Posts Tagged obavijesti

Savez samostalnih sindikata Hrvatke (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) prozvali su Vladu da je prilikom izrade novih mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) pogazila socijalni dijalog, a predložene mjere će, po njihovu mišljenju, “ušminkati” statistiku, ali i potaknuti dalje iseljavanje.

Sindikati su u priopćenju medijima ocijenili da je Vlada donijela nove mjere kao da u Hrvatskoj “nije ni bilo vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja” pa se, umjesto ograničavanja mjere pod nazivom ‘stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa'(SOR), ona širi na nove korisnike.

Podsjećaju da je ministar rada Tomislav Ćorić na sjednici Vlade u četvrtak “uz odobravanje prisutnih, uključujući i samoga predsjednika Vlade”, predstavio novi paket zakona kao uvjet za uvođenje starih/novih mjera APZ-a, koji bi trebao riješiti probleme mladih i dugotrajno nezaposlenih. Za to je osigurano je 1,5 milijarda kuna od kojih gotovo polovina za SOR, a prema ministrovu planu, smatraju sindikati, “SOR će se sada odnositi na svaku osoba do 30 godina starosti jer se s obrtničkih zanimanja i fakulteta širi i na četverogodišnju srednju školu”.

SOR je pak, smatraju sindikati, trebalo ograničiti radi smanjenja negativnih makroučinaka po hrvatsko, relativno malo tržište rada i radi sprječavanja istiskivanja svih drugih oblika ulazaka na tržište rada i očuvanja pripravništva, kao i isključivanje iz profesija onih mladih koji si ne mogu priuštiti raditi godinu i više dana za tako malu naknadu, što je preporučila i vanjska evaluacija.

Ukida se plaćeni prijevoz; pripravništvo nestaje; SOR mladima jedina ulaznica na tržište rada

“Odjeknula je i ministrova najava povećanja naknade zbog usklađivanja s minimalnom plaćom, ali je ministar prešutio ukidanje plaćenoga prijevoza koji se prebacuje na poslodavce s tim da ga oni nisu obvezni platiti. Lako je moguće da će SOR-ovac dobiti 200-tinjak kuna višu naknadu, ali izgubiti do tisuću kuna plaćenoga prijevoza”, ukazuju sindikati.

Upozoravaju kako ministar rada “također prešućuje da su se do 2010. mladi bez iskustva kod svih poslodavaca (privatnih ili javnih) zapošljavali kao pripravnici, u radnom odnosu s radnim i socijalnim pravima te s plaćom, u pravilu, u visini 70 posto od plaće pripadajućeg radnog mjesta, ili putem ugovora o radu s probnim radom”. Širenjem opsega SOR-a on sada mladima postaje jedinom ulaznicom na tržište rada, dok je pripravništvo posve nestalo.

Sindikati podsjećaju da je “SOR kao najpoznatiji oblik skidanja mladih iz evidencije nezaposlenih bez ulaska u zaposlenost, prisutan od 2010. u Zakonu o radu kao besplatan rad onih kojima su radno iskustvo ili stručni ispit zakonski uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja”. Zakonom o poticanju zapošljavanja SOR se pak 2012. uz mjere APZ-a i širi i na privatni sektor, uz mjesečnu novčanu naknadu za rad u punom radnom vremenu: prvo 1600 kuna (iznos neoporezive stipendije), zatim 2400 kuna (minimalna plaća), a uskoro bi trebala iznositi 2620 kuna (usklađivanje s rastom minimalne plaće), s mirovinskim osiguranjem te, po potrebi, zdravstvenim. Kasnije je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) počeo plaćati i prijevoz.

I ovoj je vladi najvažnije ‘ušminkati’ statistiku, posebice pred lokalne izbore

Sindikati upozoravaju da zaposlenost u Hrvatskoj gotovo da ne raste jer, tvrde “SOR-ovci nisu zaposleni, a poslodavci koji trebaju radnike sada uzimaju besplatne SOR-ovce. SOR se koristi i umjesto ugovora o radu s probnim radom – na taj način sama država potiče eroziju relativno stabilnih oblika rada prema nestabilnima jer rad započinje ‘neradnim’ odnosima”. Konačno pak, uvjereni su sindikati, “SOR-ovci postaju nelojalna konkurencija radnicima, a dugoročno štete sami sebi jer pada cijena rada – naime, dugotrajno ‘upumpavanje’ znatnih sredstava u besplatan rad ne može proći bez poremećaja na tržištu rada”.

Posljedice toga su, ocijenili su, da Hrvatska ostaje pri vrhu europske ljestvice po nezaposlenosti mladih, ali i one koja ukazuje na negativne demografske trendove. Nastavlja se iseljavanje, zbog potplaćenosti i loših uvjeta rada, s nezaposlenošću na trećem mjestu kao razlog odlaska.

Dodatno pak otvaranjem granice za strane radnike u deficitarnim zanimanjima država nastavlja rušiti cijenu rada i time potiče daljnje iseljavanje. Sindikati ističu kako “ne prozivaju” strane radnike, već državu zbog nepokretanja kvalitetnijih mjera, koje sindikati godinama predlažu.

“I ovoj je vladi najvažnije ‘ušminkati statistiku, skinuti što više mladih iz evidencije HZZ-a, posebice pred lokalne izbore, a nevažno je što to zaposlenost neće rasti”, tvrde.

Sindikati smatraju kako “ministar zasigurno nije pogazio socijalni dijalog bez odobrenja predsjednika Vlade, što nije poslodavcima problem jer im vladine mjere idu njima u korist, ali je bilo važno isključiti sindikate”. Istovremeno je pak, navode “zatražio naše razumijevanje i potporu za hitnost zakona” (kreću 1. ožujka, mada ih je vlada planirala tek za II. kvartal ove godine) jer njih su ionako ‘izradili njegovi vrhunski stručnjaci i tako su kvalitetni da će riješiti sve probleme, kao da prethodne vlade nisu tvrdile isto”.

