Posts Tagged obavijesti

Poštovani gospodine Oreškoviću,

iako smo nakon najava kako će Vlada RH donijeti izmjene i dopune Odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku bili svjesni da će te izmjene Vlada napraviti kako bi s postojećeg popisa „skinula“ neke tvrtke i tako stvorila uvjete za njihovu prodaju, ipak smo željeli vjerovati kako se to neće dogoditi bez jedne cjelovite javne rasprave i rasprave u Hrvatskom saboru. Riječ je o vrijednoj narodnoj imovini koja ima ne samo financijsku vrijednost nego i financijski teško mjerljivu, ali itekako visoku stratešku vrijednost i predstavlja imovinu od posebnog interesa. Za koga? Naravno, prvenstveno za narod čija je to imovina i čije su je generacije stvarale. Političke elite na vlasti od naroda na izborima osim časti obnašanja vlasti, što podrazumijeva odgovorno i predano služenje tom istom narodu i njegovim interesima, dobivaju „u paketu“ i odgovornost upravljanja vrijednom državnom, narodnom imovinom.

Odgovorno obnašanje vlasti nespojivo je s ponašanjem vlasti kao čvrstog vlastodršca koji vlada u ime naroda, a da narod i ne pita. Iako je jasno kako je, za najveći dio onoga što radi, vlast pitala narod na izborima, a na temelju programa s kojim je prije izbora upoznala narod i narod joj je dao potporu pa više ne mora „baš za sve“ propitivati volju naroda, to ne znači da ga ne mora pitati i za ono što prije izbora nije obećavala i najavljivala. (Ras)prodaja narodne imovine sigurno je nešto za što Vlada mora pitati narod i narodne zastupnike u Hrvatskom saboru.

U uvjetima u kojima je ova vlast već mjesecima zabavljana sobom i svojim unutarnjim neslaganjem i nesuglasicama te zamara građane javnim pranjem svojeg prljavog rublja i tako upoznaje javnost sa većinom svojih „intimnosti“, istovremeno zaprepašćuje kako lako, telefonom, na telefonskoj sjednici, donosi odluku o brisanju nekih tvrtki sa popisa tvrtki od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ako se možda netko i „zaletio“ i u nekom trenutku „ushićenja“ dao neko obećanje nekom od zainteresiranih mogućih kupaca i ulagača ipak je, kad je riječ o navedenoj imovini svrstanoj na popis one od „strateškog i posebnog interesa za RH“, potrebno napraviti puno više od telefonske sjednice vlade i „telefonske odluke“. Možda se na cjelovitom popisu te imovine i nalazi neka koja iz nekog razloga za građane RH više ne predstavlja imovinu od strateškog i posebnog interesa, ali onda to treba pitati vlasnike te imovine i njihove zastupnike u Hrvatskom saboru.

A ne može i ne smije o tome u ime vlasnika, a bez da ga prethodno pita, Vlada donijeti odluku telefonom, samo da što prije popuni crnu proračunsku rupu. Ako za ovu Vladu ACI d.d., Opatija, Croatia Airlines d.d., Zagreb, Luka Rijeka d.d., Rijeka, Croatia banka d.d. Zagreb, Petrokemija d.d., Kutina, Končar elektroindustrija d.d., Zagreb, Podravka d.d., Koprivnica i Croatia osiguranje d.d., Zagreb više nisu tvrtke od strateškog i posebnog interesa za RH (neovisno o visini udjela koje RH ima u njihovoj vlasničkoj strukturi), možda narod i njegovi zastupnici u Hrvatskome saboru ipak misle drukčije od Vlade RH?! Pitajte ih. Dužni ste ih to pitati.

Poštovani gospodine Oreškoviću, želimo Vas podsjetiti i na Vašu izjavu koju ste dali na novinarski upit i koju su mediji prenijeli, a vezanu uz prodaju tvrtke ACI d.d., Opatija. Na pitanje je li u razgovoru sa turskim poslovnim ljudima koji su bili u posjetu Hrvatskoj bilo riječi i o prodaji ACI marina, mediji su prenijeli Vaš jasan i nedvojben odgovor kako „nije bilo konkretnih razgovora o tome“, ali da je „ACI za ovu vladu strateška tvrtka“ i da se „ne razmišlja o njenoj privatizaciji“.

