Posts Tagged obavijesti

Samo dan nakon što je u Saboru izglasano nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću i kada je zbog toga cijela Vlada pala te postala tehnička, u Narodnim novinama objavljeni su natječaji za predsjednike i članove uprava HŽ Infrastrukture, Hrvatskih autocesta (HAC) i Hrvatskih cesta (HC), tvrtki u državnom vlasništvu.

Vlada Tihomira Oreškovića pala je 16. lipnja, a natječaji su objavljeni 17. lipnja, što znači da je HDZ-ov ministar prometa, pomorstva i infrastrukture, Oleg Butković, u čijem su resoru ove državne tvrtke, unatoč zakonskim propisima i dobroj političkoj praksi, odlučio kadrovirati iako to ne bi smio. Naime, prema Zakonu o Vladi RH, nakon što se premijeru u Saboru izglasa nepovjerenje, Vlada postaje tehnička, a prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, takva Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti.

Ključan članak 4.

Iznimno, Vlada može, piše u članku 4. tog zakona, u slučajevima kada je to nužno radi osiguranja nesmetanog rada tijela državne uprave ili drugih državnih tijela imenovati vršitelja dužnosti. To u ovom primjeru nije slučaj, jer se natječajem traže predsjednici i članovi uprava, a ne vršitelji dužnosti. Nove ljude nije nužno imenovati i zato što je ministar Butković još u svibnju smijenio stare SDP-ove kadrove u tim tvrtkama i na njihova mjesta postavio sebi bliske ljude do imenovanja nakon provedenih natječaja. Inače, Butković je to napravio bez službene odluke Vlade, pa ispada da sada drugi put krši zakone, na što upozorava bivši SDP-ov ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Druga pogreška?

– Apsolutno je neprimjereno da tehnička Vlada i tehnički ministar donose odluke o izboru novih predsjednika uprava društava u državnom vlasništvu. Riječ je ne samo o grubom kršenju zakona nego i dobrih političkih običaja – kaže Hajdaš Dončić te dodaje kako ova Vlada također razrješuje članove nadzornih odbora nekih tvrtki, a da im nije istekao mandat.

Butković je, podsjetimo, 31. svibnja za predsjednika Uprave HAC-a imenovao Josipa Draženovića, u HŽ Infrastrukturu došao je Ivan Kršić, a na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih cesta postavio je Josipa Škorića. Oni su tu dužnost trebali obavljati do izbora novih čelnika preko natječaja. I tada su bila sporna imenovanja jer odluku o opozivu i imenovanju članova uprava nije donijela Vlada nego je postupak odradilo resorno Ministarstvo.

Zakon o sprečavanju sukoba interesa striktno navodi da Vlada skupštini društva predlaže članove upravnih tijela, no Butković je to ignorirao kako bi izbjegao svađu s Mostom oko kadroviranja i postavio ljude kojima vjeruje. Nekima je, poput Nenada Maljkovića iz HC-a, istjecao mandat, no, primjerice, Renati Suši iz HŽ Infrastrukture mandat je trebao isteći tek u kolovozu.

Stručnjaci protiv

Sada se može dogoditi da se na natječaju izaberu ti isti ljudi u upravama triju društava, a da ih u rujnu ili listopadu smijeni neka druga Vlada i isplati im otpremnine za posao koji će raditi nekoliko mjeseci.

I stručnjak za ustavno pravo s Pravnog fakulteta u Osijeku, doc.dr.sc. Mato Palić, slaže se da bi se tehnička Vlada trebala suzdržati od donošenja takvih odluka.

– Pitanje je interpretacije odredbi u Zakonu o postupku primopredaje vlasti, jer se u članku 4. navodi da Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, pa treba vidjeti spadaju li ti predsjednici i članovi uprava pod tu kategoriju – tumači Palić.

Dodaje kako bi se načelno ova Vlada trebala suzdržati od svega onoga što bi se moglo kositi sa zakonskom odredbom u članku 4. Zakona o postupku primopredaje vlasti. Ministar Oleg Butković jučer nije odgovarao na naše pozive, zbog neradnog dana, nismo mogli dobiti ni odgovor ministarstva.

Butković: Vlada neće učiniti ništa protuzakonito

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u četvrtak kako Vlada neće sigurno učiniti ništa protuzakonito u vezi natječaja za imenovanje čelnika u javnim poduzećima koji su već raspisani.

