Posts Tagged obavijesti
02.11.2017. – Sever nije impresioniran novim proračunom i kaže: “Bog je prvo sebi bradu stvorio, a narodu što ostane”
Posted by zkerkez in Obavijesti on 2. studenoga 2017.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, bio je gost Dnevnika Nove TV. Nezadovoljan je najavljenim povećanjima mirovina i plaća smatrajući ih nedostatnim te najavljuje prosvjede ukoliko se Vlada ogluši na zahtjeve sindikata.
Neki će umirovljenici dobiti oko 40 kuna veću mirovinu, a saborski umirovljenik i do 500 kuna. Fer posao?
Narod kaže da je Bog prvo sebi bradu stvorio, tako i u ovom slučaju, najprije se pobrinu za sebe, a narodu što ostane.
Nije to ništa novo. Uvijek se barata nekim velikim brojkama koje bi valjda trebale fascinirati građane, pa s te strane kažu da će toliko ukupno porasti mirovine i plaće. No, kad se pogleda pojedinačno vidi se da je to prava mizerija. Danas većina umirovljenika jedva sklapa kraj s krajem i bez ozbiljnog povećanja oni tako ne mogu živjeti. Razbacivanje tim velikim brojkama na pojedincima to doista vrlo malo znači.
Što sa zaposlenima u javnom i državnom sektoru, jesu li tu sindikati zadovoljni? Ipak je tu povećanje od gotovo 1,5 milijardi kuna.
To povećanje ovako u krupno stvarno izgleda puno. Međutim, kad se gleda pojedinačno to je tek minimalno povećanje kod pojedinaca koji imaju male plaće s kojima se ne da živjeti. Kad se gleda struktura tog duga, da se iz državnog proračuna mora izdašno krpati mirovinski i zdravstveni sustav, ne gleda se ona druga strana, da će najveći lijek za krpanje tih sustava biti povećanje plaća i zaposlenosti. Jer što više rastu plaće bit će veće izdvajanje za jedan i drugi sustav, pa će manje trebati izdvajati za to iz državnog proračuna. Ali država očito nema niti snage niti volje za to, a nemaju ni privatni poslodavci koji se ugledaju na državu, iako prostora za povećanje ima.
S jedne se strane povećavaju rodiljne naknade, a s druge se smanjuje iznos za doplatak za djecu. Kada će prihod hrvatskog radnika rasti proporcionalno troškovima života?
Ona bi trebala odavno krenuti rasti puno izdašnije. Svi su pokazatelji vrlo jasno govorili da je rast proizvodnosti u Hrvatskoj tijekom razdoblja krize bio izdašniji za razliku od rasta plaća. Dapače, plaće su stagnirale, čak su bilježile negativan rast u bruto iznosu, dok je tek neto iznos oko dva posto rastao. Ali kome? Onima koji su inače imali najveća primanja. Oni s malim primanjima dobili su ili išta ili ništa. Slično je kad je riječ o demografiji i populacijskoj politici. Vlada će se busati u prsa da su izdvojili nešto, i dobro je da jesu, ali apsolutno nedovoljno. Zaboravljaju da glavni razlog iseljavanja iz Hrvatske nije nezaposlenost nego niske plaće, a nakon toga nesigurni oblici rada. Nama svake godine iz Hrvatske iseli dva posto stanovništva. Osamdesetak tisuća ljudi napušta Hrvatsku svake godine. To je brojka koja bi itekako trebala zabrinuti svaku vlast. U ovom proračunu je trebalo naći puno više sredstava upravo za tu pronatalitetnu populacijsku politiku. Ne jednokratnim mjerama.
Kako i odakle?
U krajnjoj liniji čak i povećanim zaduživanjem. Primjerice, Japan 2015. ima opći dug 230 posto BDP-a. Njegov državni deficit je tada iznosio 3,5 posto. Amerika 2016. skoro 130 posto BDP-a, deficit im je bio 4,2 posto. I to ih ne smeta da bilježe itekako značajne stope rasta i da je građanima dobro. Pitanje je i strukture duga. Vrlo je jasno iz ovog proračuna da se ne namjerava smanjiti PDV, što bi bilo itekako potrebno za pojedina područja. Nema povećanja plaća ni značajnijeg povećanja mirovina. Samo ćemo se dičiti brojkama koje se prvenstveno natežu u pravcu da se stvore preduvjeti uvođenja eura, tako kako je planirala država, iako nije sve u brojkama i u natezanju brojki tako da se ispune uvjeti.