Kako Vlada RH u samo nekoliko dana radi takav zaokret u vlastitom „razmišljanju“? Ako se tako krene rasprodavati ono što smo baštinili od generacija prije nas i što smo i sami stvorili, razvijali i čuvali, što će naša djeca i unuci baštiniti od nas? Što ćemo njima ostaviti? Pjesnik je rekao „gdje ja stadoh, ti ćeš poći“. Ako se tako krene rasprodavati od čega će poći naša djeca i unuci? Zar trebaju opet krenuti ispočetka? Dužni ste, ne samo zbog nas nego i zbog generacija koje dolaze, o popisu imovine od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku pitati njene vlasnike. Kako bi postupio vlasnik stana koji je stan iznajmio podstanaru, a ovaj, umjesto da uz plaćanje najamnine tim stanom „upravlja načelom dobrog i odgovornog domaćina“, odluči taj stan prodati bez obzira što nema to pravo bez da ga vlasnik za to ovlasti?!

Jasno je kako ni vlada RH svoje na izborima stečeno pravo na odgovorno upravljanje narodnom imovinom nema ovlasti tumačiti kao svoje ekskluzivno pravo prodaje te imovine, a bez da je za to ovlaste izvorni vlasnici imovine.

Bez obzira što ste jučer, suočeni s burnim reakcija javnosti, na hitno sazvanoj konferenciji za novinare rekli kako u prodaju ne idu sve tvrtke skinute s popisa, već ste pobrojali samo neke, to ne znači da i ostale tvrtke skinute s popisa neće „doći na red“.

Zato tražimo da zaustavite započete procese pripreme te imovine za prodaju i o tome prethodno provedete široku javnu raspravu, a nakon nje i raspravu u Hrvatskome saboru.

Tražimo i da se sastavljanje popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH izuzme iz vladinih ovlasti i prenese u ovlasti Hrvatskog sabora.

Imajte pri tome na umu krilaticu koja nas je pozivala na čuvanje naših šuma od požara – trenutak nepažnje, a godine i godine teških posljedica. Nemojte da i ovo bude jedan trenutak takve nepažnje!

S poštovanjem

Predsjednik
Krešimir Sever

Koliko god se MMF trudio napraviti »face lifting«, ja im ne vjerujem jer vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada, veli Krešimir Sever, predsjednik HNS-a, dodajući kako MMF i dalje vodi liberalno jurišničku politiku.

Međunarodni monetarni fond (MMF) već se neko vrijeme trudi prikazati daleko socijalnijom organizacijom no što je to godinama bila, pa će tako i neizravno u svojim dokumentima priznati da su griješili u preporukama deregulacije tržišta rada i socijalnih naknada u zemljama s visokom nezaposlenošću.

Još je lani, u svoja dva dokumenta ta institucija priznala da fleksibilniji radni odnosi nemaju značajan učinak na produktivnost. Istodobno je i ta organizacija priznala kako dereguliranje tržišta rada i socijalnih davanja za posljedicu ima rast nejednakosti u društvu. Kao i MMF, tako je i Svjetska banka priznala da u mnogim slučajevim radno-zakonodavna regulativa ima beznačajan ili skroman utjecaj na razinu zaposlenosti.

No, koliko god se s jedne strane MMF nastojao prikazati socijalnijom institucijom, tu svoju socijalnu notu u preporukama konkretnim državama ne svjedoči. To je vidljivo i na primjeru Hrvatske i najnovijoj završnoj izjavi Misije MMF-a u kojoj se opet zaziva zakon o povremenim poslovima, izmjene »rigidnih« odredbi o otpremninama, zapošljavanju i otpuštanju, što bi trebalo »potaknuti stvaranje radnih mjesta«. Interesantno je pritom da je, primjerice, preporuka za donošenjem zakona o povremenim poslovima u verziji izjave na hrvatskom jeziku ublažena, pa se kaže da bi bilo važno smanjiti restriktivnost propisa o privremenom radu.

»Ne mogu reći da sam iznenađen. Koliko god se MMF trudio napraviti »face lifting«, ja im ne vjerujem jer vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada«, veli Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata (NHS) dodajući kako MMF i dalje vodi liberalno jurišničku politiku iako je dokazano da fleksibilizacija radnog zakonodavstva ne pridonosi rastu, ulaganjima, zapošljavanju.

