Posts Tagged obavijesti

Sindikat infrastrukture HŽ-a dana 26.09.2017.godine uputio je sukladno zakonskim odrednicama Prijedlog za provođenje izbora povjerenika zaštite na radu u ustrojbenim jedinicama u Sektoru održavanja u kojima je većinski sindikat.

Sukladno Zakonu o zaštiti na radu članak 70.st.1. definirano je da kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika za zaštitu na radu. Prema čl.70.st.3. izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.

Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem izabrati jednog ili više povjerenika radnika za zaštitu na radu koji će ih  zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Postupak izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu pokreće se na prijedlog poslodavca, sindikata ili najmanje dvadeset posto (20%) radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. 

TALLINN – Hrvatska namjerava iskoristiti gradnju mediteranskog koridora, željezničke pruge kojom bi se povezala Španjolska s Mađarskom, za financiranje željeznice u Lici no Europska komisija još nije zaprimila taj zahtjev, rečeno je u četvrtak u Tallinnu na europskoj konferenciji o prometu.

„Predočit ćemo inicijativu proširenja mediteranskog koridora na ličku prugu koja bi postala sastavni dio tog pravca”, rekla je Nikolina Brnjac, hrvatska državna tajnica pomorstva, prometa i infrastrukture u Tallinnu gdje se održava konferencija „Povezujući Europu”.

Brnjac nije iznijela detalje vezane za željeznicu u Lici.

Ranije najavljeni mediteranski koridor protezat će se Španjolskom, Francuskom, Italijom, Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom. Proširenje i gradnja trebali bi završiti 2030. Njegov hrvatski krak ići će od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte a jedan odvojak od Zagreba do Ljubljane. Hrvatska vlada bi produžila krak preko Like do Dalmacije.

„Nisam upoznat s hrvatskom inicijativom o proširenju koridora”, kaže Laurens Jan Brinkhorst, europski kooridinator zadužen za mediteranski koridor.

„Hrvatska mora taj zahtjev poslati Europskoj komisiji koja zatim odlučuje. Postoje procedure vrednovanja takvog zahtjeva. Proširenje može biti odobreno no zasad nemam saznanja o toj inicijativi”.

Lička željeznička pruga povezivala bi kontinentalni i primorski dio Hrvatske. Njenom nadogradnjom bi se povezali Zagreb, Rijeka i Split. Mediteranski koridor jedan je od devet pravaca kojim Europska komisija nastoji povezati dijelove bloka od 28 zemalja i tako potaknuti poslove, turizam i investicije. U tom nastojanju stvaranja jedinstvenog tržišta i neke druge zemlje pokušavaju ili će pokušati zajedničkim novcem proširiti koridore na vlastitom teritoriju.

Mediteranski koridor se, naime, financira iz instrumenta nazvanog „Connecting Europe Facility” (CEF) osnovanog 2014. Iz tog fonda se novac ulijeva u infrastrukturu koja povezuje zemlje EU-a. Iz njega je Hrvatskoj na raspolaganju 557,6 milijuna eura koje mora iskoristiti do 2020.

„Hrvatska je iskoristila 93 posto novca kojeg je imala na raspolaganju iz ovog programa. Izuzetno smo zadovoljni tim rezultatom. Ostvarili smo veliki uspjeh”, napominje Brnjac.

Od odobrenih 557,6 milijuna eura na razvoj željeznice odlazi 306 milijuna eura. Hrvatska će se osim na mediteranskom koridoru nalaziti i na koridoru Rajna-Dunav. Njime se rijekom i željeznicom povezuju Francuska, Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija i Rumunjska.

„Inzistirat ćemo na daljnjem razvijanju tih dvaju koridora. Koridor Rajna-Dunav namjeravamo proširiti odvojkom od Vukovara do Vinkovaca”, kaže Brnjac.

„Mi smo spremni, već sada radimo na pripremama i za novo programsko razdoblje”, dodaje uvjerena da niti izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU neće utjecati na financiranje inftrastrukture.

