Posts Tagged obavijesti

Ako bismo sudili prema potrošnji, nastavlja Sever, to bi značilo da se stanje malo poboljšava, ali da ljudi još uvijek imaju toliko malo da sve što dobiju završi u potrošnji.

Ministar financija Zdravko Marić na Novu se godinu u intervjuu HRT-u pohvalio kako je Hrvatska prvi put u povijesti godinu završila u suficitu. Iako nitko ne sumnja u istinitost brojki koje je ministar financija iznio sinoć na javnoj televiziji, zanimalo nas je vide li i koliko obični građani u svojim novčanicima sve te uspjehe kojima se vladajući diče.

Rekordna potrošnja kao loš znak

U sindikatu su očekivali da će sada već prošle godine u prosincu biti vrlo visoka potrošnja, između 12,5 i 13 milijardi kuna, ali se nisu usudili govoriti o 13,5 milijardi. Međutim, Sever poručuje da to nije samo pokazatelj dobrog stanja jer mnogo je zabrinjavajućih razloga zašto se to dogodilo na taj način.

“Već smo u 2016. godini bilježili rekordni iznos doznaka iz inozemstva. Očekujemo da će prošla godina pokazati da je tu bilo još više doznaka iz inozemstva s obzirom na broj ljudi koji su se iselili iz Hrvatske. U pravilu ti ljudi šalju novac za blagdane”, objašnjava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Na rekordnu potrošnju utjecao je i rast plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, a bilo je iisplatabožićnica i darova za djecu, lagano su rasle mirovine i sve se to na kraju nađe u potrošnji.

“Ali, upravo ta potrošnja pokazuje da mi ne živimo baš tako jako dobro. Zašto? Zato što prosječnom kućanstvu danas nedostaje sredstava da bi pokrilo svoje redovite mjesečne troškove i vrlo je mali broj građana koji danas mogu reći da ležerno prežive mjesec. I što god se pojavi kao dodatni prihod završi u potrošnji. Zašto? Zato što nemaju novca za redovito trošiti i onda svaka kuna koja dođe završi u potrošnji – ne zbog bahatog trošenja, nego što ljudi kupuju ono što im treba, a za što nemaju novca”, objašnjava Sever. Ako bismo sudili po potrošnji, nastavlja Sever, to bi značilo da se stanje malo poboljšava, ali da ljudi još uvijek imaju toliko malo da sve što dobiju završi u potrošnji.

Nesigurni oblici rada

Država je godinu završila u ‘zelenome’ i s te strane pršti optimizam vladajućih. Međutim, upozorava Sever, činjenica je da mi istodobno bilježimo još neke rekorde s kojima se vlast ne hvali. “A to bi trebalo zabrinuti svakoga onoga kojemu je stalo do zemlje u cjelini – masovno iseljavanje građana iz Hrvatske. A znate koji su prvi razlozi iseljavanja? Ne zato što nema posla, nego niske plaće te nestalni i nesigurni oblici rada. To je ta druga strana s kojom se vlast neće pohvaliti. Koju čak ni državna statistika ne vodi u dovoljnoj mjeri”, kaže Sever.

Upravo su ti nestalni i nesigurni oblici rada poprimili zabrinjavajuće razmjere, uvjerava Sever. Naime, u prvih 10 mjeseci 2017. godine smo među novozaposlenima imali 94 posto onih koji su zaposleni na određeno vrijeme ili nekom drugom nesigurnom obliku rada. “Hrvatska je od 2002. godine, kad je imala 10 posto onih koji su zaposleni na određeno vrijeme od ukupne brojke zaposlenih, 2016. dočekala sa 22,2 posto. I to je bio najveći rast takvih oblika zapošljavanja u Europi. Istodobno, Europa je imala 12,4 posto 2002. godine, a 14 godina kasnije 14,2 posto. Prešišali smo daleko taj europski prosjek”, poručuje Sever. Dotaknuo se predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata još jednog velikog problema o kojima vlasti ne pričaju previše.