Misli li Vlada uistinu da se ovakvim mjerama zautaviti odlazak mladih iz Hrvatske, pitanje je koje su na kraju postavili potpisnici priopćenja, predsjednici SSSH-a, NHS-a i MHS-a Mladen Novosel, Krešimir Sever i Vilim Ribić.

IZVOR

Premda je odlukom Vlade visina plaća u državnim tvrtkama ograničena na najviše 17.500 kuna, ta se odredba poštivala u samo 21 državnom poduzeću, pokazuje analiza koju je izradilo Ministarstvo državne imovine.

U čak 62 državne tvrtke ograničenje iznosa plaća koju su postavili Banski dvori nije se poštivalo. Štoviše, u nekima od njih najviša je plaća u bruto iznosu dosezala i 86.000 kuna, požalio se jučer ministar državne imovine Goran Marić.

– Analiza je pokazala toliku neujednačenost, šarolikost, domišljatost i improvizaciju kakvu ne možete ni zamisliti kada je riječ o visinama plaća, ali i drugim beneficijama. Ne možete ni zamisliti kakve su si mnogi nagrade osmislili – istaknuo je Marić, posebno ukazavši na otpremnine, ali i bonuse i životna osiguranja, što je sve uvećavalo primanja menadžmenta u državnim tvrtkama.

Broj zaposlenih

Marića brine i nagli porast broja zaposlenih u raznim državnim agencijama i uredima. Jedna je agencija, naglasio je jučer, od 2011. više nego udvostručila broj zaposlenih i sada ima čak četiri puta više zaposlenika od njegova Ministarstva, no nije htio otkriti o kojoj je agenciji riječ. Osnivanje Ministarstva državne imovine, iza kojega su tri mjeseca postojanja, Marić je ocijenio nužnim. Među prioritetima novog Ministarstva za ovu godinu su usvajanje novog Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, zatim izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora te Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Cilj je, kažu u Ministarstvu, što brže i bolje stavljanje nekretnina u funkciju razvoja zemlje, ali i demografske obnove.

Privatne kuće

Tim će se zakonima, među ostalim, riješiti status privatnih kuća na državnom zemljištu, kojih najviše ima u Slavoniji i Dalmaciji, a čiji se vlasnici dosad nisu mogli upisati kao vlasnici. Među najznačajnije projekte u ovoj godini Ministarstvo državne imovine uvrstilo je i aktiviranje bivših vojarni Ploče i Šepurine te rješavanje problema šibenskog TEF-a i prenamjenu dijela prostornog plana za potrebe stambene gradnje u Sv. Filipu i Jakovu. U ovoj je godini cilj prodati i udjele i dionice države u 100 tvrtki i isto toliko nekretnina.

Konačno, država u ovoj godini puno očekuje i od rješavanja nekih starih problema, poput besplatnog korištenja cijelih otoka. Riječ je, istaknuo je Marić, o tvrtki Grafoplast koja je godinama bez plaćanja koncesije koristila jedan otok. Radi se, kako su mediji dosad pisali, o otoku Velika Smokvica. Marić očekuje da će nagodbom u tom slučaju država dobiti 30 milijuna kuna. Ante Lušić, vlasnik Grafoplasta, jučer nam nije htio komentirati slučaj. Ministarstvo državne imovine Vladi će predložiti izmjene odluke o popisu tvrtki od posebnog i strateškog interesa, najavio je Marić. Izmjenama bi se na taj popis trebale vratiti neke tvrtke, poput ACI-ja, dok bi neke tvrtke s njega trebalo maknuti. No, prije toga će Ministarstvo, najavio je Marić, provesti sveobuhvatnu analizu.

IZVOR

Predstavnici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu predvođeni ravnateljem Vitomirom Begovićem održali su radni sastanak s Krešimirom Severom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata, Marijom Hanževački, glavnom tajnicom, Cvetanom Kovačem, predsjednikom i članovima Odbora za zaštitu na radu, koju čine predstavnici udruženih sindikata.

Sindikalne udruge udružene u središnjicu Nezavisni hrvatski sindikati djeluju kroz tri sektora: državni, javni i privatni. Uz središnji ured članicama i članovima dostupni su i regionalni uredi središnjice u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Zastupanje specifičnih interesa žena i mladih ostvaruje se putem odbora kao radnih tijela, a radi sustavnih i usklađenih aktivnosti na razini središnjice djeluje Koordinacija zaštite na radu.

Teme sastanak odnosile su se na aktualno stanje i moguće aktivnosti na unapređivanje zaštite na radu, ciljeve europske i nacionalne kampanje, te zajedničku suradnju na promicanju ovog važnog područja.

Uvodno se Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, osvrnuo na mjere iz Akcijskog plana rasterećenja gospodarstva i daljnje dogovorene aktivnosti u okviru radnih skupina, te je ukazao na nove oblike rizika na radu, prisutnost stresa i njegov utjecaj na sigurnost i zdravlje radnika, kao i značaj primjerene zaštite na radu za ukupan gospodarski razvoj.

Predstavnici Zavoda upoznali su nazočne sindikalne predstavnike s određenim pokazateljima kretanja ozljeda na radu i povezanim podacima na nacionalnoj, sektorskoj i teritorijalnoj razini te strateškim ciljevima unapređivanja zaštite na radu.