U Bruxellesu, međutim, ne dijele takav optimizam kada je riječ o nadolazećem financijskom razdoblju. Od 2021. i odlaska Britanaca smanjit će se dotok novca proračun EU-a pa bi za gradnju cesta, željeznica, luka te uvođenja digitalizacije i ekološki orijentiranog prometa moglo ostati manje sredstava. To je jedan od scenarija s kojim računaju u Europskoj komisiji.

„Ne usuđujem se prognozirati kakav će biti idući proračun”, kaže Slovenka Violeta Bulc, europska povjerenica za promet.

„Kroz inovativne financijske instrumente nastojat ćemo nadomjestiti moguće posljedice Brexita. Nadam se da ćemo steći povjerenje investitora”.

Bulc vjeruje da će privatni ulagači sudjelovati u financiranju projekata a ne isključuje i interes investitora iz Kine ili drugih dijelova svijeta. To bi pak moglo otvoriti politička pitanja.

„Pozdravljam ulaz kapitala izvana ali pod strogim uvjetima”, napominje povjerenica.

Tri i pol godine nakon osnivanja CEF-a u europsku infrastrukturu su putem tog mehanizma otišle 23 milijarde eura. Od toga je u Poljskoj završilo 4,4 milijarde eura čime je ta zemlja na prvom mjestu. Koliki će dio novca završiti u kojoj zemlji u idućem razdoblju ovisit će o pregovorima njenih predstavnika, ponuđenih projekata i raspoloživog novca u proračunu EU-a.

Hrvatska se po količini odobrenog novca u sadašnjem razdoblju nalazi na 14. mjestu među 28 članica. U Tallinnu su se u četvrtak okupili europski ministri prometa podržavši CEF kao instrument za daljenje financiranje infrastrukture.

„Naglasci su bili na nastavku programa a Hrvatska ga podržava”, zaključila je Brnjac.

IZVOR

Institut za javne financije: ‘HŽ Cargo, Infrastruktura i Putnički prijevoz unatoč pomoći sve su nelikvidniji’.

Ciljevi restrukturiranja državnih željezničkih poduzeća, provedenog od 2012. do 2016. nisu ostvareni, te je likvidnost tvrtki HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz slabija nego prije restrukturiranja.

Dugove tih tvrtki podmiruje država, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, napominju stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac.

Autori u publikaciji Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH upozoravaju da željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna. Vladi RH stoga preporučuju smanjenje državnih subvencija za željeznicu, poboljšanje upravljanja imovinom, povećanje udjela EU fondova u financiranju infrastrukture te preusmjeravanje novca iz zajmova s cestogradnje u željezničku infrastrukturu, a posebno u strateške pravce.

Željeznice su, nakon brodogradilišta i cesta, treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Od 2006. do 2015. dobile su 8,7 milijardi kuna potpora. “Nažalost, visoka razina potpora i obveza željezničkih društava se ne smanjuje, što je odraz nemogućnosti vlada i uprava da provedu cjeloviti proces restrukturiranja”, kaže se u analizi. Od 2000. do 2015. željeznici je odobrena 12,64 milijardi kuna državnih jamstava, uglavnom za financiranje konsolidacije, modernizacije i restrukturiranja.

U posljednjih 10 godina prijevoz robe na hrvatskim prugama smanjen je za 39 posto. U svega tri godine, između 2010. i 2012., bilježi se i 40 posto manje putnika. Autori smatraju kako treba revidirati politiku plaća u željezničkim poduzećima i utvrditi stvarne troškove zaposlenih, riješiti se velikih zaliha, restrukturirati povezana društva, odrediti rok njihove privatizacije i odlučiti koji će dio ostati u vlasništvu države.

“Stječe se dojam da je od 2006., kad je restrukturiranje počelo unutar pristupnih pregovora s EU-om, veći naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog usklađivanja s EU-om, nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja”, navodi se u analizi IJF-a. Bajo i Primorac iznijeli su i podatak kako gubitak grupe HŽ-ovih poduzeća u 2012. i 2013. iznosi više od milijarde kuna, ali i da su gubici od 2014. značajno smanjeni. Obveze željezničkih društava u vlasništvu RH od 2005. do 2015. pridonijele su povećanju javnog duga za 8,4 milijardi kuna.