Nije sve u ‘peglanju’

“Imamo ogromnu brojku umirovljenika, a malu brojku zaposlenih. Pokušava se to donekle frizirati podacima o brojci osiguranika jer je ta brojka uvijek povoljnija od brojke zaposlenih. No, činjenica je da je u Hrvatskoj zaposlenih oko 1,4 milijuna, a brojka osiguranika je za stotinjak tisuća veća. Broj umirovljenika je vrlo visok i taj odnos zaposlenih i umirovljenika je zabrinjavajući. Nama je taj odnos 1990. bio 1 umirovljenik naprema 3 osiguranika. A danas je 1:1,13. Što je neodrživo”, kaže Sever i poručuje da moramo povećavati zaposlenost, ali da se to radi na pogrešan način.

Nitko ne želi govoriti niti o padu nataliteta koji je upravo posljedica nesigurnih oblika rada i malih primanja, poručuje Sever. “Prognoze govore da ćemo mi za deset godina izgubiti jednu trećinu školske populacije u odnosu na sadašnju brojku. I volio bih vidjeti kako na to misle odgovoriti vladajući. Nije sve samo u ‘peglanju’ brojki i smanjenju deficita. Nekad je i deficit dobar, pogledajmo Japan ili SAD”, objašnjava Sever.

Osvrnuo se Sever na kraju razgovora zaNet.hri na rast minimalne plaće. “Za tu 131 kunu koliko je rasla minimalna plaća… to je pomalo povređujući rast za one koji je primaju. Nije bilo volje da se do kraja promijeni zakon. Ali se zato išlo na ruku poslodavcima pasvimakoji su posljednjih godinu dana isplaćivali minimalac mogu isplaćivati i dalje, a država će im zato obračun doprinosa za bruto 2 računati na 50 posto osnovice, pa su i tu dobro prošli. Ali uz sve to vidimo poslodavce koji neprekidno kukaju nad teškom sudbinom poslodavaca, a u isto vrijeme veliki dio njih živi jako dobro na leđima svojih radnika”, govori Sever.

IZVOR

14. prosinca 2017. godine u Zagrebu je održana 1. konstituirajuća-redovna sjednica Sabora SIHŽ-a. Sjednica je sazvana nakon održanih redovnih izbora sindikalnih povjerenika u svim sindikalnim jedinicama podružnica sindikata, gdje su na neposrednim izborima za naredno četverogodišnje razdoblje izabrani glavni povjerenici podružnica i  tijela podružnica. Na sjednici Sabora se raspravljalo o izvještaju o radu sindikata u proteklom razdoblju, prijedlogu financijskog plana za sljedeću godinu, planiranim aktivnostima u sljedećoj godini.

Izvještaj o radu SIHŽ-a za 2017. godine sastojao se u presjeku rada svih djelatnosti sindikata u proteklom periodu i u njemu je vidljivo sudjelovanje sindikata na mnogim područjima rada od sudjelovanja u postupcima savjetovanjima oko izmjena Pravilnika o organizaciji društva HŽ Infrastrukture, odluke poslodavca o pripravnosti, zaštite na radu, kolektivnih pregovora.

Poseban izvještaj podnesen je o provedenim  izborima u sindikatu u svim temeljnim sindikalnim jedinicama u svim podružnicama kao i o po prvi puta provedenim izborima u HŽ Infrastrukturi za povjerenike zaštite na radu.

Podneseno je i izvješće o održanim skupovima radnika u ustrojbenim jedinicama, a koji su održani na inicijativu RV-a.

Izvješće je podneseno i o aktivnostima našeg sindikata u društvu Pružne građevine d.o.o.

Nadzorni odbor sindikata podnio je na sjednici detaljno izvješće o izvršenom nadzoru financijskog poslovanja sindikata.

Na sjednici je usvojen i financijski plan sindikata za 2018. godinu.

Od planiranih aktivnosti u narednom razdoblju istaknuto je da se očekuje proces restrukturiranja, što će rezultirati i novim izradama Pravilnika o organizaciji društva gdje će sindikat artikulirati jasno svoje zahtjeve prema poslodavcu s ciljem radno pravne zaštite radnika i sigurnosti radnih mjesta.

U petak 15. prosinca 2017. u sjedištu HŽ Infrastrukture održan je peti sastanak pregovaračkih odbora sindikata i poslodavca za 4. aneks Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture.