Iz svega što govorite očito je da ste nezadovoljni radom ove Vlade. No, u javnosti se stječe dojam da su se sindikati primirili. Nema velikih prosvjeda, štrajkova, kao da su svi zadovoljni.
Nije ga bilo niti prostora za naći zbog toga što nas tek čekaju razgovori oko mirovinske reforme, nagodinu nas čekaju razgovori oko reforme sustava rada. Vidimo da i MMF gura nekakve nove fleksibilizacije toga sustava. Mogu vrlo odgovorno reći da sindikati više neće trpjeti niti korak unatrag kad je riječ o reformi sustava rada, daljnjoj fleksibilizaciji. Mirovinski sustav isto tako ne, zdravstvo također. Sutra nas čeka prvi razgovor oko minimalne plaće. Ako tu ne bude ozbiljnih rezultata nama neće preostati drugo nego sa ceste tražiti potporu građana, jer više prostora za daljnji uzmak nema. Jedino što želim vjerovati da građani neće podleći ovoj logici velikih brojki kojima ih se pokušava fascinirati, nego da će svatko pogledati kod sebe. Svaki umirovljenik i svaki zaposleni koliko ima novca. I da se vrlo jasno pošalje poruka i privatnim poslodavcima. Da, imaju prostora za povećanje i minimalne i svih ostalih plaća. To je jedini način da se u ovoj državi krene naprijed, a država tu treba prednjačiti svojim primjerom.
30.10.2017. – 12 ozbiljnih zadataka koje je MMF postavio Hrvatskoj
Posted by zkerkez in Obavijesti on 30. listopada 2017.
Hrvatsko gospodarstvo, kažu, raste na krilima turizma i potrošnje oko tri posto, što je dobro, ali trebaju nam i investicije.
Ne provedete li ključne strukturne reforme, rast hrvatske ekonomije usporit će do 2020. godine na oko dva posto i bit će upola niži od rasta koji će ostvarivati ostale tranzicijske zemlje. To će još više povećati razliku u razvijenosti između Hrvatske i ostatka EU, temeljna je poruka misije MMF-a na kraju njihova redovitog posjeta Hrvatskoj.
Sažeto, MMF ostavlja dvanaest ozbiljnih preporuka i zadataka koji idu za tim da se država bolje organizira i javna sredstva troši racionalnije kako bi se otvorio prostor za veće zapošljavanje, investicije i povećanje dohotka. Hrvatsko gospodarstvo, kažu, raste na krilima turizma i potrošnje oko tri posto, što je dobro, ali trebaju nam i investicije.
1. Prodajte disperziranu i slabo iskorištenu državnu imovinu i smanjite javni dug
2. Socijalna davanja treba racionalizirati i bolje usmjeriti da nisu zapreka za rad
3. Uvedite suvremen i pravedan porez na imovinu i nekretnine, smanjite porez na rad
4. Povećajte dopunsko zdravstveno osiguranje, ukinite izuzeća za dopunsko
5. Vratite HZZO u državnu riznicu, smanjite broj bolnica i centralizirajte nabavu
6. Smanjite administrativno opterećenje poslovanja
7. Previše tvrtki proglašeno strateškim, loše njima upravljate
8. Smanjite poticaje za prijevremeno umirovljenje, dižite dob za mirovinu
9. Ograničite rast mase plaće, postupno smanjujte broj zaposlenih u upravi
10. Digitalizirajte sudske postupke, smanjite troškove pravnog procesa
11. Javni dug treba brže smanjivati, poželjno ispod 60 posto do 2022. godine
12. Povećajte fleksibilnost tržišta rada, posebno kod zapošljavanja
29.10.2017. – Marić: Višak u blagajni za smanjenje deficita i duga te pripremu novog vala poreznog rasterećenja
Posted by zkerkez in Obavijesti on 29. listopada 2017.
Izaslanstvo MMF-a preporučilo je nakon posjete Hrvatskoj da se javni dug smanji ispod 60%, uvede porez na nakretnine, racionaliziraju socijalna davanja, poveća dopunsko zdravstveno osiguranje, ograniči rast plaća i smanji broj zaposlenih u javnoj upravi. Predlažu i manje poticaje za prijevremene mirovine i dizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu. Za Dnevnik HRT-a o tome je govorio ministar financija Zdravko Marić.