“Natječaji su raspisani temeljem odluka skupština održanih prije opoziva premijera, a odluke će ionako donijeti slijedeća Vlada”, ustvrdio je Butković odgovarajući na pitanja novinara pri dolasku na sjednicu Vlade, prvu sjednicu tehničke Vlade nakon što joj je Sabor prošli tjedan izglasao nepovjerenje.

Naime, Hrvatski sabor je u četvrtak, 16. lipnja iskazao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću, čime je pala i hrvatska Vlada, a u ponedjeljak, 20. lipnja Sabor donio odluku o samoraspuštanju s 15. srpnja.

Prema odredbama Zakona o Vladi, nakon što se Vladi u Saboru izglasa nepovjerenje, Vlada postaje tehnička, a Zakon o primopredaji vlasti određuje da takva Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnost.

Dan nakon pada Vlade, 17. lipnja u Narodnim novinama (56/2016.) su objavljeni natječaji za imenovanje predsjednika i po dva člana Uprave u tri javna poduzeća – HŽ Infrastrukturi, Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama, a raspisao ih je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).

Prema samim natječajima, oni su objavljeni temeljem Vladine Uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i odluka skupština tih triju tvrtki od 2. lipnja ove godine, a rok za prijavu na natječaj je 15 dana od dana objave.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je početkom lipnja najavilo objavu javnih natječaja za izbor i imenovanja uprava tvrtki i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa, a koje su u nadležnosti tog resora.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković u svojstvu skupštine trgovačkih društava iz nadležnosti tog resora podnio je, u skladu s odredbama Uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, prijedlog za pokretanje postupka odabira kandidata putem javnog natječaja, kao i tekst javnog natječaja. Tekst je potom dostavljen Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) radi objave u Narodnim novinama i daljnje provedbe postupka, priopćili su iz Ministarstva 2. lipnja.

Ta je objava uslijedila nakon što je krajem svibnja Ministarstvo opozvalo članove uprava i nadzornih odbora u nekoliko tvrtki iz nadležnosti tog resora, uz obrazloženje kako je riječ o čelnicima kojima je istekao ili istječe mandat te su imenovani novi čelnici s mandatom do imenovanja novih temeljem javnog natječaja. Tada su imenovani novi čelnici u upravama HAC-a, HAC ONC-a, Hrvatskih cesta i HŽ Infrastrukture, a ta su imenovanja izazvala i brojne reakcije.

IZVOR

Poštovani,
sukladno dogovoru sa sastanka održanoga 3. lipnja 2016. godine dostavljamo Vam popis otvorenih pitanja koja zahtijevaju prioritetno rješavanje:

1. nastavka kolektivnog pregovaranja o novom kolektivnom ugovoru za društvo s ciljem sklapanja najkasnije do 15. srpnja 2016. godine.
2. pripravnost – rješavanje pitanja sukladno zakonskim odrednicama i odrednicama važećeg kolektivnog ugovora. te stavljanje van snage važeće Odluke bivše Uprave
3. Pružne građevine d.o.o, – definiranje i rješavanje statusa društva, kao i rješavanje pitanja sudjelovanja ovog društva na natječajima financiranim iz sredstava EU,
4. korekcija neopravdanog izdvajanja dijela održavanja iz sustava HŽ Infrastruktura d.o.o.,
5. osiguranje dostatnih financijskih sredstava potrebnih za sustav održavanja željezničke infrastrukture,
6. korekcija štetnog odnosa sa željezničkim prijevoznicima,
7. oživljavanje rješavanja stambene problematike.
8. povlačenje Pravilnika o ZNR, Pravilnika o službenoj odjeći i Pravilnika o zaštitnoj odjeći,
9. izmjene propisa koji utječu na sigurnost željezničkog prometa,
10. povlačenje otkaza ugovora o radu radnicima Nekretninama (izvan sudska nagodba).

Mišljenja smo da će se u budućnosti odnosi između predstavnika nove Uprave društva i reprezentativnih sindikata temeljiti na visokoj razini komunikacije i socijalnog dijaloga što će doprinijeti boljem funkcioniranju cijelog društva.