»Nesigurni oblici rada, fleksibilnije radno zakonodavstvo, micanje najviše stope za oporezivanje dohotka, sve to pogoduje bogatima«, veli Sever, dodajući kako MMF i dalje promiče politiku koja je u vremenime krize pokazala koliko je kriva. I Vladin paket reformi samo je dio te politike. Indikativno mu je pritom da je dio izjave u prijevodu ublažen. Smatra da je to dijelom učinjeno zbog javnosti, a ako je to točno, onda Vlada ima namjeru provesti to što MMF predlaže.

»Bojim se da to jest politika Vlade. I, kako su unaprijed legli pred zahtjevima Europske komisije, tako će i sada napraviti«, veli Sever.

IZVOR

Republika Hrvatska – Zaključna izjava nakon posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj 2016. u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a

U Zaključnoj izjavi navode se preliminarni nalazi članova Misije MMF-a na kraju njihova službenog posjeta (“misije”) nekoj zemlji, najčešće članici MMF-a. Misije se provode u sklopu redovitih (obično godišnjih) konzultacija na temeljučlanka IV.Statuta MMF-a, u kontekstu zahtjeva za korištenjem sredstava MMF-a (posudbom od MMF-a), kao dio rasprava o programima koje stručnjaci MMF-a prate ili kao dio drugih oblika praćenja gospodarskih kretanja od strane stručnjaka MMF-a.

Hrvatske vlasti pristale su na objavu ove Izjave. U ovoj se Izjavi izražavaju stajališta članova Misije MMF-a koja nisu nužno i stajališta Izvršnog odbora MMF-a. Na osnovi preliminarnih nalaza ove Misije, stručnjaci MMF-a pripremit će izvješće koje će, nakon što ga odobri uprava, biti predstavljeno Izvršnom odboru MMF-a radi rasprave i donošenja odluka.

Od kraja 2014. hrvatsko se gospodarstvo postupno oporavlja od šestogodišnje recesije, ponajviše zahvaljujući snažnom izvozu, turizmu i rastu povjerenja potrošača. Predviđa se nastavak umjerenog rasta u srednjem roku – realni rast od približno 2 posto godišnje. Provođenje fiskalne konsolidacije na način da bude poticajna za rast pomoglo bi smanjenju ranjivosti. Potrebne su i ambiciozne strukturne reforme usmjerene na poboljšanje učinkovitosti javnog sektora, lakoće poslovanja i konkurentnosti. Time bi se pomoglo povećanje razina dohodaka prema prosječnoj razini u EU-u te smanjenje vrlo visoke nezaposlenosti. Najavljeni nacionalni program reformi ohrabruje, ali ostvarenje njegovih ciljeva zahtijeva odlučnu provedbu konkretnih mjera.

Recentna gospodarska kretanja i izgledi

1. Oporavak je tijekom 2015. dobio na zamahu i zabilježen je realni rast od 1,6 posto, unatoč usporavanju u četvrtom tromjesečju. Pristupanje EU-u i solidan rast u zemljama trgovinskim partnerima pridonijeli su snažnom izvozu. Turizam je u porastu i privatna potrošnja se počela oporavljati, zahvaljujući poboljšanju povjerenja i raspoloživog dohotka uzrokovanog povećanjem pragova razreda za obračun poreza na dohodak i niskim cijenama energije. Članovi Misije predviđaju daljnje jačanje rasta do približno 1,9 posto u 2016., potpomognuto snažnim izvozom roba i usluga te nastavkom rasta privatne potrošnje. Očekuje se i povećanje investicija, potaknuto sveukupnim poboljšanjem gospodarskih uvjeta i boljom apsorpcijom sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a, kao i postupno okončanje procesa razduživanja. Stoga se predviđa da će se gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju stabilizirati na približno 2 – 2¼ posto. Predviđa se da će inflacija u 2016. ponovno poprimiti pozitivne vrijednosti i da će u srednjoročnom razdoblju ostati niska.