Različitim informativnim, edukativnim i savjetodavnim aktivnostima Zavod nastoji svim ključnim dionicima u zaštiti na radu olakšati primjenu propisa, pomoći u optimizaciji organizacije i učinkovitoj provedbi mjera zaštite na radu, naglasio je ravnatelj Begović, ističući važnost prevencije, a u tom okviru posebno provođenje kontinuiranih i kvalitetnih programa osposobljavanja radnika za rad na siguran način, kao i stalnog stručnog osposobljavanja samih poslodavaca, ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora te stručnog usavršavanja stručnjaka za zaštitu na radu. Posebno je ukazao da procjena rizika čini okosnicu upravljanja zaštitom na radu u Europi i zato ista mora uključiti različite elemente, a sami radnici moraju biti aktivni sudionici njene izrade, a ne pasivni promatrači. Kao što svaki poduzetnik mora procjenjivati s različitih aspekata rizičnost poslovnih procesa i donositi odgovarajuće mjere s ciljem otklanjanja moguće štete, tako je logično da se isto čini i kad je riječ o sigurnosti na radu. Učinkovito organiziranje i upravljanje poslovnim procesima, uključivo i zaštitom na radu, znači dobru investiciju, a ne nepotreban trošak. Zato je potrebno osnažiti odgovornost i naglasiti značaj aktivne i angažirane uloge menadžmenta u tvrtkama i ustanovama u planiranju i provedbi mjera zaštite na radu, kao i njihovu podršku i suradnju sa stručnjacima zaštite na radu i radničkim predstavnicima u okviru socijalnog dijaloga i partnerstva, zaključio je ravnatelj Begović.

Kako sigurno obavljati radne zadaće, koji su rizici prisutni na mjestima rada i kako ih smanjiti ili otkloniti – na to pitanje odgovor mora pružiti kvalitetno izrađena procjena rizika. Na temelju procjene rizika poslodavac mora osposobiti radnika za rad na siguran način prije početka rada, zatim, ako su nastale promjene u radnom postupku, u slučajevima kada je uvedena nova radna oprema ili je postojeća radna oprema promijenjena, kod uvođenja nove tehnologije, u slučajevima upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada te kod utvrđenog oštećenja zdravlja radnika uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu, zaključili su predstavnici sindikata i Zavoda.

Marko Palada, koordinator povjerenika radnika za zaštitu na radu u HT-u i zamjenik predstavnice sindikata u EU OSHA, istaknuo je potrebu odgovornog pristupa organizaciji sigurnog rada i izvođenja pojedinih radnih zadataka i zadovoljavanje ergonomskih uvjeta na određenim mjestima rada. Naglasio je da su u usporedbi s drugim zemljama propisi iz područja zaštite na radu u Republici Hrvatskoj dobri, ali je problem izostanak njihove pune praktične primjene. Potrebno je donijeti određene podzakonske propise kako je to i utvrđeno Zakonom o zaštiti na radu.

Radni susret bio je prilika za predstavljanje i upućivanje poziva predstavnicima sindikata za aktivno sudjelovanje u Nacionalnoj kampanji „STOP ozljedama na radu“, čijom provedbom se može smanjiti broj ozljeda na radu, očuvati radnu sposobnost radnika, smanjiti broj odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine, smanjiti gospodarske gubitke te osigurati stimulativnu, sigurnu i zdravu radnu okolinu u kojoj će zaposleni pridonositi rastu produktivnosti.

Kao pomoć poslodavcima, sindikatima, radnicima i drugim dionicima u praktičnoj provedbi kampanje Zavod je izradio vodiče i druge interaktivne materijale: Vodič za analizu ozljeda na radu s praktičnim primjerom analize ozljeda, Vodič za izradu procjene rizika, Vodič za izradu programa osposobljavanja s predloškom, Vodič za unutarnji nadzor stanja zaštite na radu, Vodič za izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu te Akcijski plan mjera i aktivnosti za unapređivanje zaštite na radu s praktičnim primjerom.

U tijeku je i kampanja Europske agencije za zaštitu na radu (EU-OSHA) „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017., koja je usmjerena na promicanje održivog rada i zdravog starenja tijekom cijelog radnog vijeka. Navedeno je posebno značajno za Hrvatsku u okolnostima kad radna snaga stari, radni vijek je sve dulji, a istovremeno su prisutni i novi izazovi zbog demografskih kretanja, stanja na tržištu rada, kao i potrebe osiguranja stabilnosti zdravstvenog i mirovinskog sustava. Težište aktivnosti potrebno je usmjeriti na mjere prevencije tijekom cijelog radnog vijeka kako bi se spriječile nesreće povezane s radom, zdravstveni problemi i profesionalne bolesti, a pretpostavka je holistički pristup koji uključuje osiguranje odgovarajućeg radnog okoliša i organizacije rada, cjeloživotno učenje i osposobljavanje, primjereni stil rukovođenja, ravnotežu poslovnog i privatnog života, mjere motivacije i razvoj karijera, naglašeno je tijekom sastanka.

Tijekom višesatnog razgovora predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata i Zavoda za unapređivanje zaštite na radu razmijenili su mišljenja o nizu pitanja iz područja organizacije i provedbe mjera zaštite na radu te dogovorili daljnju zajedničku suradnju.

IZVOR

TEMA TJEDNA: INVENTURA PRVIH 100 DANA RADA VLADE (III.)

Za veliki broj analitičara i prognostičara ova je vlada iznenađenje. Nakon raspuštanja Oreškovićeve vlade (Karamarka i Petrova) rijetko je tko, izuzev “zagriženih” stranačkih članova, očekivao da će HDZ zajedno s Mostom biti u mogućnosti formirati novu vladu. No, upravo se to dogodilo.

