Posts Tagged obavijesti

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila je nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje željezničkih pruga Dugo Selo – Križevci i Gradec – Sv. Ivan Žabno te je donijeta odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU.

Nezadovoljstvo

Ove dvije odluke SAFU-a, kako saznajemo, izazvale su ogromno nezadovoljstvo u HŽ Infrastrukturi ali i u Ministarstvu prometa koje je nadležno za ovaj projekt. Nezadovoljstvo je tim već jer je SAFU pregledavao ove projekte nakon što ih je Ministarstvo prometa već verificiralo i provjerilo i nije utvrdilo nepravilnosti. Kako saznajemo, Ministarstvo prometa je službeno obavijestilo SAFU da se ne slaže s njihovim odlukama. Naime, SAFU je uočio nepravilnosti u projektima koji su fazirani, odnosno financiraju se iz dva operativna razdoblja te je za provedbu nadzora Operativnog programa 2007.-2013. zaduženo Ministarstvo prometa. S obzirom da taj Operativni program treba zatvoriti do 31. ožujka sljedeće godine, upitno je kako će se to učiniti.

Naši sugovornici tvrde kako bi ovo mogao biti samo početak rezanja visine sufinanciranja projekata od strane državne agencije. Naime, djelatnici SAFU-a početkom jeseni počeli su detaljno češljati sufinancirane projekte EU u Hrvatskim cestama, Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim vodama, a naši sugovornici tvrde kako pritom primjenjuju kriterije koji su daleko stroži od onih koje je propisala Europska komisija te da postoji velika opasnost da državna agencija dobar dio troškova izgradnje prebaci na državni proračun. Pritom, tvrde nam upućeni, za razliku od revizora Europske komisije, odbijaju razgovarati o visini postotka korekcije. Ukoliko odrede da je korekcija, primjerice, 5 posto, ona se više ne može mijenjati.

“Ovo je nevjerojatno. Zamislite da na Pelješkom mostu dođe do korekcije od 5 ili 10 posto. Na projektu vrijednom više od 2 milijarde kuna. Mi sami sebi režemo noge. Europska komisija nam daje bespovratna sredstva a onda naša Agencija dio tih sredstava iz nama potpuno nepoznatih razloga reže i troškove prebacuje na državni proračun”, objašnjava nam sugovornik upoznat s cijelom situacijom.

Skupe korekcije

Kako neslužbeno saznajemo, u Ministarstvu prometa smatraju kako bi ove upute Ministarstva regionalnog razvoja mogle imati loš utjecaj na provedbu infrastrukturnih projekata, odnosno na moguće korekcije koje bi mogle pasti na teret državnog proračuna. Osim toga, procjenjuje se kako to izravno utječe na apsorpciju sredstava EU. Osim što su donijete odluke za ova dva projekta, u tijeku je i pregled dokumentacije za Zračnu luku Dubrovnik, obilaznica Vodica, te izgradnja cestovnog ulaza u Ploče.

Prema tvrdnjama naših sugovornika, problemi su počeli nakon što je početkom godine Vladinom Uredbom Ministarstvo regionalnog razvoja od Ministarstva prometa preuzelo nadzor provedbe projekata sufinanciranih iz fondova EU. Riječ je o projektima iz Operativnog plana 2007.-2013. te Operativnog plana Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Ministarstvo regionalnog razvoja donosi Zajednička nacionalna pravila u sklopu kojih se utvrđuju upute o stopama korekcije. Ministarstvo je tako od lipnja do studenoga donijelo više uputa o primjeni financijskih korekcija koje su djelatnici SAFU-a, koje je pod ministarstvom, dužni provoditi.

Četiri greške

Tim uputama utvrđene su četiri temeljne greške u provedbi Zakona o javnoj nabavi, koje mogu dovesti do financijske korekcije u iznosu 5, 10, 25 ili 100 posto. Prema tim uputama, ako naručitelj u javnom natječaju nije naveo da se “primjenjuju nacionalne norme, koje su jednake europskima, ili jednakovrijedne”, podliježe financijskoj korekciji. Naime, autor upute smatra kako je u slučaju nenavođenja pojma “jednakovrijedne” na natječaju diskriminiran, primjerice, ponuditelj iz Japana koji ne primjenjuje europske norme. No, problem je što kod nas normiranje nije zakonski usklađeno i što projektanti koriste više razina normi. Također je pogreška ako tehničke specifikacije u natječaju upućuju na posebnu robnu marku bez navoda “ili jednakovrijedno”. No, ni stavljanje tog navoda nije rješenje problema jer se i upućivanje na posebnu robnu marku uz navod “ili jednakovrijedno” smatra pogreškom!

