SAD pridruživši se kao suosnivači Azijskoj banci za ulaganja u infrastrukturu (AIIB). Međutim, u ožujku je dodatni zamah dobila još jedna kineska inicijativa koja bi mogla imati dramatičan utjecaj na globalno gospodarstvo, a iz koje bi i Hrvatska mogla izvući prednosti ako se na strateškoj razini otvori novim prilikama.
Razvojni fond
Riječ je o novom “putu svile”, golemom programu infrastrukturnih ulaganja pod nazivom “Jedan pojas – jedna cesta” (One Belt One Road). Na posljednjem zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa u ožujku ova je inicijativa – koja jednim svojim krakom dotiče i Hrvatsku – imenovana glavnim prioritetom Kine, a to znači da iza projekta staje i konkretan novac.
Nove autoceste, brze željeznice, luke te energetska i komunikacijska infrastruktura trebale bi, ciljaju Kinezi, povezati cijelo euroazijsko područje s tri milijarde potrošača. Kopnena komponenta, “Gospodarski pojas puta svile”, trebala bi povezati 20 zemalja od Kine do Turske, Rumunjske i sjevera Europe, a “Pomorski put svile 21. stoljeća” pojačat će pomorske rute do Afričkog roga te Sueskim kanalom do sjevernog Jadrana.
Cilj ovog projekta, koji je kineski predsjednik Xi Jinping prvi put predstavio krajem 2013. godine, jest u deset godina ostvariti 2,5 bilijuna dolara vanjske trgovine na godišnjoj razini među zemljama u gospodarskom pojasu. Kinezi su spremni sami ulagati, nude kredite i garancijske fondove, a ukupna ulaganja procjenjuju se na bilijune dolara. Za početak, Kina je za međunarodna ulaganja osnovala novi fond vrijedan 40 milijardi dolara.
Krešimir Jurlin, znanstvenik sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose, ističe kako je u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji razmjerno malo pozornosti upućeno ovoj kineskoj inicijativi, “vjerojatno zbog percepcije kako je riječ o projektu daleke budućnosti”.
Željeznice i tuneli
– Ideja zaista zvuči futuristički i megalomanski jer dvije komponente te inicijative, kopnena i morska, predstavljaju integrirani niz velikih infrastrukturnih projekata, procijenjenih na više od 20 bilijuna dolara. Međutim, nije riječ o tek planiranoj gradnji pruge ili autoceste s početkom u Kini, koja će za deset ili 20 godina završiti u Europi. Dio tog projekta već se ostvaruje te je Kina najavila alokaciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao dio svojih ukupnih planiranih ulaganja, procijenjenih na 1,7 bilijuna dolara. Kina također sufinancira konkretne projekte koji su kompatibilni s inicijativom, primjerice vrijednosti 23 milijarde dolara prema bilateralnim sporazumima s Kazahstanom – ističe Jurlin.
– Prema postojećim planovima, obje komponente potencijalno uključuju i naše tranzitne pravce jer prekomorska završava u Jadranu, a željeznička u Turskoj. Ponovno, nije riječ o dalekoj budućnosti jer je našoj javnosti malo poznato da se povezivanje Europe i Azije izrazito intenziviralo, primjerice otvaranjem tunela ispod Bospora 2013. te uspostavom željezničke transeuroazijske veze preko Rusije (Chongqing – Duisburg) koja je otvarena 2011. godine – navodi Jurlin.
Velike mogućnosti
Naglašava kako je stoga potrebno strateški razmotriti ne samo činjenicu što će paketi s Dalekog istoka sve brže stizati do hrvatskih potrošača i tako dodatno predstavljati konkurenciju hrvatskim trgovcima, nego i vrlo velike mogućnosti infrastrukturnih ulaganja u Hrvatskoj te u zemljama bližeg okruženja.
Steen Jakobsen, glavni ekonomist danskog Saxo Banka koji je prošli tjedan boravio u Hrvatskoj, kaže kako su motivi Kine prilično jasni. – Kina ostaje bez izvoznih tržišta, ali novi put svile će Pekingu osigurati ne samo trgovinu, nego i utjecaj na tržištima u nastajanju u cijeloj Aziji i Europi – objašnjava Jakobsen.