S poštovanjem,

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE
Zoran Maršić, rpedsjednik

SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
Marko Gašpar, predsjednik

SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ
Slavko Proleta.,predsjednik

PISMO

Svatko tko donosi ikakvu odluku u poduzetništvu, ili upravlja određenim resursima ili procesima, da bi postupio ispravno, mora imati jasnu predodžbu o računovodstvenim informacijama, o „tajnama“ koje se nalaze, ponekad razvidne „na prvu“ a ponekad skrivene, u financijskim izvješćima. Radi se o znanju i vještinama iz područja (uglavnom) menadžerskog računovodstva, kojima se opisuju, mjere, analiziraju i izvještavaju ekonomske aktivnosti poduzetničke organizacije. Termini kao što su aktiva, pasiva, prihodi i rashodi, novčani tijek, zalihe, zarade po dionici su neki od tehničkih računovodstvenih naziva koji se koriste u svim poslovnim funkcijama i organizacijskim nivoima, a predstavljaju jezik poduzetništva.

Menadžersko računovodstvo (Management Accounting) podrazumijeva prikupljanje i analizu informacija i podataka koje su od pomoći za donošenje odluka i upravljanje poslovnim procesima u svrhu ostvarenja zadanih ciljeva. Menadžersko računovodstvo namijenjeno je da korisnici razumiju prošlost, kontroliraju sadašnjost i planiraju budućnost na sljedeći način:

• spoznavati što se, kako, kada i zašto događalo u poslovanju u prošlosti kako bi se mogla predvidjeti i planirati budućnost
• definirati strateške namjere i strategiju poslovnog subjekta
• planirati organizaciju, procese i rezultate poslovanja u dugoročnom, srednjoročnom i kratkoročnom razdoblju
• nadzirati i analizirati odstupaju li i zašto aktivnosti i rezultati od plana i budžeta
• procjenjivati ostvarenja na više razina (strateška, operativna i taktička)
• mjeriti realizaciju preuzetnih odgovornosti
• komunicirati ostvarenja
• donositi odluke o promjenama, unaprjeđenjima i otklanjati smetnje.

Kvalitativna obilježja financijskih izvješća su: razumljivost, važnost, pouzdanost, usporedivost.

Račun dobiti i gubitka (RDG)

Svi dionici očekuju da poslovni subjekt posluje s dobiti kako bi ostvarili svoje ciljeve i interes. Pogotovo vlasnici koji su investirali kapital u trgovačko društvo očekuju dobitak od uloženog te da će tržišna vrijednost trgovačkog društva ili vrijednosti dionica na tržištima vrijednosnica porasti iznad knjigovodstvene vrijednosti. RDG kroz razliku prihoda i rashoda, u apsolutnim vrijednostima i postocima, prikazuje (ne)profitabilnost poslovanja tijekom poslovnog razdoblja. Pojedinačno i ukupno prikazuje učinke koji proizlaze iz redovnih (poslovnih i financijskih) i izvanrednih aktivnosti poduzeća. Počiva na principu usklađivanja, koji navodi da se učinci mogu mjeriti isključivo ako su prihodi i rashodi nastali u istom promatranom periodu. Drugim riječima, princip usklađivanja zahtijeva prepoznavanje troškova potrebnih za generiranje prihoda u istom periodu kada su prihodi i nastali. Na primjer, trošak stroja prepoznaje se kao rashod (amortizira se) tijekom svog ekonomskog života (kako se koristi u proizvodnji) i ne priznaje se kao rashod u trenutku nabave.

Bilanca (BS)

Bilanca prikazuje stanje, strukturu i odnose između ukupne imovine, ukupnih obveza i vlasničke glavnice. Imovina se računovodstvenim jezikom naziva „aktiva“. Može biti kupljena ili stvorena kroz redovno poslovanje poduzeća. Direktno je ili indirektno financirana od strane vlasnika, i/ili kreditora, i/ili vjerovnika. Izvori imovine nazivaju se „pasiva“ i sastoje se od obveza i vlastitog kapitala. U skladu s primjenom metode dvojnog knjigovodstva, imovina uvijek mora biti jednaka njezinim izvorima, to jest aktiva mora biti jednaka pasivi.