Kao razlog za financijsku korekciju navedeno je i kašnjenje u dostavi garancije za uredno izvršenje posla. Ako je kašnjenje do osam dana, korekcije nema, no ukoliko je kašnjenje devet do 20 dana korekcija iznosi 5, a više od 20 dana korekcija iznosi 10 posto. Istim uputama je utvrđen i način određivanja apsolutne ili postotne korekcije, a naši sugovornici tvrde kako je to prava katastrofa. Naime, ako se na nekoj stavci utvrdi pogreška čija je financijska vrijednost veća od 1 posto od vrijednosti troškovnika te stavke, određuje se korekcija na cjelokupni iznos nabave.

Tako niski postotak u svojim smjernicama nema niti jedna članica EU osim Hrvatske. Dakle, ukoliko je utvrđena pogreška kod stavke čija je vrijednost 100 tisuća kuna, a koja je dio ukupne vrijednosti ugovora od, recimo, tri milijarde kuna, korekcija se utvrđuje na cjelokupni iznos ugovora od tri milijarde, a ne na vrijednost pogrešne stavke. Kako saznajemo, Ministarstvo prometa je tražilo da se financijska vrijednost za utvrđivanje korekcije podigne na 2 posto, no to je odbijeno od strane Ministarstva regionalnog razvoja, pa je stoga HŽ Infrastruktura kažnjena korekcijom nakon što je utvrđena pogreška čija je financijska vrijednost 1,83 posto.

Pogreške u tom projektu su utvrđene po tri kategorije, a postoci neprihvatljivih troškova se kreću od 1,25 do 1,83 posto. No, SAFU je “odrezao” korekciju od čak 5 posto. Naši sugovornici ukazuju upravo na taj veliki nesrazmjer pogreške i korekcije. Također ukazuju na činjenicu da su gore navedene upute temeljem Zajedničkih nacionalnih pravila postale sastavni dio grant ugovora koji potpisuju Ministarstvo prometa, SAFU i korisnik.

Ublažiti smjernice

Prema našim informacijama, osim strožih uputa od onih koje propisuje Europska komisija, djelatnici SAFU-a pregledavaju skoro sve stavke troškovnika kako bi utvrdili je li sve u skladu s javnom nabavom. S druge strane, revizori Europske komisije bi pri kontroli nasumično uzeli i kontrolirali oko 10 posto troškovnika. Za mišljenje o svemu ovome zatražili smo i Ministarstvo regionalnog razvoja, ali oni nam u dva dana nisu dostavili odgovor u vezi ove teme.

Naši sugovornici smatraju kako bi Ministarstvo regionalnog razvoja trebalo ublažiti donijete smjernice i prilikom donošenja odluka o korekcijama sagledati svaki slučaj posebno. Nadalje, smatra se kako je potrebno podići prag nepravilnosti sa 1 posto na 2 posto vrijednosti troškovnika za određivanje korekcija itd. U suprotnom, svi veliki projekti koji su pred potpisivanjem, a financiraju se iz fondova Europske unije, u većoj bi mjeri mogli pasti na državni proračun.

IZVOR

Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava očitovanje na Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona.

Očitovanje možete pročitati u nastavku…

Poštovani,

U vezi zaprimljenog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga Zakona Nezavisni hrvatski sindikati očituju se kako slijedi:

Predloženi članak 2. stavak 2.

Ostajemo kod prijedloga sindikalnih središnjica upućenog 10. studenog 2017. godine prema kojem bi se minimalna plaća uvećavala za iznose dodataka na plaću i naknade troškova u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. ostajemo kod prijedloga da minimalna plaća iznosi 45 % od prosječne isplaćene plaće u prvih 8 mjeseci što bi iznosilo 3.609,00 kuna, alternativno za prvih 9 mjeseci 3.607,65 kuna.

Ne prihvaćamo prijedlog da u minimalnu plaću ne ulaze samo povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Smisao ugovorenih dodataka je da se plaća uveća, a ne da ona ostaje ista bez obzira na dodatke. Zakon o radu u članku 15. u kojem određuje obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, navodi kako ugovor o radu mora sadržavati podatke o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koje radnik ima pravo. Dakle, Zakon o radu poznaje pojam dodataka na plaću.

