Posts Tagged obavijesti

Ministar zdravlja Dario Nakić najavio je odgodu povećanja dopunskoga zdravstvenog osiguranja, najvjerojatnije do jeseni.

Nismo još donijeli nikakvu konačnu odluku, ali u ovom trenutku mogu reći da ćemo razmisliti o vremenu donošenja odluke o povećanju dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna i vremenu kada bi bilo dobro da se krene ako ne ispunimo sve ono što očekujemo s racionalizacijom, izjavio je Nakić u Opatiji gdje sudjeluje na Kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Tatjana Prenđa Trupec dala je ostavku na mjesto ravnateljice HZZO-a. Kako neslužbeno doznaje HRT, na njezino mjesto dolazi Fedor Dorčić. To Nakić nije htio potvrditi.Osim toga, ja o tome ne odlučujem, odlučuje Upravno vijeće, rekao je Nakić.

Ministar zdravlja dodao je kako do poskupljenja police dopunskog osiguranja ne bi došlo prvog srpnja već malo kasnije.U proceduru povećanja cijene police dopunskog osiguranja krenuli smo jer smo procijenili da sve naše mjere racionalizacije neće moći u potpunosti pomoći da zakrpamo sve rupe, odnosno da osiguramo financijski stabilan zdravstveni sustav. U međuvremenu smo razgovarali sa socijalnim partnerima o tim mogućnostima i svi su se bez iznimke složili kako je reforma potrebna, da je sadržaj prihvatljiv, a osnovne zamjerke bile su o redoslijedu provođenja određenih mjera, rekao je Nakić.

Najava poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja izazvala je veliko nezadovoljstvo u javnosti, pa i u vladajućoj koaliciji čiji se čalan Milivoj Špika(BUZ) otvoreno usprotivio tom potezu, dok je oporbeni HSU uz pomoć Foruma mladih SDP-a pokrenuo potpisivanje peticije protiv povećanja cijene police, koju je u dvadesetak dana potpisalo više od 90.000 građana.

Bivši ministar zdravlja i SDP-ov saborski zastupnik Siniša Varga rekao je da moguća odgoda poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja predstavlja veliku pobjedu javnosti i medija, ali i Foruma mladih SDP-a i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) u prikupljanju potpisa za peticiju da se spriječi povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.Kao bivši ministar i potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo smatram da nema potrebe za povećanjem cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja te da se sve neracionalnosti u u sustavu zdravstva moraju riješiti unutar Vlade, a ne ih prebacivati na teret građana, kazao je Varga.

IZVOR

RESORNA MINISTRICA LAKONSKI O PROMJENAMA U MIROVINSKOM SUSTAVU

Autor: Jagoda Marić

Na primjedbu novinara da je zakon koji je donijela prošla Vlada predviđao da se to dogodi 2038. godine, a da se sada predlaže da se to dogodi 2028. godine ministrica je odgovorila: »To znači da nećemo kasnije u mirovinu mi, nego naša djeca«.

Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić ne vjeruje da je dio HDZ-ovih zastupnika u parlamentu protiv Vladine mirovinske reforme, tim više što je već ranije, prije dolaska HDZ-a na vlast propisano da se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu diže na 67 godina.

Na primjedbu novinara da je zakon koji je donijela prošla Vlada predviđao da se to dogodi 2038. godine, a da se sada predlaže da se to dogodi 2028. godine ministrica je odgovorila: »To znači da nećemo kasnije u mirovinu mi, nego naša djeca«. I doista ministrice se ne tiče spomenute reforma, ali potpuno je nejasno zašto joj je argument da se ona odnosi na buduće generacije, jer ona zahvaća sve rođene nakon 1961. godine, odnosno sve one ispod 55 godina starosti. Tako bi se, primjerice, odnosila i na sve članove u Vladi osim ministrice Šikić, prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i ministra poljoprivrede Davora Romića.