– Uz pomoć manjinskih i još ponekih zastupnika u Hrvatskom saboru formirali su stabilnu vladu i unijeli neku vrstu nužnog optimizma u društvo. Optimizma i povećanih očekivanja. Preuzeli su upravljanje zemljom u trenutku kad je već mjesecima pokazivala znakove oporavka od krize pa je i očekivanje bilo sasvim logično.

I još uvijek je. Prvih 100 dana ovu će vladu posebno opečatiti tri događanja – cjelovita reforma poreznog sustava, najava otkupa dionica INE od MOL-a sredstvima od prodaje 25 % minus jedne dionice HEP-a i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. To će nekako pomalo u sjeni ostaviti djelomičan uspjeh u pregovorima i dogovoru sa sindikatima državne i javnih službi, a vezano uz ispunjenje obveze koju je potpisala jedna od ranijih vlada, o povećanju osnovice plaće za 6 %. Sa sindikatima državne službe dogovor je postignut i potpisan, a sa sindikatima javnih službi očekuje se nastavak pregovora koji su već bili došli do pred sam kraj, pred usuglašavanje samog teksta sporazuma i potpise, a onda je Vlada svojim viđenjem dogovorenog “natjerala” sindikate da ustanu od stola, jer nisu mogli potpisati dokument u kojem je stajalo kako se zapravo uvjeti za povećanje plaća, sadržani u ranijem Sporazumu, nisu u potpunosti ispunili, čime je Vlada uz povećanje osnovice željela izbjeći isplatu duga iz 2016. godine.

– Kada je riječ o poreznoj reformi, pokazalo se nekoliko činjenica. Ponajprije, to je bio dovršetak posla kojeg je Ministarstvo financija počelo još u vrijeme vlade gosp. Oreškovića. Na tim je promjenama radio cijeli niz ljudi, ne samo iz ministarstva nego i izvan njega pa tako i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, ali ne i iz sindikata. Tu je već Vlada, bez obzira na javno promicanje svojeg opredjeljenja za ravnopravan socijalni dijalog sa socijalnim partnerima, pokazala kako joj je jedan od dva partnera bliži, a to su poslodavci. I bez obzira na tvrdnju kako je to uravnotežen paket poreznih zakona, ipak se pokazalo da su, zbog prigovora javnosti, ali i unutar koalicije, morali odustati od povećanja PDV-a na kruh, mlijeko, ortopedska pomagala, lijekove i knjige, ali poskupljuju ugostiteljske usluge i bijeli šećer. Smanjen je i PDV na isporuku struje i odvoz smeća. Poslodavcima se smanjuje porez na dobit – velikima za dva postotna boda, a malima za osam. U porezu na dohodak ukida se najmanja stopa i smanjuje najviša. Hrvatska će umjesto dosadašnjih tri imati dvije stope poreza na dohodak, bez obzira na to što jedna od ključnih preporuka za smanjenje društvenih nejednakosti zagovara upravo veći broj progresivnih stopa u porezu na dohodak. Pri svemu tome povećava se i neoporezivi dio dohotka kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i olakšica za uzdržavane članove obitelji i djecu. No onim radnicima s niskim, pa i srednjim primanjima, to na netoplaći ne donosi ništa ili samo malo. Ali će zato onima s primanjima od više desetaka tisuća kuna netoplaće porasti od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna. Tako oni koji već zarađuju i više nego dosta, sada zarađuju još više, pa su promjene u sustavu poreza na dohodak samo povećale društvene razlike. Vlada je “debelo” podbacila i s povećanjem minimalne plaće. Nije poslušala ni razumjela sindikalne argumente zašto je minimalnu plaću nužno osjetno povećati da bi se njeni primatelji izmaknuli od granice siromaštva pa ju je povećala tek neznatno. Time se Vlada opet primaknula interesima kapitala i poslodavcima, koji plaću gledaju kao trošak. Ali su zato pojeftinili pokopi, jer se smanjio PDV na urne i lijesove. No, i tu bogatiji više štede jer kupuju luksuznije i skuplje lijesove i urne pa će im i pojeftinjenje biti veće. Ali poskupljuju im karmine u restoranima zbog povećanja PDV-a na ugostiteljske usluge. Poskupljuju i siromašnijima, ali manje, jer su njihove karmine skromnije.

– Nakon gubitka jedne arbitraže s MOL-om vezano uz INU i strepnje od druge, Vlada najavljuje kako kreće u otkup INE od MOL-a i to prodajom 25 % minus jedne dionice HEP-a. To izaziva podijeljene reakcije javnosti, uključujući političke elite pa i same partnere u vlasti. I dok više-manje svi podupiru vraćanje INE u hrvatske ruke, kad je riječ o načinu, tu su razlike itekako vidljive. Vlada povlači ručnu imenujući povjerenstvo, ali i dalje vozi u istom pravcu, samo pod otporom. U cijelu se priču aktivno uključuju i sindikati. Čini se sasvim izvjesnim da se sve neće moći završiti ni tako jednostavno ni brzo kako je Vlada to zamišljala.

– Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva još je jedna aktivnost započeta za vrijeme mandata vlade gosp. Oreškovića. I ta se aktivnost u pripremnoj fazi odvijala uz sudjelovanje poslodavačkih predstavnika, ali ne i sindikata. Na neke od tih ušteda (zaštita na radu, zdravstveni i sanitarni pregledi), obvezala se unaprijed Europskoj komisiji i vlada Tihomira Oreškovića, još uoči priprema za prošlogodišnji europski semestar, kao dijela Nacionalnog programa reformi, a vezano uz rješavanje ekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj. Ova je vlada to nastavila i očekuje iznos ušteda od 1,5 milijardi kuna. Najviše na zaštiti na radu – čak 1,3 milijarde kuna, kao i stotinjak milijuna na sanitarnim i zdravstvenim uvjetima. Ostalih stotinjak milijuna uštedjet će se na raznim drugim rezanjima, prije svega kroz informatizaciju i pojednostavljenje postupaka. Ne samo da sindikati nisu bili uključeni u te pripremne postupke, nego, sve je jasnije, nije ni struka. Odmah smo na to pismom upozorili predsjednika Vlade, razgovarali i s ministricom Dalić. Sve je rezultiralo prošlotjednim sastankom s potpredsjednicom Vlade ministricom Dalić i njenim timom, na koji su pozvani i predstavnici struke, komora (HOK, HGK), HUP-a, inspektorata, sindikata, a na kojem je dogovoreno uključivanje predstavnika sindikalnih središnjica u radne skupine, ali i aktivno uključenje struke. Taman kad smo se usudili povjerovati da socijalni dijalog u ovom dijelu ima šanse, dolazi informacija kako je ministrica Dalić zajedno s predstavnicima HGK krenula na “roadshow” u Dalmaciju, tamošnjim poduzetnicima “promicati” Akcijski plan. Sindikati opet nisu predviđeni i nisu pozvani.

Uz to valja napomenuti kako je prvoj sjednici GSV-a, s novim Vladinim predstavnicima, nazočio predsjednik Vlade gosp. Plenković i kako je izvršena redovna rotacija u predsjedavanju pa će idućih godinu dana GSV-om predsjedavati Vladina strana, točnije funkciju predsjednika GSV-a preuzeo je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.

– Za iduće razdoblje očekujemo i tražimo pravovremeno uključivanje socijalnih partnera u pripremu Nacionalnog programa reformi za Europski semestar, nastavak razgovora i pregovora sa sindikatima javnih službi, preispitivanje Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, na vrijeme aktivno uključivanje predstavnika socijalnih partnera u izradu prijedloga raznih zakona i propisa i njihovih izmjena i dopuna. Želimo i očekujemo ponovno vraćanje razina socijalnog dijaloga na ranije već dostignute razine, one prije urušavanja za vrijeme vlade Zorana Milanovića.(D.J.)

DETALJNA ANALIZA POREZNE REFORME VLADE I NJEZINIH REZULTATA

BRANKO PARAĆ, POREZNI STRUČNJAK:

Promjene poreznog sustava su dobre, ali ne i dovoljne za rješavanje strukturnih problema

Gledano u cjelini, držim da su promjene poreznog sustava pozitivne te da će dovesti do dinamiziranja ukupne gospodarske aktivnosti. Možda je naziv “porezna reforma” ipak pretjeran za učinjene pomake, jer je riječ o nekoliko većih i niza manjih izmjena dosadašnjeg poreznog sustava.

– Nastavno bih želio osvrnuti se na neke ključne izmjene. Povećanje osnovnog osobnog odbitka u oporezivanju dohotka s 2600 na 3800 kuna te “razvlačenje” poreznih razreda, uz ukidanje porezne prve stope od 12 posto i simbolično smanjenje dosadašnje stope, s 25 na 24 posto, svakako je dobra mjera, ali teško da bi se mogla nazvati reformom. Držim da je propuštena prilika za ozbiljnije rasterećenje dohodaka koji se nikako ne mogu smatrati visokim, bar u usporedbi s iznosima koji se oporezuju najvišom poreznim stopom u nama usporedivim državama. Primjerice, u Slovačkoj se najviša stopa od 20 posto primjenjuje na iznos dohotka od 35 tisuća eura godišnje. U Sloveniji se najviša stopa od 50 posto primjenjuje na iznose dohotka iznad 71 tisuću eura godišnje. Dakle, najviša stopa u Hrvatskoj od 36 posto čini se zaista previsoka za poreznu osnovicu od svega 17.500 kuna mjesečno. Mislim da je trebalo najvišu stopu od 36 posto propisati za realno visoke plaće, recimo, za iznose koji su četiri puta veći od prosječnih, kao što je to, primjerice, u Češkoj. Držim važnim naglasiti, a što se često zaboravlja, da nije problem u nominalnoj poreznoj stopi nego u poreznoj osnovici!

– Novim se sustavom oporezivanja dohotka rješava problem prosječnih plaća, jer se procjenjuje da od ukupno 2,7 mil. poreznih obveznika u Hrvatskoj čak 1,5 mil. uopće neće plaćati porez na dohodak, a time ni prirez. Međutim, još uvijek će razmjerno visoki porezni teret biti kod plaća koje se nikako ne bi mogle nazvati visokima, jer je riječ o plaćama od kojih nitko ne može postati bogat, a to se često zanemaruje.

– Uvođenje obveze obračuna doprinosa za zdravstveno osiguranje i mirovinsko osiguranje, kao i za naknade prema ugovorima o autorskom djelu, uz smanjene stope za polovinu koje se primjenjuju u obračunu plaća, unatoč mnogo “buke”, držim dobrom mjerom. Naime, oko pola milijuna osoba u Hrvatskoj ostvaruje neki od oblika drugog dohotka pa ne vidim razloga da imamo toliki broj povlaštenih sa stajališta ukupnog troška rada. Osim toga, dosadašnji (povlašteni) sustav poticao je poreznu evaziju, koja je svima poznata. Dakle, uvođenje doprinosa za ugovore o autorskom djelu, a smanjenje stopa doprinosa na naknade po ugovoru o djelu, držim dobrom mjerom.