2. Višak na tekućem računu platne bilance dodatno se povećao u 2015., a inozemni dug i dalje je visok.Na tekućem računu zabilježen je rekordan višak (5,2 posto BDP-a), koji se djelomično može pripisati jednokratnom trošku banaka u stranom vlasništvu povezanom uz konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (oko 2 posto BDP-a). Predviđa se da će u srednjoročnom razdoblju izvoz nastaviti snažno rasti, ali i da će se tempo njegovog rasta usporiti kako se koristi od pristupanja EU-u budu stabilizirale, dok se za uvoz predviđa da će se postupno povećavati, u skladu s nastavkom oporavka potrošnje i investicija. Kao rezultat toga, višak na tekućem računu platne bilance postupno će se smanjivati i krajem srednjoročnog razdoblja prijeći će u umjeren manjak. Inozemni dug smanjio se na približno 104 posto BDP-a u 2015. i očekuje se da će se u srednjoročnom razdoblju smanjivati i dalje kako se proces razduživanja i fiskalne konsolidacije bude nastavljao.

3. I nadalje pretežu negativni rizici. Postojano niske cijene energije nastavile bi povoljno djelovati na troškove proizvodnje i kupovnu moć, dok bi ubrzana provedba reformi mogla dodatno poduprijeti rast i konkurentnost, smanjiti ranjivosti i osloboditi velik neiskorišten potencijal gospodarstva. Međutim, postoje znatni negativni rizici, koji uključuju usporavanje inozemne potražnje zbog i nadalje neizvjesnih gospodarskih izgleda EU-a, normalizaciju globalnih monetarnih uvjeta, zbog koje bi se mogli povećati troškovi financiranja znatnih potreba javnog sektora, i poremećaje na graničnim područjima vezane uz izbjegličku krizu. Nadalje, političko stanje u zemlji još uvijek je zahtjevno, što bi moglo nepovoljno utjecati na provedbu reformi i okružje za kreiranje gospodarske politike. Kako bi se ublažili ti rizici bilo bi važno finalizirati i objaviti preostale pojedinosti nacionalnog programa reformi, pridržavati se proračunskog postupka navedenog uZakonu o izvršavanju Državnog proračunaiZakonu o fiskalnoj odgovornostii sačuvati neovisnost središnje banke u skladu saStatutom Europskog sustava središnjih banaka.

Fiskalna politika

4. Smanjenje manjka proračuna opće države u 2015. bilo je veće od očekivanog. Ukupan manjak procjenjuje se na 3,2 posto BDP-a, u usporedbi s 5,5 posto u 2014. To je rezultat cikličkog povećanja prihoda, određenih konsolidacijskih napora i znatnog smanjenja investicija opće države. Na strani prihoda konsolidacijski napori uključivali su povećanje trošarina na gorivo i duhan, cjelogodišnji učinak povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje iz 2014. te poboljšanje učinkovitosti rada porezne uprave. Na strani rashoda napori su uključivali mjere za ograničavanje rasta mase plaća (uglavnom dodataka za radni staž) i subvencija jer neke subvencije za poljoprivredu sada izravno isplaćuje Europski fond za garancije u poljoprivredi. Nadalje, preliminarni podaci upućuju na jednokratno smanjenje investicija javnih poduzeća od približno 0,8 posto BDP-a, što bi se moglo pripisati neizvršenju investicija tijekom mandata tehničke vlade u četvrtom tromjesečju. Kada budu raspoloživi konačni financijski izvještaji ta bi se procjena vezana uz investicije mogla revidirati naviše, uz moguće posljedice za veličinu manjka u 2015., ovisno o načinu njihovog financiranja.

5. Proračun za 2016. cilja manjak od 2,6 posto BDP-a. Ovo daljnje smanjenje manjka zasniva se na kombinaciji cikličkog povećanja prihoda i zamrzavanja cjelokupnih “nacionalno-financiranih” rashoda, odnosno rashoda koji se ne financiraju sredstvima EU-a. Postoji rizik da će javne investicije u ovoj godini biti veće, posebno s obzirom na priopćeno prošlogodišnje smanjenje investicija javnih poduzeća. Ovaj bi rizik mogao rezultirati nešto višim manjkom od oko 2,8 posto BDP-a. Hrvatske su vlasti naglasile da će pažljivo nadzirati i kontrolirati sve stavke rashoda te da će po potrebi poduzeti kompenzirajuće mjere kako bi se osiguralo ostvarenje proračunskog cilja. Ubrzanje provedbe reformi, uključujući i one u zdravstvenom sektoru, koji je opterećen velikim dospjelim nenaplaćenim potraživanjima i neučinkovitošću, pridonijelo bi bržem smanjenju manjka i poboljšalo kvalitetu fiskalne konsolidacije, koja je trenutačno usredotočena na sveobuhvatno zamrzavanje rashoda.

