Posts Tagged obavijesti

Obveza vođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu propisana je čl. 5. Zakona o radu, a sadržaj obveznih podataka i rokovi njihova upisivanja u evidenciju uređuju se pravilnikom. Od prvoga rujna 2017. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 73/17.) kojim se te obveze poslodavaca unekoliko pojednostavnjuju i racionalnije uređuju. Riječ je o trima obveznim evidencijama: o radnicima, o radno angažiranim osobama koje nisu zaposlenici odnosnog poslodavca i o radnom vremenu. Poslodavac koji ne vodi propisane evidencije ili ih ne vodi na propisani način izlaže se mogućnosti plaćanja prekršajnih kazni čak do 100.000 kuna.

Što ispada

U evidenciji o radnicima od prvoga rujna 2017. smanjuje se broj obveznih podataka s prijašnjih 25 na 18. Novost je i pojednostavnjeno vođenje podataka o satima dnevnog i tjednog odmora, a u dva slučaja uopće se ne moraju upisivati.U evidenciji o radnicima, koja se često naziva matična knjiga radnika, od prvoga rujna 2017. smanjuje se broj obveznih podataka s prijašnjih 25 na 18. Ostaju kao obvezni osobni podaci o radniku, uključujući podatke o stručnom obrazovanju te posebnim ispitima, tečajevima i certifikatima koji su uvjet za obavljanje posla, o datumu početka i mjestu rada radnika, razdobljima mirovanja radnog odnosa do podataka vezanih uz prestanak radnog odnosa. Osim toga, obvezni su podaci o radu u inozemstvu, o tome je li radnik ustupljen povezanom poslodavcu i radi li na poslovima na kojima mu se priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem. Osim tih izrijekom propisanih, poslodavac je dužan voditi i druge podatke o kojima ovisi ostvarivanje prava iz radnog odnosa kao što su oni o trudnoći, majčinstvu, dojenju djeteta, statusu samohranog roditelja, o profesionalnim bolestima i ozljedama na radu, smanjenju radne sposobnosti i dr.

Od prvoga rujna 2017. evidencija o radnicima više ne mora sadržavati podatke o mjestu rođenja radnika, zanimanju, o tome je li zaposlen na neodređeno ili određeno vrijeme, je li odradio pripravnički staž. Više nema obveze navoditi ni podatke o tome radi li radnik na poslovima za koje je propisana obveza prethodnog utvrđivanja radne sposobnosti. Nije obvezan ni podatak o prethodnom mirovinskom stažu, osim ako je poslodavcu taj podatak potreban radi ostvarivanja prava radnika koji ovise o ukupnom mirovinskom stažu (npr. za dodatak u plaći, jubilarnu nagradu, dodatne dane godišnjeg odmora i dr.). Smanjen je broj podataka koje poslodavci vode u posebnim evidencijama o osobama koje su kod njih radno angažirane, a nisu zaposlene. Umjesto dosadašnjih deset, za njih se vodi devet podataka jer podatak o nazivu posla više nije obvezan.

Radno vrijeme

Poslodavce će najviše razveseliti pojednostavnjenje vođenja evidencije o radnom vremenu. Broj obveznih podataka nije smanjen, ali se od prvoga rujna proširuje krug podataka koji se pod određenim uvjetima ne moraju upisivati. Kao i do 31. kolovoza, nije obvezno upisivanje podataka o početku i završetku dnevnog rada, osim ako je poslodavac preuzeo takvu obvezu. Poslodavac je dužan voditi podatke o početku i završetku dnevnog radnog vremena samo ako je obveza njihova vođenja ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Novost je pojednostavnjenje u vođenju podataka o satima dnevnog i tjednog odmora. U dva slučaja poslodavac ne mora voditi podatke o dnevnom i tjednom odmoru radnika: ako za svaki radni dan vodi podatke o početku i završetku rada (ta je iznimka bila propisana i do 31. kolovoza 2017.) i za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u jednakom trajanju i jednakom rasporedu po danima, tjednima i mjesecima (na snazi od prvoga rujna 2017.). Za izuzimanje od obveze evidentiranja podataka o dnevnom i tjednom odmoru određenog radnika dovoljno je da je ispunjen jedan od ta dva uvjeta.

Racionalnije je uređena ažurnost evidentiranja podataka u evidenciji radnog vremena. Do 31. kolovoza podatke je trebalo upisivati dnevno ažurno, na završetku radnog dana. Od prvoga rujna 2017. dopušteno ih je upisati najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju.