– Uvođenje obvezne porezne prijave koju će provoditi sama Porezna uprava putem tzv. posebnog postupka, i za obveznike drugog dohotka, koji će ostvariti drugi dohodak u iznosu većem od peterostruke osnovice osobnog odbitka (više od 12.500 kuna godišnje), a koji, zajedno s plaćom, premašuju iznos od 210 tisuća kuna godišnje, držim nepotrebnom mjerom. Naime, pretpostavljam da prihod proračuna ne bi izgubio značajne svote, dok će provedba rečene mjere zahtijevati veći angažman Porezne uprave s jedne, ali i destimulaciju rada kod vjerojatno manjeg dijela poreznih obveznika s druge strane.

ARANŽMAN DRŽAVE I BANAKA

– Oporezivanje korporativne dobiti (što svakako treba pozdraviti) simbolično je smanjenje stope s dosadašnjih 20 na 18 posto. Držim još boljom mjerom smanjenje stope na 12 posto za najveći broj malih poreznih obveznika koji ostvaruju prihode u svoti manjoj od 3,0 mil. kuna godišnje, iako se poticanje moglo predvidjeti poreznim moratorijem za novoutemeljena trgovačka društva. Rečena mjera svakako će imati pozitivne učinke za brojne male poduzetnike, jer će im dio dobiti od smanjenja poreza omogućiti brži razvoj i veći udjel vlastitog financiranja.

– Kao pozitivna mjera prezentirana je mogućnost obračuna porezne obveze za male poduzetnike, s prihodom od 3,0 mil. kuna godišnje, uz primjenu tzv. novčanog toka, kao što je slično već u primjeni za iskazivanje obveze za PDV. Time je uveden hibridni sustav, jer je za porezne svrhe predviđeno načelo tzv. novčanog toka, dok se iskazivanje rezultata poslovanja i primjenu računovodstvenih standarda primjenjuje tzv. obračunsko načelo u iskazivanju učinaka poslovnih događaja. Držim da je riječ o “iznuđenoj” mjeri zbog još uvijek raširene prakse neplaćanja obveza, unatoč više pokušaja da se to riješi, te da će to dovesti do operativnih problema u praksi, kako kod samih poreznih obveznika, tako i porezne administracije.

– Ukidanje olakšice u obliku smanjenja porezne osnovice za iznos reinvestirane dobiti, koja se primjenjivala od 2012. godine, držim dobrim, jer je naknadnim propisivanjem dodatnih uvjeta, s primjenom od 2015. godine, rečena mjera izgubila svaki smisao. Predviđena mogućnost jednokratnog porezno priznatog otpisa nenaplativih potraživanja za banke, prema mom mišljenju, trebalo je primijeniti i za ostale poduzetnike. Na taj bi se način “očistile” brojne bilance hrvatskih poduzetnika i izbjegli nemali troškovi nepotrebnih sudskih postupaka koji neće dovesti do naplate spornih potraživanja, bar ne u mjeri koja će opravdati utrošene resurse. Teško se oteti dojmu da je ovdje riječ o “posebnom aranžmanu” između države i banaka.

– Držim da je šteta da se u sustav oporezivanja korporativne dobiti nije vratio vjerojatno već zaboravljeni instrument pod nazivom Zaštitna kamata na uloženi vlastiti kapital, koji se primjenjivao u razdoblju od 1994. do 2000. godine. Riječ je o originalnom poreznom instrumentu kojim se istodobno postizalo nekoliko ciljeva – poticanje ulaganja vlastitog kapitala, zadržavanje ostvarene dobiti u poslovnoj funkciji – destimuliranje njezine isplate i usmjeravanje u neposlovne svrhe, povećanje boniteta poduzetnika i kreditnog potencijala.

UGOSTITELJI NISU U PRAVU

– Na području oporezivanja prometa dobara i usluga, najviše bure u javnosti izazvalo je povećanje stope PDV-a s dosadašnjih 13 na 25 posto za ugostiteljske usluge. Nakon najave rečene promjene, javnost je bila zasipana crnim scenarijem za predmetnu djelatnost, kao: prestat će investicije, zatvarat će se ugostiteljski objekti, otpuštati radnici i sl. Pritom su se spominjali primjeri država u kojima je stopa PDV-a na ugostiteljske usluge osjetno niža. U završnoj fazi kreiranja Zakona o PDV-a, “iznuđena” je iznimka za poduzetnike koji pružaju usluge smještaja, koji će i nadalje plaćati PDV po stopi od 13 posto. Osobno sam višegodišnji zagovornik primjene opće stope od 25 posto i za predmetnu djelatnost, kao i za niz drugih dobara i usluga, koja bi tada vjerojatno mogla biti i niža. Kad je riječ o turizmu i ugostiteljstvu, a polazeći od strukture potrošača (pretežito inozemni), ne vidim ni jedan opravdan razlog za povlašteni tretman predmetne djelatnosti. Naime, statistički podatci pokazuju realni rast ovih cijena, i to u razdoblju deflacije u posljednjih dvije godine. Nadalje, podatci pokazuju da su naše cijene u ugostiteljskim objektima osjetno niže nego u zemljama koje su naša emitivna tržišta za najveći broj turista. Naravno, rast cijena ugostiteljskih usluga, zbog porasta stope PDV-a, pogodit će domaće potrošače, posebno u kontinentalnom dijelu države. Međutim, zar visoka stopa PDV-a od 25 posto za primjerice cipele, koje svakako pripadaju u primarne potrebe, ne opterećuje sve građane? Zaključno, držim da dosadašnja razlika u poreznom statusu proizvoda i usluga između cijelih gospodarskih grana nije bila opravdana. Zanimljivo je bilo slušati “argumente” ugostitelja protiv uvođenja više stope PDV-a, a istodobno su “zaboravili” smanjenje stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, pri čemu je za male ugostitelje, kojih je najveći broj, stopa gotovo prepolovljena (s 20 na 12 posto).