Azijska banka za infrastrukturna ulaganja bit će ključni dio financiranja infrastrukture novog puta svile, napominje Jakobsen te ističe kako se dosad toj banci priključilo više od 60 zemalja. No, primijetio je, Hrvatska nije zatražila članstvo-
Kinezi ulažu u Srbiju 5,5 milijardi $
Mario Rendulić, predsjednik Poslovne asocijacije Kine i jugoistočne Europe, ističe da Hrvatska jedina u regiji ne surađuje s Kinom na infrastrukturnim projektima. – Samo u Srbiji dogovoreno je 5,5 milijardi dolara poslova: željeznice, termoelektrane i hidroelek- trane, autoceste, riječne luke… – ističe Rendulić čija udruga radi na promociji Hrvatske u Kini i tržištima središnje Azije, mogućnostima gospodarske suradnje kineskih i hrvatskih tvrtki, kao i kineskih ulaganja i kapitala u regiji. U Luci Dunav u Pančevu, najjačoj u regiji, pregovara se o osnivanju slobodne zone u kojoj bi Kinezi uložili u proizvodne pogone, kaže Rendulić. Među novim članicama EU, Kina ima najjaču poslovnu suradnju s Poljskom i Mađarskom. Željeznica, morske i riječne luke neki su od projekata za koje su Kinezi zainteresirani u Hrvatskoj, kaže Mario Rendulić.
09.04.2015. – Završene pripreme za održavanje izbora za RV i povjerenike ZNR u Pružnim građevinama d.o.o.
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 11. travnja 2015.
Sukladno zakonskim odrednicama i Pravilniku o provođenju izbora za RV i ZNR, završene su izborne pripreme za održavanje izbora u svim poslovnim područjima Pružnih građevina d.o.o..
Određeni su datumi održavanja skupova radnika (14.do 15.travnja) na kojima će se donijeti odluke o postojanju zakonskih uvjeta za utemeljenja radničkih vijeća i izbor povjerenika zaštite na radu, kao i imenovanje Izbornog odbora za provođenje izbora.
U poslovnom području Remont pruga gdje ističe mandat dosadašnjem RV, donijete su u zakonskom roku odluke o imenovanju Izbornog odbora i za izbor članova RV i povjerenike ZNR.
Izborni odbor će u zakonskom roku donijeti odluku o provođenju izbora za to poslovno područje.
08.04.2015. – Uteg za proračun: Slijedi rezanje plaća i materijalnih troškova u javnim poduzećima (preuzeto s Liderpress.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 9. travnja 2015.
Ministar financija Boris Lalovac kazao je u srijedu da je dio javnih poduzeća velik uteg za proračun, pa će biti značajnijih pomaka i rezanja u javnim poduzećima i u dijelu njihovih plaća, materijalnih troškova, ali i tretmanu njihovih investicija.
Umjesto 12,8 milijardi kuna, prošlogodišnji proračunski deficit mogao bi iznositi između 16 i 18 milijardi kuna, rekao je u srijedu ministar financija Boris Lalovac za Hrvatski radio. Po njegovim riječima, do kraja travnja dobit će se prvi izračun prema novoj metodologiji Eurostata ESA2010, koji bi mogao pokazati bitno veći deficit od planiranih 12,8 milijardi kuna, ili 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
– Umjesto prema ‘cash’ principu, prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća čak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduzećima, recimo HŽ Cargu. Isto tako, po ESA metodologiji u deficit ulaze i neki dijelovi javno privatnog partnerstva. Tako bi po nekim projekcijama u deficit mogli ući i izdaci za Zračnu luku Zagreb, a na što nismo računali, kazao je Lalovac, dodavši kako će deficit sigurno bit veći od 5 posto BDP-a.
Istaknuo je kako je prošloga tjedna Vlada u Bruxelles poslala prvi set mjera iz Plana reformi, a da zajedno s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem u nedjelju i ponedjeljak ima sastanak s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem.
– Tada ćemo vidjeti koliko su oni zadovoljni s prvim paketom mjera, kaže Lalovac, dodavši kako je s Europskom komisijom dogovoreno da će biti primjenjena i dubinska analiza za zavode, agencije i institute. I tih 180 institucija morat će se ubuduće i po plaćama i po materijalnim rashodima prilagoditi državnoj upravi.
Naveo je kako je stoga preda svakom budućom Vlade ozbiljno bavljenje restrukturiranjem i upravljanjem javnim poduzećima.
– U centralnom proračunu skoro imamo primarni suficit jer imate 12,8 milijardi deficita, a od toga 10,5 milijardi iznose kamate. Ispada da je dio javnih poduzeća velik uteg za proračun. Komisija traži da se ograniče njihova zaduživanja tako da će biti značajnijih pomaka i rezanja u javnim poduzećima i u dijelu njihovih plaća, materijalnih troškova, ali i tretmanu njihovih investicija, naglasio je ministar financija.
Neke od mjera koje će uskoro obuhvatit agencije i javna poduzeća su ulazak njihovih primanja u centralni obračun plaća, ujednačavanje materijalnih troškova za sve agencije i javna poduzeća, jača kontrola troškova i, u skladu s time, veća uloga internih i Državne revizije. Lalovac i ministri još uvijek traže modus kako će se obačunavati plaće izvanproračunskih korisnika, te zasad proučavaju modele kako su to riješile neke zemlje koje su bile u sličnim problemima, poput Grčke, Španjolske, Portugala i Italije.