6. Nacionalnim planom reformi namjerava se ostvariti daljnja trajna i ambiciozna fiskalna konsolidacija u srednjoročnom razdoblju, što uključuje smanjenje poreza i rashoda.Hrvatske vlasti odlučne su u tome da ostvare planirane reforme. Međutim, s obzirom na razne negativne rizike, članovi Misije predviđaju nešto sporiji tempo smanjenja rashoda, a time i fiskalne konsolidacije, u odnosu na nacionalni plan. Stoga bi bilo važno voditi računa o tome da svako smanjenje poreza prate druge reforme kojima bi se stvorio fiskalni prostor za ta smanjenja. Također bi bilo korisno finalizirati preostale pojedinosti planiranih reformi, kako bi se poboljšala učinkovitost, rast i jednakost. Osobito se naglašava sljedeće:

Plan za efikasnije usmjeravanje socijalnih davanja i reformu zdravstvenog sektora u suradnji sa Svjetskom bankom pridonio bi smanjenju visokih troškova tih davanja, a poboljšao bi učinkovitost i jednakost. Stoga bi bilo važno nastaviti s najavljenim reformama u zdravstvenom sektoru i nadograđivati ih te ubrzati provedbu koncepta dobivanja svih usluga na jednom mjestu (one-stop shop) za brojna druga davanja kako bi se izbjeglo dupliciranje, povećavajući pritom provjere imovinskog stanja radi boljeg usmjeravanja naknada.

Članovi Misije podržavaju ograničavanje velike mase plaća i plan da se dio naknade veže uz rezultate rada kako bi se poboljšali poticaji za povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih usluga.

Članovi Misije također podržavaju plan uvođenja suvremenog poreza na nekretnine koji bi se uvodio u odgovarajućim fazama i počivao na postojećem sustavu komunalnih naknada. Uspjeh uvođenja kasnijih faza zahtijevao bi pravodobnu provedbu potrebnih pripremnih radnji kao što je modernizacija zemljišnih knjiga i katastra. K tome, važno je da sva porezna izuzeća budu iznimno ograničena kako bi se olakšalo uvođenje niske stope i ostvarivanje dostatnih prihoda.
Članovi Misije podržavaju namjeru poboljšanja apsorpcije sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a, što bi pridonijelo rastu i imalo relativno blag fiskalni učinak.
Bilo bi poželjno ojačati nadzor i kontrolu nad javnim rashodima te uspostaviti plan za slučaj nepredviđenih okolnosti radi zaštite od fiskalnih odstupanja ako se realiziraju negativni rizici.

Monetarna politika i bankovni sektor

7. U postojećim okolnostima, s obzirom na visoku euroiziranost, nema održive alternative kvazi-vezanom tečaju kune prema euru. Članovi Misije potiču hrvatske vlasti da nastave ublaživati snažne fluktuacije tečaja i ubrzaju provođenje strukturnih reformi kako bi se poboljšala konkurentnost. Također bi bilo korisno iskoristiti prednost snažne platnobilančne pozicije za daljnje jačanje međunarodnih pričuva.

8. Članovi Misije potiču HNB da nastavi provoditi akomodativnu monetarnu politiku u granicama određenimatečajnim režimom i ciljevima financijske stabilnosti. Obilna je likvidnost osigurana, između ostaloga i nedavno uvedenim strukturnim repo operacijama s dospijećem od četiri godine koje su pomogle osigurati stabilno dugoročno financiranje u kunama. Raspoloživost takvog financiranja trebala bi potpomoći postupno smanjivanje visoke euroiziranosti i povećati prijenos monetarne politike.

9. Bankovni je sektor ostao snažan unatoč otežanim gospodarskim uvjetima koji su prevladavali tijekom dugog recesijskog razdoblja. Kako bi se takvo stanje održalo treba nastaviti s konzervativnim bonitetnim politikama i pomnim nadzorom. Sustav je, u prosjeku, likvidan i dobro kapitaliziran. Banke su ostale profitabilne u posljednjim godinama, osim u 2015. zbog troškova uzrokovanih konverzijom kredita vezanih uz švicarski franak. Prema viđenju članova Misije takvo linearno spašavanje dužnika bez ikakvih socijalnih kriterija trebalo se izbjeći budući da isto povećava rizik moralnog hazarda. Čini se da se udio neprihodonosnih plasmana u ukupnim plasmanima stabilizirao, ali je i nadalje visok (16,6 posto). Ipak, neprihodonosni plasmani u znatnoj su mjeri pokriveni rezervacijama (56,6 posto). Najnovije neslužbene informacije pokazuju da bi neke banke mogle biti spremnije više pozajmljivati s poboljšanjem izgleda za nefinancijska poduzeća i stanovništvo. U 2015., jedna je mala, ali regionalno važna banka, započela postupak sanacije u skladu s Direktivom o oporavku i sanaciji kreditnih institucija EU-a.