– Smanjivanje porezne stope PDV-a s 25 na 13 posto za električnu energiju, kao i za odvoz komunalnog otpada, zbog utjecaja na broj potrošača, svakako je dobra mjera. Međutim, teško se oteti dojmu da je smanjenje stope PDV-a za električnu energiju samo “priprema” i kompenzacija za njeno, čini se, privremeno odgođeno poskupljenje.

– Najavljeno povećanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 230.000 na 300.000 kuna od 2018. godine držim dobrom mjerom, jer će omogućiti većem broju malih poduzetnika optimalnu poslovnu odluku, ovisno o obilježju vlastite djelatnosti.

JEFTINO PRODAO, SKUPO PLATIO

– Kako će porezna reforma, kako se provedene promjene uobičajeno nazivaju, utjecati na ukupnu ekonomsku politiku, posebice na gospodarstvo, tu bih se mogao složiti s nizom stručnjaka da će učinci biti pozitivni. Nema dvojbe da će smanjivanje poreznog tereta na plaće potaknuti potrošnju, ali ne dijelim optimizam kreatora ekonomske politike da će cjelokupni iznos biti usmjeren na povećanje potrošnje i dinamiziranje gospodarstva. Prvo, dio tako generiranog dohotka vjerojatno će otići u štednju i/ili neki od oblika financijskog ulaganja, što nije samo po sebi loše, a dio, nažalost, na potrošnju dobara iz uvoza.

– Postavlja se pitanje jesu li promjene poreznog sustava dovoljne za rješavanje temeljnih strukturnih problema koji su svima poznati, ali nikako da se zagrize ta kisela jabuka. Osim usvojenih promjena, s primjenom od početka 2017. godine, a koje su većim dijelom bile pripremljene i prije izbora sadašnje vlade, teško je i navesti bilo koju drugu ozbiljniju mjeru hrvatske ekonomske politike. U sljedećih nekoliko tjedana, a možda i mjeseci, nacija će biti, nažalost, usredotočena na temu INA i HEP, od koje neće biti učinka, bar ne u mjeri da opravda utrošenu energiju. Ovdje mi se nameće ocjena jednog “običnog” čovjeka, seljaka s velikim životnim iskustvom, koji je doživio (i preživio) brojne “reforme” i “nacionalne projekte”. Nakon što ga je sin ekonomista, koji je zaposlen u velikom trgovačkom društvu, upitao što misli o aktualnoj temi INA-HEP, rekao je: “Sine, ja jeftino prodao, a ti skupo platio”. Čini mi se da će tako, u konačnici, i biti.

– Zaključno, kad je riječ o ocjenama mjera ekonomske politike, a polazeći od postojeće situacije koja u Hrvatskoj traje dugi niz godina, držim da jedini kriterij treba biti potvrdan odgovor na pitanje – potiče li se njome gospodarski rast i zapošljavanje? Kao što je poznato, stope rasta BDP-a ističu se kao uspjeh, ali se zaboravlja da je to dobro, ali nije dovoljno. Naime, uskoro se očekuje da ćemo, prema svim relevantnim pokazateljima, biti samo ispred Bugarske od svih zemalja Europske unije. To je u izravnoj svezi s višegodišnjim problemom nedovoljne zaposlenosti. Unatoč osjetnom smanjenju broja nezaposlenih tijekom 2016. godine, što se očekivano povećava zbog sezonskog utjecaja, ostaje težak problem nedovoljne zaposlenosti, što se dodatno pojačava zbog iseljavanja aktivne populacije, i to ne više “glava obitelji” na “privremeni rad”, nego cijelih obitelji, što je svakako najozbiljniji dugoročni nacionalni problem. Naime, smanjenje radno aktivnog stanovništva zasigurno je “tempirana bomba” za budući hrvatski mirovinski sustav, kao i druge javne usluge.(D.J.)

(Mr. sc. Branko Parać porezni je stručnjak, ovlašteni revizor, direktor i partner u revizorskoj tvrtki Progres-Revizija d.o.o. iz Zagreba)

PREDRAG BANDA PODUZETNIK
Pomaci idu sporije nego što to želimo

Moram priznati da bismo i mi poduzetnici na mjestu Vlade, koju inače kritiziramo, bili u velikoj dilemi što i na koji način učiniti da promijenimo sadašnje stanje do kojeg su nas dovele prijašnje vlade.

Ruku na srce, okviri Vlade jako su ograničeni, njihov prostor za manevar nije osobito velik ni širok, a k tome naslijedili su i pretromi i prespori državni aparat pa nije ni čudo što pozitivni pomaci idu daleko sporije i u manjem omjeru nego što bismo mi to željeli i nego što situacija zahtijeva – kaže Predrag Banda, donjomiholjački poduzetnik i vlasnik tvrtke Europlast s 40 zaposlenih radnika. Za branšu koja ima dobru konjukturu i mnogo posla, vlasnik Europlasta kaže: “Neprestano ističem da je izuzetno važno kvalitetne radnike zadržati u našim tvrtkama, a to možemo samo pristojnim i redovnim primanjima kojima ćemo od njih napraviti zadovoljne radnike. Ne oklijevam radnicima povećavati plaću, no mene, kao i druge poduzetnike, boli činjenica što u slučaju isplaćivanja povišice radnicima, isto toliki iznos za koji im podignem plaću, ako ne i veći, moram još isplatiti državi. Kada bi se poradilo na modelu da se taj odnos stabilizira i da se prednost da isplaćivanju većih plaća radnicima, bez da država uzima najveći dio kolača, vjerujem da bi to bila jedna od značajnih mjera kako potaknuti poslodavce da povećavaju plaće svojim radnicima, a radnicima da uz pristojne plaće ne razmišljaju o odlasku iz Hrvatske”, predlaže Banda. Donjomiholjački poduzetnik također kaže da ga nije osobito impresionirala nova porezna reforma, no drži da je ona posljedica i želja za ublažavanjem stanja i problema koje je Vlada naslijedila od svojih prethodnica, a koje su dovele do vrlo zabrinjavajućeg trenda iseljavanja mladih, pogotovo u Slavoniji i Baranji. Smatra također i da porast BDP-a od 2,8 posto uz rastuću inflaciju nije osobiti uspjeh i da je Hrvatska već odavno trebala bilježiti stopu rasta od bar šest posto.(L.A.)