Važan podsjetnik za osnivače poduzeća na razliku između imovine poduzeća i onoga što im je po vlasničkoj poziciji zaista raspoloživo za raspodjelu

Izvještaj o novčanom toku

Iskusni financijski analitičari i educiraniji menadžeri imaju pravilo čitanja financijskih izvještaja unazad, odnosno prioritet poklanjaju bilješkama uz financijske izvještaje i izvještaju o novčanom toku zatim bilanci stanja a na posljednjem mjestu prolaze kroz račun dobiti i gubitka. Za potrebe financijske analize poduzeća najvrijednije informacije sadržane su u izvještaju o novčanom toku. Izvještaj o novčanom toku pomoću indirektne metode povezuje pozicije neto dobiti i amortizacije s apsolutnim promjenama bilančnih pozicija koje se grupiraju u tri glavne kategorije novčanog toka i zbrojno rezultiraju vrijednošću apsolutne promjene iznosa novca na računu i blagajni:

• Novčani tok iz operativnih (poslovnih) aktivnosti – operativni novčani tok (OCF)
• Novčani tok iz investicijskih aktivnosti – investicijski novčani tok (ICF)
• Novčani tok iz financijskih aktivnosti – financijski novčani tok (FCF)
• Neto novčani tok (NCF)
• Novčani tok iz operativnih (poslovnih) aktivnosti ili operativni novčani tok (OCF) prikazuje novčane učinke svih transakcija koje se ne mogu definirati kao investicijske ili financijske transakcije. U pravilu, novčani tok iz poslovnih aktivnosti prikazuje novčani tok koji rezultira iz aktivnosti koje stvaraju prihode poduzeća.

Novčani tok iz investicijskih aktivnosti ili investicijski novčani tok (ICF) mjeri količinu novca koju poslovni subjekt investira u dugotrajnu imovinu odnosno mjeri količinu novca koji poslovni subjekt dezinvestira iz dugotrajne materijalne imovine. Negativan investicijski novčani tok (ICF) ukazuje da poslovni subjekt ulaže u dugotrajnu imovinu (npr. izgradnja novih postrojenja, akvizicije poslovnih udjela ostalih subjekata, nabava kapitalne opreme). Pozitivan investicijski novčani tok (ICF) indicira da poslovni subjekt likvidira odnosno prodaje dugotrajnu imovinu i vrijednosti (npr. unovčavanje dugoročnih vrijednosnih papira, prodaja poslovne jedinice ili poslovnih udjela, proizvodnih kapaciteta).

Novčani tok iz financijskih aktivnosti ili financijski novčani tok (FCF) mjeri količinu novca koji slijedi iz strukture kapitala poslovnog subjekta. Pozitivan financijski novčani tok (FCF) indicira da poslovni subjekt prikuplja novčana sredstva iz eksternih izvora (npr. realizacija kredita kod komercijalne banke, povećanje temeljnog kapitala, izdavanje dužničkih vrijednosnih papira kao što su obveznice i komercijalni zapisi, zajmovi od ostalih poslovnih subjekata). Negativan financijski novčani tok (FCF) ukazuje da poslovni subjekt vraća novčana sredstva eksternim izvorima financiranja (npr. isplata dividendi u novcu vlasnicima poslovnog subjekta, smanjenje temeljnog kapitala, otplata kredita komercijalnih banaka, otkup vlastitih poslovnih udjela, otplata zajmova poslovnim subjektima).

Neto novčani tok (NCF) je zbroj pozicija operativnog novčanog toka (OCF), investicijskog novčanog toka (ICF) i financijskog novčanog toka (FCF). Time se mjeri godišnja apsolutna promjenu novca na kunskim i deviznim računima i blagajni. Negativan neto novčani tok (NCF) ukazuje na apsolutni kumulativni odljev (smanjenje) novčanih sredstava dok pozitivni neto novčani tok (NCF) ukazuje na apsolutni kumulativni priljev (povećanje) novčanih sredstava.

Kontrolni mehanizam izvješća o novčanom tijeku indirektnom metodom je jednakost neto novčanog toka s promjenom bilančne pozicije novca na računu i blagajni.

Izvještaj o novčanom toku otkriva vrijedne informacije o financijskoj poziciji poduzeća i o tokovima novca unutar poduzeća. Procjena financijske pozicije poduzeća pomoću izvještaja o novčanom toku oslanja se na analizu scenarija čiji se ishodi istodobno povezuju sa svim ostalim dostupnim informacijama kako bi se dala konačna ocjena financijske pozicije poduzeća. Ne postoje jednoznačna i čvrsta pravila „dobrog“ ili „lošeg“ izvještaja o novčanom toku, on podržava sliku koju menadžment prezentira kroz bilancu i račun dobiti i gubitka.