Strukturne reforme

10. Ambiciozne strukturne reforme i nadalje su ključne za povećanje potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva. Pokazatelji poslovnog okružja upućuju na znatan prostor za poboljšanja. Stoga, članovi Misije potiču hrvatske vlasti da smanje birokratske prepreke poslovanju, poboljšaju transparentnost i predvidljivost politike, unaprijede pravosudne postupke i povećaju antikorupcijske napore.

11. Visoka stopa nezaposlenosti i niska stopa participacije radne snage naglašavaju potrebu za daljnjim reformama na tržištu rada i u sustavima naknada. Bilo bi važno smanjiti restriktivnost propisa o privremenom radu, isplati otpremnina te o zapošljavanju i smanjenu broja zaposlenika kako bi se potaklo stvaranje radnih mjesta. U tom bi pogledu pomoglo i stvaranje fiskalnog prostora za smanjenje visokog poreznog opterećenja rada. Bolje usmjeravanje naknada za nezaposlene i branitelje i provedba planiranih mirovinskih reformi pridonijeli bi povećanju stope participacije.

12. Odlučan napor za poboljšanje upravljanja u javnom sektoru i ubrzavanje planirane privatizacijena transparentan i pravedan način pridonio bi poboljšanju efikasnosti gospodarstva i ujedno ubrzao dinamiku smanjenja velikog javnog duga.

13. Važno je da planovi za smanjenje velikog broja i višestrukih razina tijela državne uprave budu ambiciozniu skladu s Vladinim inicijalnim najavama. Time bi se olakšalo smanjenje velikog fiskalnog troška i znatne birokracije te poboljšala regionalna jednakost i kvaliteta pružanja javnih usluga.

**********************

Misija Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), na čelu s Khaledom Sakrom, bila je od 27. travnja do 10. svibnja 2016. u posjetu Zagrebu. Članovi Misije susreli su se s predsjednikom VladeOreškovićem, potpredsjednikom Vlade Petrovom, ministrom financija Marićem, ministricom socijalne politike i mladih Juretić, ministrom zdravlja Nakićem, ministrom turizma Klimanom, guvernerom HNB-a Vujčićem, predsjednikom Povjerenstva za fiskalnu politiku i saborskog Odbora za financije i državni proračun Marićem, te s drugim dužnosnicima i predstavnicima poslovne zajednice, sindikata i akademske zajednice.

Zahvaljujemo predstavnicima hrvatskih vlasti i drugim sugovornicima na izvanrednoj suradnji i konstruktivnim razgovorima.

IZVOR

Kada neki poslovni partner postane važan u poslovnom procesu, njegova stabilnost i pouzdanost postaje značajna za funkcioniranje poslovanja. Tako su npr. u nabavi od proizvođača/dobavljača bitni kvaliteta, količine, rokovi, cijene…; kod kupaca ili posrednika prodajna mreža, a kod svih njih tehničko-tehnološka i kadrovska opremljenost, stručnost, angažman… Jednako tako, važna je i njihova uspješnost i likvidnost. Nepouzdan poslovni patner, osobito ako je ključan za poslovanje, može uzrokovati veliku štetu. Zato menadžeri uz praćenje poslovanja poduzeća kojom upravljaju prate i poslovanje važnih poslovnih partnera. Slično je i kada se započinje suradnja s novim poslovnim partnerom.