IZVOR

Ako se u obzir uzmu troškovi života, radnici u 11 EU zemalja središnje i istočne Europe plaćeni su mjesečno 944 eura manje od radnika u Njemačkoj, kaže se u studiji koju je danas objavio Europski sindikalni institut (ETUI).

Razlika u neto mjesečnim plaćama prilagođenim za sastav radne snage i strukturu gospodarstva je veća nego kad se u obzir uzimaju samo troškovi života.

Iza nas je najmirnijih stotinu dana koje je imao neki ministar rada i mirovinskog sustava, no sljedećih bi se mjeseci fokus javnosti trebao preseliti s poreznih na radna i mirovinska pitanja.

Javnosti dosad uglavnom nepoznati ministar Marko Pavić poručio je da “što se tiče mirovinskog sustava, njegovo ministarstvo razmatra mjere koje su dio šire strategije stimuliranja zaposlenosti i gospodarskog rasta”.

Vlada nema jedinstven stav

Sindikati su s dosta straha i negodovanja primili vijest da Vlada priprema novu promjenu Zakona o radu u 2018., dok su se ozbiljniji zahvati u mirovinskom sustavu trebali provesti već ove godine. Bruxellesu je u zadnje dvije godine obećano da ćemo ubrzati produljenje radnog vijeka na 67 godina te jače demotivirati prijevremeno umirovljenje. Također, Vlada je obećala promjene i u sustavu beneficiranog staža, no nijedan od novih zakonskih akata nije upućen u javnu raspravu. Ministar Pavić ne odgovara hoće li mirovinski paket otvoriti do kraja ove godine ili će se i taj vrući krumpir preseliti na iduću. Sve aktualnije postaje i pitanje dodatka na mirovine osiguranika drugog stupa, bez kojega bi mirovine članova obaveznih mirovinskih fondova pale oko 27 posto već od 2019. godine.

– Na takozvanom pitanju “27-postotnog” dodatka na osnovnu mirovinu intenzivno radimo i vjerujemo da ćemo predstaviti model koji će biti svima prihvatljiv, ali i nadasve pravičan za buduće korisnike mirovina, odgovorio je ministar Pavić na naš upit. Kako izgleda “prihvatljivo” i “pravično” rješenje još ne otkriva. Na stranicama Ministarstva, međutim, detaljno se opisuje svaki njegov službeni posjet. Upućeni sugovornik kaže da ni u Vladi ne postoji jedinstven stav oko budućih mirovina iz 2. stupa, a posebno je snažan utjecaj ministra Gorana Marića, žestokog kritičara dvostupnog mirovinskog sustava. – Unutar ciklusa Europskog semestra razmatraju se i druga pitanja, poput staža osiguranja s povećanim trajanjem, poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, ali i suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti u starosti. U konačnici cilj nam je osigurati prvo održivost hrvatskog mirovinskog sustava, a potom primjerene mirovine hrvatskih građana – poručuje ministar Pavić.

Razvoj poduzetništva

Ministarstvo je šturo i oko promjena Zakona o radu. – Proći ćemo kroz sve zaprimljene prijedloge, razmotriti ih u kontekstu EU legislative te horizontalno povezanih nacionalnih propisa te zaključno kreirati optimalna rješenja koja će pridonijeti kako razvoju poduzetništva u Hrvatskoj tako i zaštiti položaj radnika na tržištu rada, a sve kroz konzultacije sa socijalnim partnerima – kaže Pavić. Sindikalci zasad o ministru govore u rukavicama.

– Na sastancima je nastupao korektno i otvoreno, premda pomalo suzdržano u pogledu vlastitih ingerencija, što možda znači da još uvijek gradi svoju poziciju u Vladi – komentira glavni tajnik službeničkog sindikata Siniša Kuhar. U HDZ-ovim krugovima o Paviću se govorio i kao o izglednom šefu zagrebačkog HDZ-a.

– Ministar Pavić je čovjek s puno ambicija, uvjeren da radi dobro, ali se otvara pitanje koliko je upućen. Pravo je pitanje hoće li slijediti nova znanja ili će slijediti političke upute – komentirao je sindikalac Vilim Ribić.

IZVOR