Analize financijskih pokazatelja

Komparativno mjerenje rizika i prinosa u donošenju investicijskih, kreditnih i ostalih poslovnih odluka uzima se kao temeljni cilj analize financijskih izvješća. Navedene odluke zahtijevaju procjenu budućnosti, neovisno o tome da li se radi o mjesecu, godini ili duljem vremenskom razdoblju. Eksterni financijski izvještaji koji opisuju prošlost pružaju jednu od osnova za prognoziranje budućih zarada i novčanih tokova.

Kratkoročni kreditori i vjerovnici (na primjer: dobavljači, poslovne banke), naglasak stavljaju na iznimnu likvidnost poduzeća s obzirom da očekuju brzi povrat svojih isporuka i investicija. Dugoročni investitori i vjerovnici (na primjer: razvojne banke, osiguravajuće kuće, mirovinski fondovi) primarno su zainteresirani za financijsku i investicijsku snagu poduzeća i kvalitativne procjene pozicija dugoročne imovine.

Financijski pokazatelji koriste za ocjenjivanje učinaka poduzeća kroz vrijeme i u usporedbi s ostalim (sličnim) poduzećima u djelatnosti, ili na lokaciji, ili prema veličini, i slično. Omogućavaju profiliranje poduzeća, odnosno pružaju uvid u ekonomske karakteristike poduzeća, kompetitivne strategije te operativne, financijske i investicijske karakteristike poduzeća.

Šest kategorija analiza financijskih pokazatelja mjere različite aspekte odnosa rizika i prinosa:

• Pokazatelji aktivnosti – mjere i ocjenjuju ostvareni prihod i druge financijske koristi koji proizlaze iz korištenja imovine poduzeća.
• Pokazatelji likvidnosti – mjere i ocjenjuju adekvatnost pozicija kratkoročne imovine kao izvora koji su potrebni za namiru kratkoročnih obveza poduzeća.
• Pokazatelji solventnosti – mjere i ocjenjuju strukturu pasive, odnosno vlastitih i eksternih izvora financiranja imovine poduzeća te ocjenjuje sposobnost poduzeća u namiri svih svojih obveza.
• Pokazatelji profitabilnosti – mjere i ocjenjuju neto rezultat poduzeća u odnosu s ostvarenim prihodima i investiranom kapitalu.
• Pokazatelji ekonomičnosti – mjere i ocjenjuju odnos prihoda i rashoda.
• Pokazatelji investiranja – mjere i ocjenjuju uspješnost ulaganja u obične dionice.

Navedene kategorije su u značajnoj mjeri međuzavisne. Stoga analiza financijskih pokazatelja počiva na integriranom skupu pokazatelja svih ‘kategorija’. Pri određivanju optimalnih financijskih pokazatelja često je slučaj nepostojanja referentnih veličina. U tom slučaju procjena financijskih pokazatelja ovisi o krajnjem korisniku pokazatelja. Primjerice iz perspektive dobavljača, iznimno visoke vrijednosti pokazatelja likvidnosti mogu se uzeti kao pozitivan indikator u procjenjivanju financijskog rizika, dok iz perspektivne vlasnika poduzeća iznimno visoka likvidnost može ukazivati na loše upravljanje gotovinom ili radnim kapitalom poduzeća. Relevantna referentna veličina je industrijska norma. Empirijski je pokazano da je industrijska klasifikacija glavni faktor koji objašnjava disperziju financijskih pokazatelja i da financijski pokazatelji pojedinih poduzeća imaju tendenciju konvergencije ka industrijskom prosjeku. Važeća su dva objašnjenja, prvo, ekonomske karakteristike industrije utječu na pojedina poduzeća korigirajući potencijalne devijacije od industrijske norme i drugo, uprava poduzeća usklađuje svoje učinke s onim vrijednostima pokazatelja koje predstavljaju industrijsku normu. U pravilu tri su načina kako uprava može uskladiti financijske pokazatelje poduzeća, prvi je odabirom računovodstvenih metoda, drugi je alokacijom resursa i treći je kombinacijom prva dva navedena. Industrijski prosjeci kao referentne veličine korisne za usporedbu poduzeća unutar pojedine industrije ali su neuporabivi u usporedbi poduzeća u različitim industrijama.

Odabir računovodstvenih metoda i procjena uvelike može utjecati na veličine iskazane u financijskom izvještaju. Stoga, financijski pokazatelji nisu komparabilni u slučaju više poduzeća s različitim računovodstvenim metodama ili u slučaju jednog poduzeća koje je tijekom vremena mijenjala računovodstvene metode. Da bi se takvi financijski pokazatelji mogli adekvatno protumačiti, nužno je usklađivanje računovodstvenih metoda. Financijski pokazatelji nisu sami sebi svrha, već ishodište za daljnju analizu.