Također, upozoravamo, člankom 94. Zakona o radu propisano je pravo radnika na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Nejasno je i neprihvatljivo zašto je u prijedlogu Zakona izostavljeno pravo na uvećanje plaće na otežane uvjete rada radnika, odnosno zašto uvećanje plaće za otežan

a uvjete rada ulazi u izračun minimalne plaće!? Ako predlagač smatra da se iz minimalne plaće trebaju izuzeti samo povećanja plaće određena Zakonom o radu, onda mora uvrstiti sva uvećanja plaće propisana Zakonom o radu.

Isto tako, mišljenja smo kako se nadzor nad pravilnim obračunom i isplatom minimalne plaće bez problema može vršiti uvidom u obračune plaće, kolektivne ugovore, pravilnike o radu ili ugovore o radu. Jedina novost u nadzoru bio bi uvid u kolektivni ugovor, pravilnik o radu, odnosno ugovor o radu i uspoređivanje ugovorenih, odnosno određenih dodataka s obračunom plaće, dakle rad koji ne zahtijeva preveliko opterećenje inspektora (odnosno onoga tko vrši nadzor i kontrolu) u odnosu na sadašnje. I dalje ostaje nejasno, zbog kojih razloga nije prihvaćen zajednički prijedlog reprezentativnih sindikalnih središnjica, kad je sveobuhvatniji i jednostavan za primjenu. Jednostavniji od prijedloga koji ste nam uputili na očitovanje.

Predloženi članak 2. stavci 4.- 7.

Na ovaj način, koliko god se ograničava da se novi poslodavci ne uključe u olakšice, na određeni se način potiče poslodavce koji su ostvarili pravo na olakšice da radnike zadrže na minimalnoj plaći jer će tako i dalje dobivati olakšicu.

Poslodavce koji su mogli i mogu isplaćivati veću plaću, a „provlačili“ su se na račun tekstilne i drvoprerađivačke industrije i isplaćivali minimalnu plaću uz dio „na ruke“ ili bez toga „dodatka“, (dio poslodavaca u zaštitarskoj djelatnosti, dio u trgovini, dio u metalnoj industriji, dio u ugostiteljstvu i turizmu, dio malih i srednjih poduzetnika, obrta i sl.) kojih je i više nego onih poslodavaca koji su u teškoćama, a što je i naglašeno na sastanku održanom 5. prosinca 2017. g., ovakvim uređenjem se samo potiče na ostanak u ovakvom sustavu minimalne plaće te će i dalje državi uskraćivati dio doprinosa i poreza kao i radnicima dostojne plaće.

Zaključno, dostavljeni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći nam je neprihvatljiv jer ne potiče rast plaća već zadržavanje u sustavu minimalne plaće te će uzrokovati daljnje probleme zdravstvenom sustavu zbog nedostatka novčanih sredstava. U konačnici, općenito, radnici će više izgubiti nego dobiti ovakvim izmjenama.

S poštovanjem

Predsjednik
Krešimir Sever

IZVOR

NHS i SSSH uputili su danas otvoreno pismo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Vladi RH i Hrvatskoj udruzi poslodavaca u kojemu te dvije sindikalne središnjice pozivaju vodstvo Katoličke crkve da dade potporu radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu. Pozivaju Vladu RH i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske

Otvoreno pismo nastalo je na tragu „Međunarodnog sindikalnog skupa: Od Populorum progressio do Laudato si’“, što ga je u Vatikanu 23. i 24. studenoga 2017. godine organizirao Vatikanski Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, a u čijem su radu sudjelovali glavni tajnik Međunarodne organizacije rada (MOR), glavni tajnici Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), te stotinjak sindikalista iz cijeloga svijeta, ali i predstavnice hrvatskih sindikata.

Dvodnevna konferencija sindikalista i vodstva Katoličke crkve, kojom je predsjedavao kardinal Peter Turkson iz Gane, u središtu rasprava imala je pitanje rada i sindikata kao ključa za održiv i cjelovit ljudski razvoj, rada koji je dobar za sve, ali i pitanje kako sindikati i Crkva, te drugi dionici mogu raditi zajedno na ostvarenju socijalne pravde.