Ništa o učincima

Lakonski odgovor ministrice Šikić o tome da se promjene tiču budućih umirovljenika, pa se valjda ne treba oko njih previše uzbuđivati, najbolje govori u kakvom se ozračju stvara još jedna reforma mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Tomu u prilog ide i činjenica da se nakon velike mirovinske reforme, kad su uvedeni drugi i treći mirovinski stup, u Zakon o mirovinskom osiguranju u manje od 15 godina interveniralo više od 20 puta, a da o učincima te reforme nitko nije govorio.

Tako je i sada, tu i tamo se pojave inicijative o ukidanju drugog mirovinskog stupa, ali o samim njegovim učincima ili prilagođavanju novim uvjetima nitko ne govori. Svi oni koji su po zakonu morali ući u drugi mirovinski stup, dakle imali su do 40 godina početkom 2002. godine, morat će raditi do 2038. godine ako prije toga ne skupe 41 godinu staža. To znači da će se njihova individualna štednja koju političari često nazivaju privatnom imovinom skupljati 36 godina, ali oni prije odlaska u mirovinu o njoj niti mogu odlučivati niti njome mogu raspolagati. Da bi od nje imali koristi sada morat će čekati dvije godine dulje.

Otvara to bezbroj novih pitanja i situacija kad je drugi stup u pitanju, pa tako ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ističe da je vrijeme da Hrvatska napravi valorizaciju drugog mirovinskog stupa, koja nikako ne znači ukidanje, ali znači prilagođavanje novim uvjetima.

– Ako već govorimo da je to privatna imovina građana morali bismo razgovarati da i oni imaju nekakav utjecaj, preko svojih predstavnika, na to kako se ona ulaže. Moramo razgovarati i o strukturi ulaganja, odnosno o limitima za pojedine investicije, jer tako većinu novca, čak 75 posto imamo u državnim obveznicama, napominje on. Uz to bi se ponovo moralo, smatra Lovrinčević otvoriti i pitanje naknada društvima koja upravljaju mirovinskim fondovima, ali i konkurencije među njima, jer se u pojedinim zemljama svakih pet godina bira novo društvo za upravljanje kako bi se postigli što bolji uvjeti za osiguranike.

– Tu je u končanici, za današnje radnike i buduće umirovljenike možda i najvažnije pitanje koje se tiče raspolaganja i nasljeđivanja onoga što svi u Hrvatskoj zovu privatnom štednjom, ali za nju vrijede gotovo ista pravila kao i za prvi stup, ističe Lovrinčević. Dakle, u slučaju smrti radnika prije ostvarivanja mirovine štednja iz drugog stupa je predmet nasljeđivanja. Ta sredstva mogu se čak i oporučno ostaviti kao i sva druga privatna mirovina.

Nasljeđivanje

No, ako netko umre nakon što je već počeo primati mirovinu, makar to bilo samo godinu dana, sredstva fonda se ne nasljeđuju već se nasljeđuje mirovina koja se izračunava prema faktoru nasljeđivanja, koji ovisi o broju članova koji koriste mirovinu. To znači da onaj tko nema zakonske nasljednike koji koriste obiteljsku mirovinu zapravo ostavlja svoja sredstva u fondu.

– Osim što je problematično da ta sredstva ostaju u fondu, još je gore da čovjek sada kad se čeka na 67 godina za mirovinu može tri ili četiri godine provesti na burzi bez ikakvih primanja, umrijeti prije samog ostvarenja mirovine i njegova sredstva iz drugog stupa, a govorimo o desecima tisuća, možda i stotinama tisuća kuna, ako je imao prosječnu bruto plaću, za njega osobno nikada nisu značila ništa. Vrijedila su mu jednako kao i prvi stup. Zato se mora razmisliti o tome da se ljudima uz određene diskont, nakon određenih godina uplate i navršenih godina života omogući da iskoriste dio svojih uplata u drugi stup, ako je to već privatna imovina, zalaže se Lovrinčević.