BORIS NIKOLIĆ, POLJOPRIVREDNIK
Na redu je Zakon o OPG-u

Vlasnik OPG-a iz Gunje Boris Nikolić, bavi se ratarstvom i stočarstvom. Obrađuje 85 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ima i deset krmača čiji podmladak dijelom tovi, a dijelom prodaje kao prasad.

Zadovoljan je što je ministar Tomislav Tolušić pokazao odrješitost i odlučnost, jer je odmah u početku pokušao neke stvari dovesti u red. Najavu o vraćanju nadležnosti jedinicama lokale samouprave da raspolažu državnim poljoprivrednim zemljištem Nikolić smatra vrlo pohvalnom: “Mislim da je dosadašnji model i centralistički pristup odlučivanja u Zagrebu jako usporio taj cijeli proces i prouzročio mnogo problema”. Nikolić također ističe i zakon o OPG-u čiji prijedlog nestrpljivo očekuje: “Vjerujem da će ga ekipa ministra Tolušića uspjeti dovršiti vrlo skoro i da će ta priča, koja je nama vlasnicima OPG-ova izuzetno važna, već jednom krenuti”. Kao vrlo bitan ističe i Zakon o poljoprivrednoj komori koji bi morao bolje organizirati i bolje pozicionirati primarne poljoprivredne proizvođače u smislu osiguranja bolje pregovaračke pozicije, koju sada ustvari i nemaju. “Što se tiče mjera ruralnog razvoja, gdje je i najveći novac, tu je jako važno to što se pri apliciranju na mjere računaju bodovi, odnosno prioritet za dobivanje sredstava je u voćarstvu, povrćarstvu i stočarstvu. Tu se svi moramo odlučiti što i kako dalje, jer teško je biti konkurentan na malom posjedu s malo radnih aktivnosti. Izlaz vidim u boljem definiranju Mjere, podmjera i operacija unutar nje”, pojašnjava gunjanski poljoprivrednik. Prema njegovu mišljenju, jako je dobro i osnivanje proizvođačkih organizacija i podizanje proizvođačkih sektora na višu razinu. “Ako ministar primarnim proizvođačima olakša pristup EU izvorima i omogući im bolju pregovaračku poziciju i lakše, dohodovnije trženje, bolju organiziranost i zaštitu od nelojalne konkurencije, učinit će dostatno da selo postane mjesto dobroga življenja”, zaključuje Boris Nikolić.(M.L.O.)

IZVOR

ZAGREB – Regionalna suradnja važna je za konkurentnost željeznica, napredak industrije i sustizanje najboljih europskih željezničkih sustava, ocijenjeno je u petak na konferenciji “Važnost željeznica za proizvodnu industriju regije”.

Na skupu u organizaciji Klastera za željeznice jugoistočne Europe razmatrane su buduće investicije u željezničku industriju u regiji, mogućnost suradnje na natječajima u inozemstvu te uloga država u oporavku željezničke industrije.

Direktor Klastera željeznica za jugoistočnu Europu Milan Vučković kazao je kako se ta udruga zalaže za užu suradnju nacionalnih željeznica, uvođenje novih tehnologija i profesionalizaciju menadžmenta.

Prema njegovim podacima, preko 800 domaćih kompanija iz regije, sudjelovalo je na natječajima pet nacionalnih željeznica, a sektor u regiji ma više od sto tisuća zaposlenih.
Smatra da modernizacija željeznice može biti pokretač ekonomskog razvoja cijele regije.

I za državnog tajnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Marija Antonića željeznica može biti bitna za ekonomski razvoj, ali mora se prilagoditi tržišnim uvjetima, kako na zajedničkom europskom tržištu tako i regionalno.

Drži da je aktualna Vlada poduzela nekoliko dobrih koraka. Pri tome je istaknuo poreznu reformu i novi Zakon o javnoj nabavi.

Za potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore Tomislava Radoša razvoj novih, inovativnih proizvoda, temeljenih na istraživanju i razvoju, postao je osnov uspješnosti poslovanja i života i za velike firme, a posebno za mala i srednja poduzeća.

Budući da razvoj novog proizvoda u pravilu puno stoji, jedini pravi izvor ostvarivanja konkurentnosti po njemu je u razvoju novih inovativnih proizvoda i u suradnji sa sličnim tvrtkama iz regije, odnosno okruženja.

Hrvatska željeznička industrija, kazao je, zapošljava oko 6.000 ljudi i ima snažan izvozni potencijal.

Pomoćnik generalnog direktora željeznica Republike Srpske Branislav Đurica naglasio je kako je u tom entitetu Bosne i Hercegovine u razvoj željezničke infrastrukture dosad uloženo oko 200 milijuna eura, ali da sveukupno treba uložiti 500 milijuna eura da bi se sustav dovelo u optimalno stanje.

Predsjednik Foruma poslodavaca Srbije Makso Đukić rekao je da srbijanska vlada podupire razvoj željeznice i više puta istaknuo potrebu regionalnog povezivanja sektora kako bi bio konkurentniji.

IZVOR