S obzirom na raspoloživa financijska sredstva Društva, pregovarački odbori sindikata i poslodavca usuglasili su se u tome da će se za vrijeme trajanja Kolektivnog ugovora:

• isplaćivati božićnica u iznosu od 1200 kuna neto, koja će se isplaćivati u mjesecu prosincu tekuće godine,
• isplaćivati jednokratna naknada (regres) u iznosu od 400 kn neto, koja će se isplaćivati do listopada tekuće godine,
• isplaćivati naknada za prijevoz na posao za mjesec prosinac,
• tijekom trajanja Kolektivnog ugovora neće se povećavati cijena sata rada.

Radnicima će božićnica i naknada za prijevoz za mjesec prosinac biti isplaćene do sredine sljedećeg tjedna.

U većini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Političke stranke i vlade shvatile su da moraju poboljšati životni standard te izvesti preraspodjelu u korist građana, a na štetu kapitala, kako bi spriječile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najveći dio oporbe, po običaju, kasne za trendom, vjerojatno se bojeći da će ih netko prozvati »populistima«.

To će, kažu, povećati cijenu njihovih proizvoda i usluga, čime će »izgubiti konkurentnost« prema takmacima iz Europske unije. Međutim, strahovanja poslodavaca nisu previše opravdana.

Ponajprije, Vlada se unaprijed pobrinula da poslodavcima nadoknadi novac koji će radnicima isplatiti za povećane minimalce. Zbog smanjenja poreza i doprinosa, poslodavci će biti rasterećeni za oko pola milijarde kuna – koje će se dijelom preliti u džepove zaposlenih, i to na štetu državnoga proračuna.

Drugo, strahovanja poslodavaca nisu utemeljena jer su realne plaće u Hrvatskoj nakon krize iz 2008. doživjele najveći pad u EU-u, nakon Grčke. U svim novim, tranzicijskim članicama Unije plaće su zaostajale, iako je produktivnost rasla. Ali u Hrvatskoj su se rekordno srozale – sa 43 na 37 posto prosjeka zapadne Europe, prema istraživanju Europskog sindikalnog instituta (ETUI).

Treće, u gotovo svim novim članicama EU-a plaće ove godine rastu daleko brže nego u Hrvatskoj, a najbrže upravo minimalne plaće. Dok hrvatske prosječne plaće rastu po stopi od oko 5 posto, kao u Poljskoj, u Češkoj rastu 7 posto, u Bugarskoj 10, u Mađarskoj 13, a u Rumunjskoj 15 posto na godišnjoj razini.

Ukratko, poduzetnici i investitori zasigurno neće morati pobjeći iz Hrvatske zato što je Vlada bruto minimalac sada povećala na 455 eura. Pitanje je kamo će otići. Sve usporedive zemlje trče brže od Hrvatske, koja pada na dno EU-a, zajedno s Bugarskom. Za usporedbu, u Rumunjskoj je bruto minimalac početkom 2017. iznosio 280 eura, iduće godine skočit će na 440 eura, a 2020. na 527 eura, prema programu rumunjske vlade.

Usprkos pohvalnom povećanju minimalca, Hrvatska nažalost ostaje među zemljama koje računaju da će investitore privlačiti i gospodarstvo razvijati na temelju jeftine radne snage. Hrvatska je ostala škrta prema svojim radnicima. Što se ostalih zemalja srednje Europe tiče, to je definitivno prošlo.

Bivši češki ministar financija Lubomir Zaoralek jesenas je upozorio da strani investitori godišnje izvlače iz te zemlje oko 12 milijardi eura, ili 9 posto češkog BDP-a, te bi mogli dio tog novca ostaviti češkim radnicima za veće plaće. Neprihvatljivo je, kaže, da se Europa »podijelila na uzimatelje profita i na jeftine radnike«. Za rumunjsku vladu, pak, neprihvatljivo je da čak 56 do 58 posto od proizvedene vrijednosti u toj zemlji – kako kaže u svom programu – ostane kapitalu, a da zaposleni dobiju samo 32 do 34 posto, dok se zaposlenima u EU prosječno raspodijeli 50 posto.