Inozemni poslodavci

Novim Pravilnikom o evidencijama uvodi se obveza vođenja podataka o radnom vremenu i za inozemne poslodavce koji u Hrvatskoj obavljaju djelatnost u sklopu pružanja usluga u prekograničnom prometu ako u ograničenom razdoblju upućuju radnike na rad u Hrvatsku. Inozemni poslodavac dužan je za trajanja rada u Hrvatskoj za upućenog radnika voditi podatke o radnom vremenu, a osobito o početku, trajanju i završetku radnog vremena. Ta se evidencija vodi na mjestu rada upućenog radnika ili drugom jasno određenom i dostupnom mjestu u Hrvatskoj. Evidenciju vodi osoba koju je ovlastio i imenovao inozemni poslodavac i dužna ju je na zahtjev dostaviti mjerodavnim tijelima Hrvatske, prevedenu na hrvatski jezik.

IZVOR

Na 53. sjednici održanoj u četvrtak, 24. kolovoza 2017. godine, Vlada Republika Hrvatske usvojila je Strategiju prometnog razvoja za razdoblje od 2017. do 2030. godine, koja će biti okvir razvoja prometnog sektora u sljedećih 13 godina, ali i preduvjet nastavka provedbe projekata i daljnjeg korištenja skoro 13 milijardi kuna iz fondova EU, koliko nam je trenutno na raspolaganju do 2023. godine. Naime, usvajanjem Strategije prometnog razvoja ispunjen je preduvjet o postojanju nacionalnog sveobuhvatnog strateškog dokumenta u sektoru prometa, čije je postojanje Europska komisija postavila kao uvjet za korištenje sredstava EU.

Usvojena Strategija prometnog razvoja 2017.-2030., s postavljenih 16 ciljeva u svim vidovima prometa i 37 specifičnih ciljeva te 118 mjera, osigurat će tako nastavak započete provedbe za više od 20 projekata ukupno vrijednih oko 14,3 milijardi kuna ili 1,9 milijardi eura. Riječ je o projektima poput Pelješkog mosta, izgradnji nove spojne ceste D403, mostu Okučani i dovršetku izgradnje brze ceste Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš, kao i o modernizaciji i dogradnji željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci, Križevci-Koprivnica-državna granica sa Mađarskom, Zaprešić-Zabok, Vinkovci-Vukovar, Hrvatski Leskovac-Karlovac i Goljak-Skradnik, budući je razvoj željezničke infrastrukture i povećanje korištenja tog vida prijevoza i dalje prioritet.

Kako je jedan od općih postavljenih ciljeva Strategije i promjena raspodjele prometa putnika u prilog javnom prijevozu te davanje prednosti prijevozu s nultom emisijom štetnih plinova, njeno će donošenje osigurati daljnju pripreme financiranja nabave 12 novih eletromotornih vlakova HŽ Putničkog prijevoza, ali i refinanciranje 20 postojećih. Također će omogućiti obnovu tramvajske infrastrukture i nabavu novih tramvaja u Osijeku i Zagrebu, ali i nabavu autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza u 9 gradova diljem Hrvatske, a za što je već u svibnju ove godine Ministarstvo raspisalo EU natječaj vrijedan 300 milijuna kuna.

Nova Strategija također će omogućiti izgradnju terminala za rasute terete u luci Osijek i izradu Srednjoročnog plana razvoja luka unutarnje plovidbe, a poseban naglasak stavlja i na zadržavanje života na otocima i to u kontekstu ulaganja u povećanje dostupnosti što će omogućiti financiranje razvoja i poboljšanja lučke infrastrukture u 14 luka od međunarodnog i županijskog značaja, kao i nabavu novih brodova za prijevoz putnika prema otocima.

Važno je istaknuti i kako je za svoje opće ciljeve Strategija prepoznala i postavila opći razvoj prometnog sustava na načelu ekonomske održivosti, zatim smanjenje utjecaja prometnog sustava na klimatske promjene i na okoliš te povećanje sigurnosti prometnog sustava i integracije prometnih modova u Hrvatskoj (upravljanje, ITS, VTMIS, P&R i sl.).

Međutim, uz opće ciljeve, za svih šest prometnih sektora – željeznički, cestovni, zračni, pomorstvo i unutarnju plovidbu te javni gradski, prigradski i regionalni prijevoz, bilo je potrebno definirati i specifične ciljeve. Ti se ciljevi odnose na poboljšanje dostupnosti udaljenih dijelova Hrvatske (npr. otoka, Južne Dalmacije i sl.), razvoj potencijala glavnih logističkih središta (luka Rijeka, Split, Ploče, Vukovar, Osijek i Slavonski Brod te čvora Zagreb) i jačanje položaja Hrvatske, kao logističkog čvorišta šire regije te, među ostalim, rješavanje specifične situaciju u Hrvatskoj koja proizlazi iz sezonalnosti prometa.