U svojoj knjizi „Umijeće ratovanja“ legendarni kineski vojskovođa i strateg Sun Tzu objasnio je zašto je za izradu i realizaciju pobjedničkih strategija ključno kvalitetno upravljanje informacijama što u poduzetništvu uključuje i informacije iz financijskih izvješća. On kaže da se do uspjeha dolazi poštivanjem sljedećih pravila:

• Sami otkrijte i odaberite mjesta gdje ćete pobjeđivati s lakoćom, nikada ne napadajte onoga koga je nemoguće pobijediti.
• Pojavite se tamo gdje se protivnici ne mogu pojaviti, krenite tamo gdje vas najmanje očekuju.
• Pobijediti možete tek onda kada poznajete sebe, protivnike i osobine okruženja. Ako ne poznajete niti jedno od toga, bit ćete poraženi, ako poznajete samo dio, ne možete biti uvjereni u pobjedu.

Razvijajući znanja i vještine na području ekonomske analitike, primjenjujući ih u praksi pri donošenju odluka, razvijamo organizacijsku izvrsnost i osposobljavamo se da svoje konkurente možemo nadmašiti prodajom, kvalitetom upravljanja, motivacijom ljudi i sposobnošću pregovaranja.

Svi skupljaju informacije, no uspjeh leži u njihovom razumijevanju, pravilnom selekcioniranju i principijelnoj upotrebi.

IZVOR

Među ostalim reformama koje nas čekaju uskoro će na red doći i ona o radu i radnim odnosima. Kako stvari stoje u Europi, zacijelo će se pojaviti prijedlozi slični rješenjima koje ima Njemačka i koje Francuska pokušava uvesti uza žestok otpor svojih radnika posljednjih mjesec dana. Da se stvari kreću u tom smjeru, svjedoče već sada neki prijedlozi, od kojih je jedan produljenje radnoga dana s osam na devet radnih sati, što se nekima učinilo spasonosnim receptom. Taj ‘recept’, međutim, otvara mnoga pitanja, dvojbe, čak sumnje u očekivane rezultate, o kojima valja razmisliti iako su tu najavu koje je u travnju procurila u medije u Vladi proglasili netočnom. Naime, valja razmisliti o učinkovitosti na poslu i kako je postići jer u pozadini ideje o produljenju radnoga dana sigurno je spoznaja o tome da stvaramo premalo vrijednosti, koja je kod nas vrlo raširena, kao i zaključak da nam je povećanje stvorene vrijednosti jedan od nužnih putova prema izlasku iz gospodarskih teškoća. No kako stvarati više? Je li doista točno da više vremena provedenoga na radu znači stvaranje više vrijednosti? U Švedskoj, primjerice, smatraju upravo suprotno, da radno vrijeme treba skratiti, i posljednjih godina eksperimentiraju sa šestosatnim radnim danom.

Koliko se uistinu radi

Više vremena provedenoga na radu povećat će količinu stvorene vrijednosti u repetitivnim poslovima. Ma kako da je velika količina posla koji treba napraviti, izvršitelj će u radu napredovati istim koracima u istom redoslijedu i pri tome će se ponovno služiti istim radnim postupcima. Nema potrebe za individualnom kreativnošću ili inovativnošću. Naravno, rezultat njegova rada bit će veći ako vlada razvijenijim vještinama, odnosno, ako je riječ o fizičkom radu, većom fizičkom snagom i izdržljivošću. Ukupna količina ostvarene vrijednosti – djelotvornost – bit će proporcionalna vremenu provedenome na radu. Hoće li?

Nije ništa neobično što analize radnih postupaka pokazuju da se unutar jednog radnog dana od, primjerice, ukupno osam radnih sati posao obavlja najviše šest sati, dakle oko 75 posto, i da se produljenjem dnevne bruto satnice povrh osam sati smanjuje 75 posto udjela neto radnih sati u odnosu na ukupnu bruto satnicu. Glavni je razlog umor, fizički i psihički, ali i pad motivacije – produljenje radnog dana ide na štetu našega slobodnog, osobnog, obiteljskog vremena. Drugim riječima, djelotvornost, količina, dakle apsolutni rezultat rada, povećat će se produljenjem vremena na radu, no smanjit će se produktivnost ili učinkovitost – relativni rezultat rada u odnosu na utrošeno vrijeme (ali i na ostale utrošene resurse). Kamo usmjeriti napore, na količinu ili učinkovitost?