– Preporuke MMF-a i Europske komisije uzimamo ozbiljno, ali mislim da mi sami najbolje znamo što je potrebno napraviti. Proveli smo poreznu reformu koja nije bila spominjana ni u jednim preporukama – i nju je MMF pohvalio, kazao je Zdravko Marić.
Dodao je kako su neki segmenti gospodarstva i društva već niz godina naše bolne točke – zdravstvo, javna uprava i pravosuđe.
– Sigurno da ćemo vezano za njih poduzeti neke korake, ali radi nas samih, dodao je.
Zdravstveni i mirovinski sustav zahtijevaju temeljitu i sveobuhvatnu reformu koja će obuhvatiti i prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna, ponovio je Marić te potvrdio da je 2018. godina kad te reforme kreću.
Ministar financija najavio je kako kroz par dana kreće prijedlog rebalansa koji će dobrim dijelom biti biti tehnički, jer se rashodovna strana proračuna neće mijenjati.
– Višak u blagajni koristit će se za smanjenje deficta i duga te za pripremu novog vala poreznog rasterećenja. Ova godina će, dodao je – pokazati da smo ostvarili značajne uštede na kamatama i te uštede planiramo utrošiti, između ostalog – za saniranje štete od elementarnih nepogoda, a veliku financijsku injekciju dobit će i zdravstvo. Kroz rebalans će biti više nego prepolovljen planirani deficit, naglasio je.
Marić je kazao kako dug autocesta iznosi preko 5 milijardi eura, a kombinacijom inozemnih i domaćih sredstava pokušat će se taj dug refinancirati. Potvrdio je kako se radi o izdavanju obveznica, aranžmanu u koji je uključena i Svjetska banka. Govoreći o uvođenju eura kazao je kako Hrvatska mora kriterije iz Maastrichta, što je izvjesno, ali postoje i politički kriteriji tako da rokovi nisu definirani.
– Onog dana kad se to dogodi to će biti još jedna potvrda da je Hrvatska učnila značajan napredak, kazao je ministar financija.
MMF ocjenjuje da je Vladin plan reformi prije godinu dana bio puno ambiciozniji – ne poduzimaju konkretni potezi. Ipak, vidljiv je napredak u fiskalnoj politici. Javni dug ne raste, ali je i dalje vrlo velik. MMF predlaže da se suzi popis strateških poduzeća i da se jednostavno jedan dio tih poduzeća izloži prodaji da bi se smanjio javni dug, ali s druge strane da bi se privukao kapital koji bi otvorio nova radna mjesta. Smatraju kako bi državna uprava bila učinkovitija kad bi se ograničio rast ionako velikog broja plaća, a omogućilo nagrađivanje prema učinku. Kasniji odlazak u mirovinu, otkazi, skuplje dopunsko osiguranje ili daljna fleksibilizacija sustava rada za Hrvatsku bi bili pogubni – tako mjere MMF-a ocjenjuju sindikati.
19.10.2017. – Kasne radovi na na pruzi Dugo Selo-Križevci
Posted by zkerkez in Obavijesti on 19. listopada 2017.
HŽ Infrastruktura potvrdila je kašnjenje radova rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Dugo Selo – Križevci, izrazivši nadu da će izvedbeni konzorcij što prije prevladati svoje probleme i pojačati angažman na projektu.
“Smatramo kako konzorcij nužno mora uložiti dodatne napore i mobilizirati sve raspoložive mehanizme kako bi otklonio interne probleme i značajno intenzivirao svoj angažman na projektu. Svako kašnjenje radova izvođač radova je dužan nadoknaditi o svom trošku. Ukoliko se kašnjenje ne nadoknadi, ugovorom je regulirana i ugovorna kazna odnosno novčana naknada koje je izvođač radova dužan isplatiti investitoru zbog probijanja roka građenja“, stoji u odgovoru HŽ Infrastrukture na upit Hine.
Radovi na pruzi su počeli u srpnju prošle godine, a ugovor o izvođenju radova HŽ Infrastruktura potpisala je s domaćim konzorcijem ponuditelja koji čine DIV, Dalekovod i Zagreb-Montaža, dok je ugovor o nadzoru sklopljen sa zajednicom ponuditelja u sastavu SGS Adriatica i Investinženjering.