Sudionici konferencije usvojili su Deklaraciju pod nazivom „Rad i radničke organizacije u središtu cjelovitog i održivog razvoja“. Deklaracija priznaje kako je sadašnji model globalizacije iznevjerio radnike, doveo do rekordnih razina nejednakosti, što uz izazove digitalizacije i klimatskih promjena, dovodi do slabljenja radnog zakonodavstva, prekarizacije, siromaštva te općenito ugrožavanja svih socijalnih i institucionalnih aktera te posebno ugrožavanja svijeta rada.

Nadalje, u Deklaraciji se ističe prioritet rada nad kapitalom i financijama, kao i strateška uloga sindikata, te socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja u izgradnji ekonomski snažnog i socijalno pravednije društva, ali i strateška uloga suradnje i solidarnosti kao temelja za svijet u miru.
Sindikati su uvijek imali ključnu ulogu o zaštiti ljudskog dostojanstva. Sloboda udruživanja, pravo na organiziranje, kolektivno pregovaranje i kolektivnu akcije temeljna su ljudska prava i istodobno preduvjet za ostala ljudska prava. Sindikalne organizacije imaju vodeću ulogu u izgradnji novih modela ekološkog, ekonomskog, socijalnog i cjelovitog razvoja te u promicanju novih načina rada. Prekarni rad mora biti eliminiran. Deklaracija traži od vlada da osiguraju uvjete za punu zaposlenost, dostojanstvo rada, uključujući sigurna i zdrava radna mjesta, poštivanje ljudskih i radničkih prava i borbu protiv svih oblika diskriminacije.

Sudionici skupa suglasni su kako je nužna promjena etičke paradigme koja ide onkraj prevladavajuće tehnokratske, koja omogućuje cjelovit, inkluzivan i održiv razvoj temeljen na pravima; paradigma koja u središte stavlja rad i sindikata, kao ključ pravednog i ravnopravnog društva. Preduvjeti za to su bezuvjetno poštivanje dostojanstvenog rada.

Svi poslodavci, uključujući i multinacionalne kompanije, moraju biti u potpunosti uključeni u izgradnju stvarne socijalno-tržišne ekonomije, pri čemu će imperativ biti poštivanje ljudskih i radničkih prava, puno poštivanje MOR-ovih standarda te izgradnja snažnije kohezije zajednica.
Nužno je odgovoriti na probleme onih koji su žrtve najveće diskriminacije u pristupu dostojanstvenom radu, uključujući osobe s invaliditetom, migrante, izbjeglice, žene i mlade. Ključno je osigurati ravnopravnost i jednakost žena, njihovo pravo na rad i jednaku plaću te pravo da ne budu izložene ni seksualnom ni fizičkom nasilju.

Deklaracija zahtijeva da se zajamče ključne javne usluge, među kojima su besplatno i kvalitetno obrazovanje, zdravstvo i pomoć beskućnicima. Ključna je i socijalna zaštita koja mora uključivati i skrb, posebno skrb za djecu i starije, te mirovine i naknade za nezaposlene. Porezne evazije potkopavaju javne usluge i socijalnu zaštitu te ih je nužno okončati.

Deklaracija priznaje važnost globalne sindikalne kampanje za veće plaće kako bi se osiguralo da nijedan radnik ne dobije plaću manju od minimalne plaće od koje može dostojanstveno živjeti. Kampanja za veće plaće odgovor je na rekordnu nejednakost koja je posljedica modela koji promiče korporativnu pohlepu i niske plaće i stoga je nužno da poslodavci poštuju pravo radnika na kolektivno pregovaranje za pravedne plaće, kako bi se uspostavila ravnoteže između privatnog i poslovnog života, uključujući i pravo na slobodan dan.

U borbu protiv siromaštva i isključenosti moraju biti uključene sve organizacije koje su spremne raditi na zaštiti i promicanju pravde; ta borba mora uključiti ranjive u svijetu rada, i borbu protiv svih vrsta korupcije.
Ako želimo ostvariti zajedničko dobro, moramo odbaciti politike ekstremizma, uključujući ksenofobiju, rasizam te ostale oblike isključivanja.

Hitno je potrebna regionalna i globalna koordinirana akcija radničkog pokreta. U tome su ključni zaštita i promicanje sindikalnih sloboda i prava, kao osnovnih stupova demokracije, te inkluzivna i proaktivna socijalna agenda.

Sudionici skupa u Vatikanu ističu kako je dijalog započet u ovom forumu nužno nastaviti i na lokalnoj i regionalnoj razini, između sindikata i tijela Crkve te ostalih aktera.