Zaključno, usvojena Strategija prometnog razvoja za razdoblje 2017.-2030. temelj je za već postavljena strateška opredjeljenja u razvoju prometa, u cijelosti usmjerena na razvoj prometne infrastrukture i učinkovitog te tehnološki razvijenog prometnog sustava, koji će služiti razvoju suvremene, konkurentne i međusobno povezane ekonomije. Uz to, ona je temelj i za provedbu već započetih projekata vrijednih gotovo 11 milijardi kuna, kao i za nastavak intenzivne pripreme budućih projekata.

IZVOR

U srpnju je zaustavljen pad broja nezaposlenih na približno 170.000 ljudi, od kojih 30 tisuća radnika nema ni jednog dana radnog staža, 42 tisuće mlađe je od 29 godina, a 60 tisuća je starijih od 50 godina i vjerojatno se do kraja radnog vijeka neće uspjeti zaposliti. Svakog drugog nezaposlenog radnika, njih 88 tisuća, burza rada vodi kao dugotrajno nezaposlenog, jer su u evidenciji dulje od godinu dana. Dulje od dvije godine posao traži 68 tisuća nezaposlenih. Tako velik udio dugotrajno nezaposlenih gorak je podsjetnik da se hrvatsko društvo i ekonomija bore s velikim strukturnim ograničenjima i problemima, bez obzira na to što poslodavci kukaju o nestašici radne snage, a država povećava kvote za strane radnike.

Što su ljudi stariji, to su i njihove šanse za zaposlenje manje. Tako analitičar HZZ-a Darko Oračić u analitičkom biltenu HZZ-a navodi da je dugotrajno nezaposleno čak 82 od 100 nezaposlenih starijih od 60 godina. Ljudi koji ostanu bez posla u dobi od 50 do 54 godine također u većini (66 posto) dospijevaju u kategoriju dugotrajno nezaposlenih, a da nešto duboko ne štima u društvu jasno je i iz podatka da je dugotrajno nezaposleno čak 52 posto nezaposlenih u dobi od 35 do 39 godina. Ljudi u najboljim godinama, očito, nemaju najbolja zanimanja, ili žive u umrtvljenim sredinama gdje su svaka profesija i zanimanje jednako loši.

Ne pomaže ni diploma

Primjerice, svaka druga dugotrajno nezaposlena osoba u dobi od 40 do 49 godina ima fakultetsku diplomu! Silan novac koji se usmjerava prema mladim ljudima i programi njihova uključivanja u svijet rada očito,nisu dovoljni ni za sve mlade ljudi, jer je među dugotrajno nezaposlenima 30 posto mladića i djevojaka starih između 20 i 24 godine. Hrvatska je, dakle, uspjela spustiti stopu nezaposlenosti na rekordno niske razine, ispod 11 posto, ali u isto vrijeme broj nezaposlenih odgovara broju stanovnika Međimurske županije, te će se sukladno uobičajenim sezonskim oscilacijama povećavati sve do proljeća 2018. godine i početka nove turističke sezone. Sociolog Teo Matković pojašnjava da je u prošle tri godine, u svakom danom mjesecu broj nezaposlenih bio za oko 50 tisuća niži nego u prethodnoj godini, no to smanjenje nije bilo rezultat povećanja zaposlenosti. Burzu rada prazne loša demografska kretanja, iseljavanje, privremeno zapošljavanje pa i državne mjere poput stručnog osposobljavanja.

Nezaposlenost se “postarala” i sada je često karakterizira radno iskustvo. No radno iskustvo samo po sebi nikad nije bilo najsnažnija odrednica mogućnosti nalaženja posla, naglašava Matković. Očito, iseljeni radnici ne fale domaćim poslodavcima jer “raubaju” radnike koje imaju.

I Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, upozorio je da se hrvatska stopa nezaposlenosti sada formira na znatno nižim razinama zaposlenosti i aktivnosti nego prije krize. Primjerice, Hrvatska je u svibnju 2008. godine imala 13 posto nezaposlenih (danas je stopa pala na 10,8%) pri razini zaposlenosti većoj za 167 tisuća nego što je sada, nezaposlenosti većoj za 52 tisuće, ali i s 220 tisuća više radno aktivnih stanovnika nego što ih Hrvatska ima danas.

Poslodavci traže od Vlade da hitno mijenja obrazovne programe i useljeničku politiku. Slovenski model zapošljavanja stranaca, koji nije zacementiran godišnjim kvotama već ovisi o ponudi i potražnji, zapeo je za oko Luki Buriloviću, šefu HGK. Komora predlaže i ukidanje zabrane maloljetnicima da rade poslije 20 sati ili pak zapošljavanje umirovljenika a da im se ne uskrati isplata mirovina. Po uzoru na Austriju i Njemačku, priprema se i reforma strukovnih škola tako da se 60 do 70 posto nastave održava u tvrtkama, što bi ubacilo mlade na tržište rada još za vrijeme školovanja.