Za ocjenu poslovanja važnih partnera menadžeri koriste različite izvore: od javnih glasila i glasina, informacija od drugih (zajedničkih) poslovnih partnera i sl., do financijskih i iz njih izvedenih bonitetnih izvještaja. Informacije iz glasila i glasine često su nepouzdane i neprovjerljive kvalitete, ili zakašnjele. A važno je poslovanje partnera ocijeniti dovoljno pouzdano i brzo. Stoga je uz sve dostupne izvore korisno pratiti njihove financijske izvještaje (mogu se besplatno preuzeti u Registru Fine na adresi: www.fina.hr). Također, mogu pomoći i bonitetni izvještaji koji sadrže obilje korisnih, možda i previše stručnih informacija i pokazatelja. Bonitetne izvještaje uz naplatu sastavlja Fina, ali i druge bonitetne tvrtke. Ovi izvještaji prikazuju financijsko poslovanje i stanje, i ne daju izravne odgovore na pitanja o npr. kvaliteti ili profesionalnosti nekog partnera. Ipak, uspješni poduzetnici obično nisu slučajno uspješni, pa financijski podaci neizravno govore i o njihovoj organiziranosti, kvaliteti, profesionalnosti i dr.

Relativno je jednostavno pročitati račun dobiti i gubitka tj. prihode, rashode i rezultat poslovanja. Načelno, uspješnija poduzeća imaju više prihode, niže rashode i veću dobit od manje uspješnih, dok neuspješni imaju više rashode od prihoda pa ne iskazuju dobit nego gubitak. Treba pogledati i usporediti tekuću s prethodnom godinom, uočiti koje se pozicije mijenjaju i u kojem smjeru. Za opću ocjenu se ne treba upuštati u detalje, već će biti dovoljno razvrstati uspješni račun na poslovne, financijske i druge (izvanredne) aktivnosti i utvrditi financijski rezultat svake od njih.

Najvažnije su poslovne aktivnosti koje obuhvaćaju prihode i rashode koji nastaju obavljanjem djelatnosti poduzeća i koje obično čine glavninu prihoda i rashoda. Stoga obično najznačajniji dio rezultata poslovanja proizlazi upravo iz poslovnih aktivnosti. Ako poslovni prihodi rastu, povećane su poslovne aktivnosti, pri čemu se obično povećavaju i rashodi. Međutim, čak i kada se prihodi i rashodi povećavaju istom stopom rasta, kada su prihodi veći od rashoda dobit će se povećati. Ako poslovni prihodi padaju, često padaju brže od smanjenja rashoda. Ipak, smanjenje prihoda ili povećanje rashoda ne moraju rezultirati gubitkom. Gubitak nastaje tek kada rashodi postanu veći od prihoda.

Financijski prihodi i rashodi u poduzećima uglavnom su znatno niži od poslovnih. Ovi prihodi pokazuju da poduzeće ima novčane viškove koje plasira i ostvaruje kamate, i/ili da zaračunava zatezne kamate. Financijski rashodi obično pokazuju da poduzeće koristi tuđe izvore (kredite i pozajmice) za financiranje svog polovanja i/ili kasni s plaćanjem i ima obveze za zatezne kamate. Jasno je da prvo poduzeće nema problema s likvidnošću, a da drugo možda ima. To se može vidjeti i u izvješću o novčanim tokovima koje pokazuje od kud novac dolazi i gdje se troši.

Spomenimo na koncu i druge (izvanredne) prihode i rashode. Njihova je osobitost da nisu redoviti i da se ne ponavljaju iz razdoblja u razdoblje. Oni mogu u jednoj godini biti značajni za ukupan rezultat, dok će u drugoj biti beznačajni. Tako primjerice, ako poduzeće proda poslovni prostor, može ostvariti značajan prihod i priljev. No nekretnina se može prodati samo jednom, pa se prihod iskazan po tom osnovu neće moći ponoviti.

I s izvješćem o novčanim tijekovima je slično – ocjenjuju se prikazani priljevi i odljevi. Likvidnost se postiže uspješnijim poslovanjem, a prema potrebi i zaduživanjem. Jasno je da je za poduzeće bolje imati više priljeva od prodaje i vlastitog kapitala, a manje primljenih kredita i drugih obveza. Pojedinačni pozitivni novčani tokovi, a osobito ukupno povećanje ili smanjenje novca pokazuju da li je poduzeće likvidno, a pregled strukture priljeva i odljeva pokazat će od kuda novac dolazi i gdje se troši.

Dakle, izvori novca su naplaćeni prihodi (dobit i ukupan vlastiti kapital), primljeni krediti i pozajmice, ali i neplaćene obveze. Obično su najznačajniji poslovni primici i izdaci, a u razdoblju investiranja povećat će se investicijske i financijske aktivnosti. Likvidnost se zasniva na poslovnim aktivnostima. Usporedbom novčanih tokova tekuće s prethodnom godinom uočit ćemo da su smanjeni radi investiranja, ali su i dalje pozitivni.