Pozivamo intelektualce, poslodavce, organizacije civilnoga društva, međunarodne organizacije te posebno nacionalne vlade da preuzmu odgovornost, odgovore na izazove i mogućnosti te djeluju solidarno za cjelovit, uključiv i održiv razvoj.

U poruci sudionicima skupa, papa Franjo ističe kako je rad ključan za socijalni razvoj; rad ne smije biti shvaćen kao roba ili kao puki alat u proizvodnji roba i usluga već mora imati prioritet nad bilo kojim drugim čimbenikom proizvodnje, uključujući pred kapitalom. Stoga je etički imperativ zaštititi radna mjesta, otvoriti nova i osigurati dostojanstvo samog rada. Rad mora biti u službi pojedinca, osobe, a ne obratno te stoga moramo propitati strukture koje štete I iskorištavaju ljude, obitelji, društva i naš planet.

Ne želimo sustav ekonomskog razvoja koji povećava broj nezaposlenih, broj ljudi bez zemlje i doma. Papa napominje kako je danas ugroženo dostojanstvo radnika, ali i dostojanstvo rada svih radnika, i dom svih ljudi, majka zemlja. U takvom svijetu u kojem su ugrožena prava I dostojanstvo radnika I rada, nužan je glas sindikata, nužan je iskren i dubok dijalog na svim razinama kako bi se redefinirao pojam rada I smjer razvoja. U tom je dijalogu nužno čuti glasove sviju, posebno onih koji su marginalizirani, na periferiji.

Papa Franjo poziva na dijalog koji, da bi bio plodonosan, mora polaziti od onoga što nam je zajedničko, od onoga što nas povezuje kao ljudska bića, te na tim temeljima obnoviti opću solidarnost svih ljudi, uključujući solidarnost s ljudima sutrašnjice. Na taj način ćemo uspjeti i napustiti model ekonomije koja se bazira na tržištu i financijama i koja radu ne pridaje vrijednost koju zaslužuje, te ćemo uspjeti napraviti zaokret prema drugačijem modelu u kojem je ljudski rad u središtu.

Crkva i sindikati dijele vrijednosti zajedništva, dostojanstva i solidarnosti. Zajedno možemo unaprijediti živote radnika, a dostojanstvo rada i radnika staviti ispred tržišnih snaga i slobode kapitala. Zajedno možemo izgraditi savez za ekonomsku i socijalnu pravdu, na nacionalnoj i globalnoj razini.

Pozivamo vodstvo Katoličke crkve da da podršku radnicima i njihovim sindikatima u borbi protiv nepravde, da pozove pripadnike svoje kongregacije na aktivizam učlanjenjem u sindikat te da potakne poslodavce da uvažavaju sindikate i pristupe socijalnom dijalogu.

Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i poslodavce na iskreni i suštinski dijalog, zajedničko djelovanje u cilju ostvarivanja socijalne pravde i dostojanstva rada, za dobrobit svih radnika i građana Republike Hrvatske. U tome je ključno poštivanje i promicanje ljudskih i sindikalnih prava i sloboda, kao stupova demokracije, prvenstveno prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Hrvatski radnici trebaju i zaslužuju dostojanstvene plaće i dostojanstvena, kvalitetna radna mjesta – vrijeme je za NAŠ oporavak!

Dijelimo riječi pape Franje iz lipnja ove godine kada je ocijenio kako današnji kapitalizam ne razumije vrijednost sindikata jer je zaboravio socijalnu prirodu ekonomije i poslovanja, što je jedna od najvećih pogrešaka.

Hrvatske sindikate na skupu su predstavljale Marija Hanževački, glavna tajnica NHS-a i Dijana Šobota, izvršna tajnica za međunarodne odnose SSSH.

IZVOR

Sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje u skladu s odredbama kolektivnog ugovora pokrenuli su prijedlog izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora i zatražili isplatu Božićnice za 2017 g.  te isplatu naknade prijevoza s posla i na posao za mjesec prosinac 2017 g.

Također u skladu s Kolektivnim ugovorom pokrenuti su pregovori o povećanju cijene sata rada do 6% za 2018 g.

Nakon brojnih pokušaja i argumenata pregovaračkog odbora sindikata da radnici dobiju zaslužena prava nismo postigli dogovor.

U narednom periodu potpisnici Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture  d.o.o.  pokrenuti će sve zakonom dopuštene aktivnosti kako bi se izborili za navedena materijalna prava radnika.