Kako se doznaje, konkretno se radi o kašnjenju u ispunjenju aktivnosti podizvođača, tvrtke Hidroelektra Niskogradnja.
Kako napominju iz HŽ Infrastrukture, osim ugovorne kazne u slučaju probijanja rokova građenja, investitor ima mogućnost raskida ugovora prije dovršetka radova te se u tom slučaju izvođaču naplaćuje garancija kojom se obvezao da će posao biti dobro izvršen.
“HŽ Infrastruktura kao naručitelj radova i investitor poduzima sve potrebne korake kako bi se prevladale poteškoće na projektu. Nadamo se kako će konzorcij u što skorijem roku stabilizirati svoje poslovanje te da će se radovi uspješno nastaviti i privesti kraju. Ukoliko se kašnjenja nastave, a konzorcij ne pokaže namjeru da dovrši posao, HŽ Infrastruktura će biti prisiljena aktivirati ugovorom definirane mehanizme”, upozoravaju iz kompanije.
Radovi na dionici duljine 38,2 kilometra uključuju rekonstrukciju šest i gradnju sedam novih mostova, 11 nadvožnjaka i jednog podvožnjaka, kao i 20 kilometara zida za zaštitu od buke. Modernizacijom bi se brzina vlakova trebala podići na 160 kilometara na sat, a vrijeme vožnje između Dugog Sela i Križevaca skratiti za 30 posto, odnosno deset minuta.
Vrijednost projekta modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci, ukupne vrijednosti 1,5 milijardi kuna, s 85 posto iznosa se financira iz EU fondova, a pruga bi u punom pogonu trebala biti u veljači 2020. godine.
“Ovaj strateški projekt sufinanciran je sredstvima EU i želimo naglasiti kako probijanje roka dovršetka građenja ne ugrožava povlačenje sredstava iz EU fondova. Projekt Dugo Selo – Križevci financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u kojem je financiranje omogućeno do 2023. godine”, navode iz HŽ Infrastrukture.
19.10.2017. – Za modernizaciju i elektrifikaciju pruge Zaprešić-Zabok 80,8 milijuna eura iz EU
Posted by zkerkez in Obavijesti on 19. listopada 2017.
Europska komisija odobrila je sufinanciranje još jednog velikog projekta iz sektora prometa, a riječ je o projektu modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Zabok. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi 80,8 milijuna eura, a nakon obnove, navedena će linija omogućiti maksimalnu brzinu putovanja od 120 km/h i skratiti vrijeme putovanja od Zagreba do Zaboka.
Dionica Zaprešić – Zabok ima važnu ulogu u putničkom prometu na gradskom području Zagreba i pripada pruzi od regionalnog i međunarodnog značaja.
Kroz projekt će se obnoviti 24 kilometra željezničke pruge čime će se omogućiti njeno uključivanje u prigradski promet Grada Zagreba te skratiti vrijeme trajanja putovanja na relaciji Zagreb-Zabok.
Projekt će također doprinijeti poboljšanju interoperabilnosti željezničkog prometa, a što će olakšati pružanje željezničkih usluga EU operaterima i povećati konkurentnost željezničke mreže na području Hrvatske.
Projekt predviđa radove koji uključuju elektrifikaciju dionice te opremanje odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, kao i izgradnju i obnovu niza objekata (mostova, podvožnjaka) te rekonstrukciju kolodvora i stajališta i rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza.
Nakon odobrenja Europske komisije uskoro se očekuje potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Radovi na projektu započeti će nakon zaključenja ugovora s odabranim izvođačem radova, dok se završetak cjelokupnog projekta očekuje do 2020. godine.
Odobrenje ovog projekta od strane Europske komisije predstavlja izniman uspjeh u pogledu budućeg razvoja željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj kroz utjecaj na povećanje mobilnosti, unaprjeđenje prijevoza robe i putnika, a na taj način izravno utječe i na budući rast nacionalnog gospodarstva.
Bespovratna sredstva Europske unije osigurana su u okviru Prioritetne osi Povezanost i mobilnost Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, a projekt je prijavljen suradnjom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Korisnik projekta je HŽ Infrastruktura.
-
Trenutno pretražujete arhivu.
Brze poveznice
Pogodnosti