On ističe da će ljudi u nezaposlenosti biti socijalni slučajevi na teret državi, da će ovisiti o socijalnoj pomoći, a da će do 67. godine čekati da dobiju svoju štednju iz drugog stupa. Smatra da bi za drugi stup, po uzoru na Sloveniju, trebala vrijediti pravila trećeg stupa. Na primjedbu da će oni koji ranije krenu raditi, odmah nakon srednje škole, primjerice zidari, konobari ili varioci moći u mirovinu i sa 62 godine ako skupe 41 godinu staža Lovrinčević odgovara da bi bilo zanimljivo vijdeti koliko je ljudi iz te struke radilo bez prekida i gubitka posla ili koliko njih nije nekoliko godina bilo prisiljeno raditi na crno, pa da bez problema skupe 41 godinu staža.

IZVOR

Nezavisni hrvatski sindikati objavili najčešće razloge zbog kojih radnici traže pravnu zaštitu

Jedan od razloga zbog kojeg radnici traže zaštitu je manipulacija ostvarenjem norme uz koju je vezana stimulacija

Inspektori rada tijekom prošle godine utvrdili su postojanje osnovane sumnje u 712 prekršaja zbog nedostavljanja radnicima obračuna dugovane a neisplaćene plaće ili otpremnine. Tako obračune nije dobilo 6.252 radnika. Istodobno, inspektori su otkrili i 965 prekršaja neisplate niti minimalne plaće za više od 12,9 tisuća radnika.

Nedostavljanje obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine samo je jedan od prekršaja poslodavaca koje otkrivaju inspektori rada.

Na vodećem je mjestu neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru ili nedostavljanje radniku primjerka prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku, a potom slijedi nevođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu, odnosno nevođenje te evidencije na propisan način. Nezakonito sklapanje ugovora na određeno, nezakonit prekovremeni rad, onemogućavanje korištenja dnevnog tjednog ili godišnjeg odmora, također spadaju u vodeće kršenje odredbi Zakona o radu (ZOR), a na toj je listi i nedostavljanje radniku obrazloženog otkaza ugovora o radu u pisanom obliku.

Nalazi inspektora rada dijelom se poklapaju s onim s čime se sindikati i njihovi pravnici svakodnevno susreću. Tako su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) na svojim mrežnim stranicama objavili listu problema s kojima se radnici članovi sindikata najčešće susreću i zbog kojih traže pravnu pomoć. Neisplata plaća, odnosno isplata dijela plaće bez dodataka na plaću kao i manipulacija dodacima, noćnim radnom, prekovremenim, radnom blagdanima i neradnim danima najčešći je razlog zbog kojeg radnici traže pravnu zaštitu.

Na neisplatu plaća veže se njena isplata mimo zakonskog roka ili roka predviđenog kolektivnim ugovorom kao i neizdavanje pisanog obračuna plaće te smanjivanje plaće bez izmjene ugovora o radu. NHS-ovi pravnici pobrojali su dvadesetak najčešćih raloga zbog kojih članstvo traži njihovu pomoć. Svi ti razlozi kazuju kako je nepoštovanje ZOR-a od strane poslodavaca još uvijek duboko ukorijenjeno. Tako i sindikalni pravnici nerijetko u ime radnika traže pravicu zbog nepoštivanja radnog vremena ili preraspodjele radnog vremena. Sami inspektori rada u svojem godišnjem izvještaju ukazuju kako im je nužna pomoć sindikata kada je riječ o preraspodjeli radnog vremena, novom institutu radnog zakonodavstva. Naime, sindikati su upozoravali kako će taj institut omogućiti iskorištavanje radnika, što se u praksi očito i događa, a radnici u strahu od gubitka radnog mjesta o tome ne žele govoriti.