Odluka o svim daljnjim aktivnostima, uključujući sve vrste industrijskih akcija donijeti će se nakon provedenog izjašnjavanja članova sindikata tijekom mjeseca prosinca.

Sindikat infrastrukture HŽ-a

Sindikat željezničara Hrvatske 

Temeljem Odluke o provođenju redovnih izbora od 13. do 24. studenog provedeni su izbori u svim sindikalnim podružnicama  Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica: Varaždin, Koprivnica, Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Zagreb I, Sisak, Novska, Karlovac, Ogulin, Rijeka, Pula, Knin, Split i Ploče, te Pogoni infrastrukture d.o.o. na kojima su izabrani sindikalni povjerenici svih osnovnih sindikalnih jedinica koje sačinjavaju gore navedene podružnice, a koje su navedene u Popisu osnovnih sindikalnih jedinica koja je sastavni dio Izbornih pravila.

Izbor sindikalnog povjerenika provodi se u svakoj sindikalnoj jedinici koja broji minimalno 5 članova.

Konstituirana su i Povjereništava podružnica te je izvršen i izbor predstavnika djelatnosti u Središnje odbore podružnica.

Proveden je i izbor glavnih povjerenika svih 16 podružnica Sindikata.

Održana je i konstituirajuća sjednica Glavnog povjereništva SIHŽ-a  sa izabranim glavnim povjerenicima dana 30. studenog 2017. godine. Uz izabrane glavne povjerenike podružnica članovi Glavnog povjereništva Sindikata su i osobe utvrđene člankom 29. Statuta Sindikata.

SINDIKAT – ČLANSTVO – SINDIKALNI POVJERENIK

Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica je samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika.

Sindikat je ustrojen i organiziran demokratski. Jedno od načela djelovanja Sindikata je da se sindikalni predstavnici biraju  na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.

SINDIKAT – ČLANSTVO

Snaga Sindikata je u broju radnika koji su članovi sindikata.

Kako to ostvarujemo?

1. Cilj je da sve odluke u Sindikatu budu izraz volje većine članova.

2. Svaki član ima pravo biti poučen o Statutu i pravilima Sindikata, a to mu

omogućuje potpuno sudjelovanje u donošenju sindikalnih odluka.

3. Svi članovi trebaju imati ista prava i povlastice, kao i dužnosti i obveze.

4. Svoje predstavnike članovi između sebe biraju sami javnim ili tajnim glasovanjem i

njima su odgovorni.

5. Članove sindikata treba upoznati sa svim sindikalnim aktivnostima koje i članstvo

treba analizirati, odnosno ocijeniti.

KAKO OSTVARUJEMO DEMOKRATSKO NAČELO DJELOVANJA!

Podružnica Sindikata

Osnova organizacije je sindikalna jedinica, gdje se ostvaruje prvi kontakt s članovima. Snažna organizacija Sindikata na radnom mjestu, važna je kao osnovica za snažno ustrojstvo Sindikata.

• Najviše tijelo podružnice je POVJERENIŠTVO PODRUŽNICE.

Sastoji se od GLAVNOG POVJERENIKA, njegova  zamjenika i svih sindikalnih povjerenika izabranih u podružnici, članova Središnjeg odbora podružnice.

Izabrani povjerenici po djelatnostima čine SREDIŠNJI ODBOR  PODRUŽNICE.

Članovi svih tijela Sindikata su i profesionalni sindikalni dužnosnici, te povjerenici koji obnašaju funkciju radničkih vijeća i povjerenici ZNR.

• Temeljem Statuta Sindikata, ostvaruje se i pravo izbora na svakih započetih 50 članova još po jednog zastupnika unutar djelatnosti.

Članstvo za svoje predstavnike bira odgovorne i sposobne ljude koji će štititi i promicati njihove interese.

Snaga, kao i dignitet Sindikata ovisni su o brojnosti članstva Sindikata, kao i o kvaliteti njegovih sindikalnih povjerenika na svim razinama.

Sindikalni povjerenici  na svim razinama ne smiju izbjegavati odgovornost i podnošenje članstvu, redovitih izvješća o svom radu i svim sindikalnim aktivnostima.

Stvarajući snažan Sindikat, birajući odgovorne profesionalne povjerenike, radnici će putem svojih izabranih predstavnika  ravnopravno moći utjecati na poboljšanje i ostvarivanje svojih prava: prava na rad – prava na plaću – prava na bolje uvjete rada.

SINDIKAT INFRASTRUKTURE HŽ-A