Količina ili učinkovitost?

U poslovima koji nisu repetitivni količina stvorene vrijednosti manje ovisi o količini vremena na radu, a zamjetno više o individualnim kompetencijama, kreativnosti, inovativnosti i motiviranosti. Kako učinkovitost nerepetitivnih poslova ovisi o utrošenom vremenu? Što je veće utrošeno vrijeme uz jednaku stvorenu količinu, to je manja učinkovitost! I sada smo bliže odgovoru na pitanje: količina ili učinkovitost?

Veća učinkovitost znači da ćemo za stvaranje istog proizvoda ili usluge utrošiti manje vremena, manje ostalih resursa, troškovi će nam biti manji. Veća učinkovitost čini nas konkurentnijima. Na tržište možemo s nižom cijenom od konkurentske čija je učinkovitost manja od naše.

Što napraviti Drugim riječima, želimo li iz krize, povećajmo individualne kompetencije, kreativnost, inovativnost i motivaciju zaposlenika. Tomu valja dodati još samo jednu preporuku: budući da je povećanje individualnih kompetencija, kreativnosti, inovativnosti i motivacije važan faktor naše poslovne uspješnosti, posvetimo pozornost izboru, zaposlenju, treningu, motivaciji i promaknuću onih kojima organizacija povjerava vođenje svojih ljudi, odnosno menadžerima. Važan je dio menadžerske uloge upravo da skrbe da im suradnici stječu i razvijaju vrline koje će nam dignuti konkurentnost i izvući nas iz krize.

Dakle, općenito povećanje radne satnice neće dati rezultate. Da je tako, pokazuju i podaci o tome koliko rade Europljani. Porazan je za nas podatak da sve razvijene zemlje imaju manju radnu satnicu, a one manje razvijene veću. Rade, dakle, više, a zarađuju manje.

IZVOR

Nakon otkazivanja za danas najavljene sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) NHS je ministrici rada i mirovinskog sustava uputio otvoreno pismo, čiji sadržaj u cijelosti prenosimo:

Nakon svih događanja u Vladi RH, ne samo proteklih dana, nego i tjedana i mjeseci, današnje otkazivanje za danas najavljene sjednice GSV-a, četrdesetak minuta prije njenog početka, jasno pokazuje da ova vlada ne samo da više nije u stanju funkcionirati kao tijelo, nego nije u stanju niti „skucati“ barem četvero ministara ili njihovih zamjena da bi osigurala kvorum za održavanje zakazane sjednice GSV-a.

Gospodarsko-socijalno vijeće trostrano je tijelo u kojemu sudjeluju 4 predstavnika reprezentativnih sindikalnih središnjica, 4 predstavnika HUP-a i 6 predstavnika Vlade RH. Svaki član ima svoju zamjenu, a vlade su i do sada (pre)često koristile mogućnost sudjelovanja zamjena članova na sjednicama GSV-a. Za pravovaljano održavanje sjednice GSV-a potrebno je osigurati kvorum koji čini natpolovična većina članova svake strane (3 – sindikati, 3 – poslodavci i 4 – vlada).

Današnja otkazana sjednica trebala se održati 30. svibnja, no pomaknuta je na 6. lipnja, o čemu su svi članovi GSV-a temeljem Poslovnika o radu GSV-a na vrijeme obaviješteni. Otkazivanje sjednice GSV-a 40 minuta prije njenog početka samo pokazuje kako Vladi RH do socijalnog dijaloga uopće nije stalo, već je orijentirana isključivo na ostanak na vlasti, jer kako inače objasniti da za sjednicu nije mogla osigurati čak ni zamjene (na što su se sindikati i poslodavci već naviknuli).

Smatramo kako je i važnost tema današnje sjednice GSV-a trebala Vladi biti dovoljan poticaj da osigura potreban kvorum za održavanje sjednice. Ili joj to u ovoj situaciji više nije nimalo važno? Ali bi bilo korektno da onda o tome izvijesti socijalne partnere. No, kad ni taj kvorum nije bila u stanju osigurati, s pravom se otvara pitanje za što još uopće ova vlada može osigurati kvorum!?

Predsjednik
Krešimir Sever