Jedan od čestih razloga zbog kojih radnici traže zaštitu je manipulacija ostvarenjem norme uz koju je vezana isplata stimulativnog dijela plaće. U slučajevima kada je stimulativni dio plaće vezan uz ispunjenje norme, one se postavljaju na razinu koju radnici ne mogu ostvariti te tako ostanu i bez dijela plaće. Ne samo da se krši ZOR i kolektivni ugovori, nego poslodavci ne poštuju niti sudske odluke bilo da je riječ o vraćanju radnika na posao ili isplati materijalnih prava radnicima temeljem sudske odluke. Lista najčešćih postupanja pravnika u zaštiti radnika ne bi bila potpuna da se na njoj ne nalazi zloupotreba ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i zloupotreba ugovora o djelu »kojim radnici de facto kontinuirano rade za poslodavca« te zlouporaba rada agencijskih radnika, njihovo zakidanje u ostvarenju iste plaće koju za isti rad primaju radnici korisnika. Tu su naravno, i pritisci na sindikalne povjerenike i članove sindikata, zlouporaba probnog rada kao i izdavanje upozorenja za povrede obveza iz radnog odnosa, a bez stvarnog utvrđivanja radnikove odgovornosti. Takva upozorenja nerijetko se koriste u nekim novim postupcima protiv radnika.

IZVOR

Nove mjere vratit će građane u vlakove, osigurati im bolju kvalitetu usluge te jeftinije, brže i sigurnije putovanje.

Europski parlament usvojio je prošloga tjedna novi zakonodavni paket za poboljšanje željezničkog prometa u EU. Četvrti paket zakona o željeznicama određuje sigurnost i interoperabilnost željezničkog prometa, te jača ulogu Europske agencije za željeznički promet kako bi se ostvario jedinstveni željeznički prostor EU-a.

Kako doznajemo od eurozastupnika Davora Škrlca, i on je podržao novi željeznički paket te je naglasio kako će nove mjere vratiti građane u vlakove, osigurati im bolju kvalitetu usluge, brže i sigurnije putovanje uz niže cijene karata. “Liberalizacija željezničkog putničkog prometa vrlo je važna, što znači da hrvatska vlada mora što prije osposobiti i povećati konkurentnost Hrvatskih željeznica. Potrebno je i ubrzati ulaganje u modernizaciju pruga i planirati projekte brze željeznice u regiji. Dosad se premalo ulagalo u željezničku infrastrukturu koja je jedan od važnijih oblika održivog transporta”, ističe Škrlec.

Novi željeznički paket potaknut će ulaganja i modernizaciju pruga i vlakova te razvoj projekata multimodalnog integiranog sustava putnih karata što je posebno važno za Hrvatsku jer se time građanima omogućava da kupnjom samo jedne putne karte koriste više različitih vrsta prijevoza, kao primjerice, kombinirani brodski i željeznički prijevoz.

“Željeznice su najstariji Europski sustav prijevoza putnika i robe, ali nažalost posljednjih nekoliko desetljeća nepravedno zapostavljen na uštrb cestovnog i zračnog prijevoza. Veće korištenje željezničkog putničkog prijevoza znači i smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru transporta i otvaranje novih zelenih radnih mjesta. Zato ovaj četvrti paket zakona o željeznicama vidim kao povijesnu priliku za stvaranje jedinstvenog željezničkog prostora Europske unije”, zaključuje Škrlec.

IZVOR

Krešimir Sever: U Hrvatskoj 80.000 radnika radi za minimalac, 20.000 njih radi bez plaće, velika je brojka blokiranih, mirovine su niske, zagovara se rad na određeno vrijeme, relativizira se rad, brojke nezaposlenih mladih ljudi dvostruko su nam veće od europskih. Kod nas je to 49 posto a u Europskoj uniji je malo više od 22

Razgovarala: Snježana Kratz

O tome gdje je odrastao, kome je ostao vjeran, zašto po gradu pješači i na što ga je nagovorio pokojni župnik Franjo Jurak, ZG-magazinu je ispričao Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Otkrio je kakav je položaj hrvatskog radništva, što nam je donio liberalni kapitalizam, vodi li sve revoluciji i kako su organizirali ovogodišnju prvomajsku povorku pod sloganom »Ljudi ispred profita«.

IZVOR