Drugim riječima, u većini tranzicijskih zemalja EU-a odvija se zaokret. Političke stranke i vlade shvatile su da moraju poboljšati životni standard te izvesti preraspodjelu u korist građana, a na štetu kapitala, kako bi spriječile nezadovoljstvo naroda i iseljavanje. Hrvatska vlada i najveći dio oporbe, po običaju, kasne za trendom, vjerojatno se bojeći da će ih netko prozvati »populistima«.

IZVOR

Ministrica regionanog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac našla se ovih dana na udaru pojedinih medija, nakon što je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU utvrdila nepravilnosti u provedbi projekata izgradnje na projektu željezničke dionice Dugo Selo – Križevci. 

Donijeta je odluka o financijskoj korekciji, odnosno umanjenju iznosa sufinanciranja EU. Ministricu su navodno iz HŽ Inftrastrukture optužili zbog prestrogog praćenja regulativa. Kako neki mediji navode zbog njenih ‘prestrogih kriterija’ Hrvatske željeznice moraju platiti 63 milijuna kuna više nego je planirano’.

Gabrijela Žalac i Ministarstvo regionalnog razvoja reagirali su na takve napise, porukom kako se u medijima navodi niz netočnih informacija te se obmanjuje javnost s ciljem prebacivanja odgovornosti za nepravilnosti u provedbi projekata na tijela u sustavu upravljanja i kontrole.

“Navod da propisanim pravilima kočimo projekte je neistina i apsurd”

“Ovdje posebno ističemo da su primjerene provjere upravljanja jedan od najvažnijih zadataka sustava upravljanja i kontrole u svakoj članici, pa tako i u RH. Neadekvatno funkcioniranje sustava po tom pitanju dovodi do primjene financijskih korekcija koje primjenjuje Europska komisija. U tom smislu tendenciozni navod da postupanjem sukladno propisanim nacionalnim pravilima i pravilima EU, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje koče projekte, neistina je i apsurd”.

U reagiranju se navodi i izjava ministrice Žalac koja demantira spomenute navode: “Apsurdno je da se umjesto pitanja zbog čega dolazi do nepravilnosti i zašto velike državne tvrtke ne poštuju zakone, postavlja pitanje zašto smo dosljedni u provođenju regulativa”. Ministrica je naglasila i da su pravila i direktive vrlo jasni i da je Ministarstvo odgovorno za više od 80 mlrd. kuna EU novca, za što odgovara direktno EK. “Nećemo dopustiti da svatko radi što ga je volja kako su neki dosad navikli”, dodaje G. Žalac.

Petric: Spasili smo 62,8 milijuna kuna

“Upravo ovakvim odlukama mi smo spasili Republici Hrvatskoj tih 62,8 milijuna kuna, ministarstvo regionalnog i mi”, rekao je Tomislav Petric, ravnatelj SAFU, prenosi dnevnik.hr.

Iz Agencije kažu da srećom nema puno ovakvih situacija. Od 13 milijardi kuna vrijednih projekata, dosad je bilo 124 milijuna kuna kazni što je oko jedan posto.

U strateškom projektu izostavljena je skretnica

Radovi na dionici duljine 38,2 kilometra uključuju rekonstrukciju šest i gradnju sedam novih mostova, 11 nadvožnjaka i jednog podvožnjaka, kao i 20 kilometara zida za zaštitu od buke. Modernizacijom bi se brzina vlakova trebala podići na 160 kilometara na sat, a vrijeme vožnje između Dugog Sela i Križevaca skratiti za 30 posto, odnosno deset minuta.

Projekt modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci, financira se s 85 posto iznosa iz EU fondova, a pruga bi u punom pogonu trebala biti u veljači 2020. godine. No, u HŽ Infrastrukturi kažu da probijanje roka dovršetka građenja ne ugrožava povlačenje sredstava iz EU fondova. “Projekt Dugo Selo – Križevci financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u kojem je financiranje omogućeno do 2023. godine”, navode iz HŽ Infrastrukture.

Da apsurd bude veći, u strateškom projektu izostavljena je skretnica za što je bio kriv jedan od podizvođača pa su građani Bjelovara do Zagreba, umjesto pedeset minuta, i dalje putovali gotovo dva sata.