Komisija, kaže, traži od Hrvatske i da se kontroliraju komunalna poduzeća na niskim razinama jedinica lokalne samouprave, odnosno žele vidjeti kontrolne mehanizme kako bi se ograničilo njihovo probijanje proračuna kroz razna trgovačka društva.
Na pitanje o spajanju agencija, koje su izvanproračunski korisnici jer se financiraju kroz parafiskalne namete, Lalovac je, potvrđujući skoro smanjivanje ukupnih parafiskalnih nameta, kazao: – Povjerenstvo je predložilo spajanje određenih vrsta agencija, što ne znači da ćemo prihvatiti sva spajanja koja je ono predložilo, ili da su sva ta spajanja moguća. Komisiju zanima da se od recimo 60 agencija spoji njih desetak posto, naveo je Lalovac potvrdivši da se neće spajati HRT i Hina, kao ni AZTN-a i Hanfa.
07.04.2015. – Zašto zviždači (ne) zvižde? (preuzeto s Poslovni.hr)
Posted by Admin in Obavijesti članovima on 8. travnja 2015.
Zviždači kao društvena skupina u posljednje vrijeme dobivaju sve više prostora u dnevnoj politici i medijima, no to ne znači nužno da je njihov položaj poboljšao.
Forenzika Prima, prvo hrvatsko društvo specijalizirano za provođenje forenzičkog ispitivanja i nadzora poreznih i računovodstvenih aspekata poslovanja državnih institucija i privatnih društava, u novom broju publikacije analizira ulogu zviždača u otkrivanju prijevara.
Njihovu analizu prenosimo u cijelosti.
Zviždači kao društvena skupina u posljednje vrijeme dobivaju sve više prostora u dnevnoj politici i medijima, no to ne znači nužno da je njihov položaj poboljšao. Riječ je o tome da se zviždače nikad ne prosuđuje kroz prizmu onoga ŠTO su otkrili, već je u fokusu javnosti prije svega ZAŠTO su to otkrili. Borba protiv korupcije jedna je od malobrojnih stvari koja je s u punim pravom dio svakog političkog programa, stoga je ključno da jednak položaj počnu uživati i borci protiv korupcije.
Diana Antičić, direktorica društva Forenzika Prima istaknula je: „Zviždači stavljaju sve na kocku i rade ono o čemu svi pričaju, a to je borba protiv korupcije. Upravo zato zaslužuju zakonsku zaštitu, kako bi se promijenio trend prema kojem je opasnije otkriti nego počiniti prijevaru.“
Početkom ožujka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja(AZTN) javno je obznanila kako razmatra uvođenje mađarskog modela nagrađivanja zviždača koji bi otkrivali nezavisna tržišna udruživanja odnosno kartele. Zviždač bi imao status zaštićenog svjedoka, dok bi novčana nagrada iznosila do jedan posto od izrečene novčane kazne, maksimalno 170 tisuća eura neoporezivog novca. Mađarski model se pokazao veoma uspješnim, pa ohrabruje činjenica da se o njemu kod nas makar razmatra.
Report to nation je statistički izvještaj o prijevarama u poslovanju koji jednom godišnje izdaje ACFE, najveća svjetska organizacija računovodstvenih forenzičara. Izvještaj je utemeljen na istraživanju provedenom na 1483 tvrtke iz cijeloga svijeta, a rezultati istraživanja jasno ukazuju na važnost zviždača. Više od 40 % prijevara otkriveno je dojavom od čega polovica otpada na zviždanje zaposlenika oštećene organizacije. Tvrtke koje su omogućile telefonosku liniju(tzv. hotline) na kojoj se korupcija može anonimno prijaviti višetstruko profitiraju. Osim što na taj način stimuliraju dojave kao najučinkovitiju metodu otkrivanja prijevara, također su pretrpljene štete znatno manje nego u organizacijama koje nemaju hotline. Točnije, pretrpljena šteta u takvim društvima je 41% posto manja te su razne koruptivne radnje upola brže otkrivene čime se dodatno ograničava šteta.
Američka komisija za vrijednosne papire(U.S. SEC) pokrenula je 2011. godine program za zviždače koji iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. U rujnu prošle godine iz U.S. SEC-a su objavili da je zviždač iz inozemstva pomogao razotkriti prijevaru tolikih razmjera da je zaslužio nagradu od 30 milijuna dolara. Zviždači koji sudjeluju u U.S. SEC programu mogu dobiti od 10 do 30 posto novca prikupljenog u slučaju, što dovoljno govori o tome koliko je zasad nepoznata prijevara bila teška. Odgovor na pitanje kako potaknuti zviždanje je krajnje jednostavan: adekvatnom zakonskom zaštitom i novčanim nagradama.
Više o ovoj temi saznajte u novom broju publikacije koja se nalazi u prilogu.
-
Trenutno pretražujete arhivu.
Brze poveznice
Pogodnosti