Već i brzi pregled računa dobiti i gubitka i izvješća o novčanim tokovima pomoći će da stvorimo grubu sliku o nekom poduzeću. Ipak, niti jedan financijski izvještaj ne daje odgovore na sva pitanja. Uspješni račun i novčani tokovi opisuju uspješnost i likvidnost, ali ne prikazuju imovinu, vlastiti kapital i obveze tj. snagu i stabilnost poslovanja. Stoga za potpuniju sliku svakako treba pregladati i bilancu.

IZVOR

HŽ Infrastruktura je u 2015. ostvarila neto dobit od 60,6 milijuna kuna, dok je 2014. završena s dobiti od 157 tisuća kuna, a u 2013. s gubitkom od 838 milijuna kuna, izvijestili su u petak iz te tvrtke.

Prihodi HŽ Infrastrukture u 2015. iznosili su 1,37 milijardi kuna, a rashodi 1,31 milijardu kuna. Također, ostvaren je pozitivan novčani tijek koji se u budućem razdoblju planira preusmjeriti na pojačano održavanje, što je u skladu sa smjerom koji je utvrđen u prethodnoj godini kada su u odnosu na 2014. pojačane aktivnosti na održavanju pruga uz niže operativne troškove.

Ostvarena dobit HŽ Infrastrukture od 60,6 milijuna kuna još je važnija kada se uzme u obzir da je za razliku od 2014., u 2015. cjelokupna dobit od 85 milijuna kuna koju je ostvarila tvrtka kći Pružne građevine ostavljena tome društvu za troškove restrukturiranja te nije uključena u prihode HŽ Infrastrukture, ističu iz tvrtke.

Član Uprave tvrtke Željko Kopčić, komentirajući rezultate kazao je kako su zadovoljni postignućima u godini iza njih.

“Bolje upravljanje zalihama, smanjenje cijena u nabavi te ukidanje nepotrebnih troškova koji nisu nužni za osnovno poslovanje neki su od ključnih razloga realizirane dobiti. U tome ćemo smjeru nastaviti i u ovoj godini, jer taj pristup omogućuje da fokus aktivnosti i sredstva koja su nam na raspolaganju usmjerimo na ono što je najvažnije, a to je povećanje razine kvalitete željezničke infrastrukture koja nam je povjerena na upravljanje”, kazao je Kopčić.

U priopćenju se podsjeća kako je u svibnju 2015. potpisan ugovor o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetskom bankom) u iznosu od 79 milijuna eura. Dio kredita Svjetske banke iskorišten je za refinanciranje postojećih dugova prema komercijalnim bankama u iznosu od 230 milijuna kuna. Krediti komercijalnih banaka ugovoreni su po kamatnim stopama oko 5 posto, dok je trenutačna kamatna stopa po kreditu Svjetske banke 0,44 posto te se stoga u narednome razdoblju očekuju znatne uštede na troškovima financiranja.

U 2015. premašen je i plan obnovljenih kilometara pruge te je obnovljeno 26 kilometara više nego što je planirano, a ostvareno je i 457 milijuna kuna investicija u željezničku infrastrukturu.

Veseli i činjenica da je u 2015., nakon nekoliko godina pada, zabilježen blagi rast ukupnog opsega prometa u putničkom i teretnom prijevozu. U segmentu putničkog prijevoza i u protekloj je godini nastavljen trend rasta u prigradskome prijevozu. Najintenzivniji promet i prihod po kilometru pruge ostvaren je upravo u prigradskome prijevozu, i to na prugama od Savskog Marofa do Dugog Sela.

Kad se radi o teretnom prijevozu koji je već nekoliko godina liberaliziran te je udio novih prijevoznika na tržištu još uvijek minoran (1,2 posto), od sredine 2015. može se govoriti o intenziviranju aktivnosti, jer je vidljivo da novi prijevoznici na naše pruge donose i nove robe te se može očekivati da će u narednom razdoblju doći do povećanja njihova udjela na tržištu, navodi se.

I u 2016. u aktivnostima HŽ Infrastrukture težište će biti na nastavku provođenja ušteda u operativnome poslovanju te na maksimalnom intenziviranju rada na projektima sufinanciranim EU-ovim fondovima, ističu iz tvrtke.

IZVOR