Za kašnjenje i gubitak novca kriv podizvođač

Kako je Direktno.hr već pisalo, a kako je i sama ministrica naglasila u svom odgovoru apsurdno je da se umjesto pitanja zbog čega dolazi do nepravilnosti i zašto velike državne tvrtke ne poštuju zakone, postavlja pitanje zašto smo dosljedni u provođenju regulativa.

Naime, vrijednost projekta je 1,5 milijardi kuna, izvođači radova su DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža, a jedan od podizvođača Hidroelektra niskogradnja. Upravo zbog Hidroelektre niskogradnje radovi na projektu HŽ infrastrukture kasne, odnosno primijećeno je usporavanje radova.

“Svako kašnjenje radova izvođač radova je dužan nadoknaditi o svom trošku. Ako se kašnjenje ne nadoknadi, ugovorom je regulirana i ugovorna kazna odnosno novčana naknada koje je izvođač radova dužan isplatiti investitoru zbog probijanja roka građenja”, napominju u HŽ Infrastrukturi.

Kako smo već pisali Hidroelektru niskogradnju angažirala je, inače tvrtka Zagreb Montaža. Radovi na projektu traju već gotovo godinu dana, a pojedini segmenti (postavljanje tračnica) kasne već i do dva mjeseca po ranije utvrđenom planu.

Kako je Direktno već pisalo ti radovi kasne jer radnici Hidroelektre niskogradnje ne rade zbog kašnjenja plaće i ostalih primanja. Naime radnici Hidroelektre, u anonimnom pismu portalu Direktno, tvrde da im isplate plaća, terenski dodaci i naknade za prijevoz kasne mjesecima, da se preostalim radnicima nude ugovori na određeno na druge tvrtke, najčešće Hidroelektra Plan d.o.o., da tvrtka rasprodaje mehanizaciju i strojevi tvrtki Avenue mehanizacija d.o.o. i potom ih uzima u najam od iste tvrtke, kao i da duguje mjesecima kooperantima i da dovodi zamjenske radnike iz inozemstva, najviše navodno iz Rusije, Bjelorusije i Mađarske, i da ih smješta u neprikladnim uvjetima u pogone tvrtke.

Radnici rade i dulje od 10 sati dnevno na najvećem željezničkom poslu u posljednjih 50 godina, koji treba biti gotov do veljače 2020., a u kameru HRT-a jedan se ljetos požalio kako radi na 40 stupnjeva za 3680 kuna.

Čelnici Sindikata graditeljstva potvrđuju da “Hidroelektra ne ispunjava obveze preuzete nagodbama kod radnika koji su napustili tvrtku, a sve se zakompliciralo zbog dugotrajnog postupka. Putem Fine radnici temeljem starog zakona o predstečajnim nagodbama ne mogu ovršiti tvrtku temeljem obračunskih listi kao ovršnih isprava za plaće i otpremnine, a poslovodstvo odgađa plaćanja do završetka predstečajne nagodbe. Ako se radnici ne namire, blokirat će tvrtku i pokrenuti stečaj”.

Većinski vlasnik tvrtke je ruski poduzetnik Sergej Gljadelkin, koji obećava vjerovnicima da će tvrtki osigurati nove poslove na području Rusije, odnosno bivšeg Sovjetskog Saveza,. Gljadekin je ujedno većinski vlasnik Instituta IGH., koji pak spašava, kako neslužbeno doznajemo, likvidnost Hidroelektre niskogradnje.

Prvi čovjek HŽ infrastrukture tvrtke u državnom vlasništvu koja je dobila novac iz EU fondova, Ivan Kršić, došao je u HŽ infrastrukturu upravo iz Hidroelektra niskogradnje, koja je preko ruskog poduzetnika Sergeja Gljadelkina povezana i s Institutom IGH.
U HŽ infrastrukturi medijima su potvrdili kako je, otkako Kršić vodi tvrtku, u njoj “zaposleno putem javnog natječaja ukupno sedmero djelatnika, od kojih je jedan prije zapošljavanja u HŽI radio u Hidroelektri niskogradnji, a dvoje u Institutu IGH”.

Hidroelektra niskogradnja, inače, u 2016. je ostvarila prihod od 132,7 milijuna kuna, ali i gubitak od gotovo 78,5 milijuna kuna. U posljednjih pet godina gubitak tvrtke iznosio je ukupno 340 milijuna kuna.

IZVOR