Obeshrabrenih 180.000

No, Hrvatska osim registriranih u evidenciji nezaposlenih, podsjeća Teo Matković, ima i oko 180 tisuća obeshrabrenih radnika, koji bi željeli raditi, ali trenutačno ne traže aktivno posao te uglavnom nisu prijavljeni na HZZ.

Prema anketi radne snage, u godinama prije krize obeshrabrenih je radnika bilo manje od sto tisuća.

– Europsko tržište rada otvoreno je našim građanima, što je velik izazov za domaće poslodavce u vremenu rastuće potražnje za radom. Tvrtke se moraju boriti za zaposlenike – ulagati u osposobljavanje i usavršavanje, radne uvjete, plaće, trajno zapošljavati te pri tome osigurati dostatnu produktivnost kako bi ostale konkurentne – kaže Matković.

No, programi kojima država motivira poslodavce da ulažu u radnika lošije su prihvaćeni od mjera kao što je stručno osposobljavanje kojima im država “gotovog čovjeka” besplatno isporuči u ured.

IZVOR

ZAGREB, 3. kolovoza 2017. (Hina), Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koje su u četvrtak stupile na snagu uspostavlja se, po tvrdnjama Ministarstva pravosuđa, pravičnija ravnoteža između svrhe mjera koje su ovrhovoditeljima na raspolaganju i interesa ovršenika u čija se vlasnička prava zadire.

U ministarstvu koje je na zakonu radilo još od mandata bivšeg ministra podsjećaju da se izmjenama poboljšavaju i dorađuju pojedine odredbe Ovršnog zakona, ali i razrađuje primjena pravne stečevine Europske unije u vezi s blokadom računa.

Zaštita od ovrhe na jedinoj nekretnini

Za ovršenika koji ne obavlja registriranu djelatnost i ima samo nekretninu u kojoj živi izmjenama zakona uvedena je zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini. Iznimka je slučaj kada je prijedlog za ovrhu podnesen radi ispunjenja ovršenikove obveze koja potječe iz tzv. izvanugovornog obveznog odnosa kao što su zakonsko uzdržavanje ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. No, u ministarstvu podsjećaju da se ta odredba primjenjuje samo na obveze iz pravnog posla koji nastane nakon stupanja na snagu novog zakona.

Za određivanje i provedbu ovrhe na nekretninama uvode se nova pravila i uvjeti pa tako, primjerice, glavnica mora biti veća od 20.000 kuna, a sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini kada glavnica prelazi taj iznos ako ocijeni kako bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja.

Stambeno zbrinjavanje ovršenika i ograničenje ovrhe na primanjima

Ovršenik koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje jer je prodana u ovrsi, a nužna je za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba njega ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ima pravo na stambeno zbrinjavanje u trajanju od 18 mjeseci isplatom novčane naknade za troškove smještaja. O priznanju prava na smještaj, na zahtjev ovršenika, odlučuje centar za socijalnu skrb koji će naknadu za troškove smještaja mjesečno isplaćivati izravno na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna.

Ukupna visina novčane naknade za troškove smještaja ne može prelaziti iznos od devet prosječnih neto plaća u Republici Hrvatskoj, podsjećaju u ministarstvu.

U slučaju kada se ovrha provodi na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika manjem od prosječne neto plaće u Hrvatskoj, povećava se iznos koji je izuzet od ovrhe, s dvije trećine na tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Sprečavanje zlouporaba

Prijenos zaplijenjenih sredstava može se obaviti tek po proteku roka od 60 dana od zapljene, bez obzira na to provodi li se ovrha na temelju pravomoćnog ili nepravomoćnog rješenja o ovrsi, odnosno, druge isprave koja je po svojem učinku izjednačena s pravomoćnim rješenjem o ovrsi. Kod ovrhe na temelju zadužnice ili bjanko zadužnice omogućava se ovršenicima korištenje pravnih sredstava poput odgode prijenosa sredstava i/ili proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

Kako bi se spriječila zlouporaba uvodi se mogućnost da sud odredi ovrhu na plaći i u slučajevima kada poslodavac ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke, a kada se ovrha određuje radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.

Izmjenama zakona uvodi se posebna vrsta sankcije u iznosu od 400 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom sudske ili izvansudske ovrhe dvostruko namirili kako bi ih se prisililo da pravovremeno povuku prijedlog za ovrhu u slučaju kada im je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu.

U Ministarstvu pravosuđa ističu i da se izmjenama zakona osigurava primjena Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima.

IZVOR

Radnici koji obavljaju određene poslove na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, poslovi na montaži, intervencijama itd., rade u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, a takav rad u uvjetima visokih temperatura može utjecati na zdravlje radnika. Budući da da u hrvatskom zakonodavstvu nisu propisani minimalni zahtjevi u vezi rada radnika na otvorenom u slučaju visokih temperatura, objavljujemo Smjernice dobre prakse o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Osobna zaštitna oprema za zaštitu na radu

Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura

IZVOR